| |     ћирилица | english  
Naslovna
Dr Gala Csaky, srpska slikarka, u poseti Generalnom konzulatu

13.02.2024. godine, Generalni konzulat je posetila međunarodno priznata i izlagana srpska slikarka, doktor likovnih umetnosti, Gala Csaky sa svojim generalnim zastupnicima iz Galerije ZooM Art Space 25 iz Minhena. Dr Gala Csaky je izlagana na velikom broju izložbi u zemlji i inostranstvu, dobitnik je visokih priznanja za njeno likovno delo kao i njen humanitarni angažman širom sveta, a i nominovana je za 60. Biennale u Veneciji.  U prijatnom razgovoru sa generalnim konzulom iznela je svoje buduće planove za izložbe u Minhenu i Hamburgu za čije ostvarivanje ce imati podršku Generalnog konzulata Republike Srbije u Minhenu.



Konkursi za sufinansiranje projekata namenjenih za dijasporu za 2024. godinu

Obaveštavamo da je MSP Ivica Dačić doneo odluku o raspisivanju konkursa za sufinansiranje projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i dijaspore. Konkurs je otvoren do 12. februara 2024. godine u  15:30 časova. Uvid u raspisane konkurse možete izvršiti na sledećem linku:

https://www.dijaspora.gov.rs/lat/konkursi2024.php

 



Konkurs za sufinansiranje projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i dijaspore i matične države i Srba u regionu u oblasti obrazovanja

Obaveštavamo da je Odlukom Ministra spoljnih poslova raspisan Konkurs za sufinansiranje projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i dijaspore, kao i matične države i Srba u regionu, a koji za cilj imaju upotrebu, učenje, čuvanje, negovanje srpskog jezika i ćiriličkog pisma, čuvanje i negovanje srpskog kulturnog, etničkog i verskog identiteta, u oblasti obrazovanja.

Konkurs će biti otvoren u periodu od 13. do 23. oktobra 2023. godine.

Sve potrebne informacije dostupne su na sledećem linku - www.dijaspora.gov.rs/konkursi2023.php.



Leto u zavičaju

Na inicijativu Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja u Naučno-obrazovno kulturnom centru „Vuk Karadžić“ u Tršiću, po drugi put je organizovan i realizovan program Leto u zavičaju.

    U Tršiću se, u septembru mesecu, upoznalo, družilo i učilo 42 učenika iz tri zemlje, Nemačke, Italije i Grčke. Kroz sve aktivnosti u okviru jezičke, dramske, muzičke radionice, a naručito kroz folklor i sport, prožimala se zajednička nit, srpski jezik.


Opširnije...
Stipendije Bavarskog akademskog centra za centralnu, istočnu i jugoistočnu Evropu

Bavarski akademski centar za centralnu, istočnu i jugoistočnu Evropu (BAYHOST) je obavestio da su otvorene prijave za stipendiste za studije na bavarskim obrazovnim institucijama za školsku 2024/2025 godinu.

Stipendije se odnose na finansiranje postdiplomskih studija (master i doktorske studije) u iznosu od 934 evra mesečno. Godišnje stipendije se mogu produžiti dva puta (maksimalno do 3 godine), a može se finansirati i jednogodišnji studijski boravak u Bavarskoj kao deo doktorata u matičnoj zemlji.

Detaljnije informacije se mogu pronaći na sajtu:

https://www.uni-regensburg.de/bayhost/stipendien/index.html

Rok za podnošenje prijava je 1. decembar 2023. godine.

 



Otvaranje knjige žalosti povodom tragedije u OŠ " Vladislav Ribnikar"

Povodom tragedije u OŠ Vladislav Ribnikar“ Vlada Republike Srbije proglasila je trodnevnu žalost na čitavoj teritoriji Republike Srbije od 05. do 07. maja 2023. godine.

Tim povodom u Generalnom konzulatu Republike Srbije u Minhenu biće otvorena knjiga žalosti od 05. do 08. maja u vremenu od 13.30 do 16.00 časova.

Generalni konzulat poziva sve zainteresovane građane da se upišu u knjigu žalosti.



Konkurs za sufinansiranje projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i Srba u regionu i matične države i dijaspore
Obaveštavamo da je MSP I. Dačić doneo Odluku o raspisivanju konkursa za sufinansiranje projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i Srba u regionu i matične države i dijaspore. 
 
Uvid u raspisane konkurse za sufinansiranje projekata možete izvršiti na sledećem linku.


E-građanin - registrovanje korisnika portala e-Uprava i izdavanje parametara za aplikaciju Consent ID

Objašnjenje i način registrovanja korisnika portala e-Uprava i izdavanje parametara za aplikaciju Consent ID...

 


Opširnije...
Popis stanovništva, domaćinstva i stanova 2022.godine

Popis stanovništva, domaćinstva i stanova se sprovodi u R. Srbiji u periodu od 1. do 31. oktobra 2022.godine.

Povodom upita naših građana o mogućnosti popisa državljana R. Srbije na boravka u inostranstvu, obaveštavamo da se popis sprovodi samo na teritoriji R. Srbije. U popisu se prikupljaju podaci i o članovima domaćinstava koji se u vreme popisa nalaze u inostranstvu  (školuju se, rade ili borave u inostranstvu iz drugih razloga). Za ta lica podatke daju članovi njihovih domaćinstava u R. Srbiji. U periodu sprovodjenja popisa, od 1. do 31. oktobra 2022.g. Republički zavod za statistiku (RZS) sprovodi Istraživanje o državljanima R. Srbije koji žive u inostranstvu a koje je namenjeno upravo državljanima koji, sa svim članovima svog domaćinstva ili kao samačko domaćinstvo, žive u inostranstvu. Upitik je dostupan na sajtu RZS od 1. oktobra 2022.g. (https://www.stat.gov.rs/).

Svrha sprovodjenja ovog istraživanja je da se dobije potpunija slika o brojnosti, osnovnim demografskim, migratornim, obrazovnim i drugim karakteristikama državljana R. Srbije u inostranstvu.



Putovanje maloletnih lica, domaćih i stranih državljana, preko državne granice Republike Srbije

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije, Uprava granične policije nadležna je za vršenje granične kontrole na državnoj granici Republike Srbije i u skladu sa članom 12. stav 2. Zakona o graničnoj kontroli ("Službeni glasnik RS" br. 24/18) državna granica može se preći na graničnom prelazu sa važećom putnom ispravom ili drugom ispravom propisanom za prelazak državne granice, u radno vreme graničnog prelaza i u skladu sa međunarodnim ugovorom.

Prema odredbama člana 54. stav 2. navedenog zakona, za prelazak državne granice maloletno lice, državljanin Republike Srbije do navršene 16. godine života, kada putuje samo ili u pratnji drugog lica koje mu nije roditelj ili zakonski zastupnik, mora posedovati overenu saglasnost oba roditelja, ako zajednički vrše roditeljsko pravo, ili zakonskog zastupnika.

Shodno navedenom, za prelazak državne granice Republike Srbije maloletnih lica, stranih državljana, nije potrebna saglasnost roditelja.



Internacionalni dani razgovora 2022

4. jul - Obaveštavamo vas da Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje organizuje održavanje Međunarodnih savetodavnih dana između nosioca penzijskog i invalidskog osiguranja Republike Srbije – Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje i nosilaca penzijskog osiguranja Savezne Republike Nemačke.

Tom prilikom, predstavnici obe strane – eksperti, odnosno savetodavci će primati zainteresovana lica, koja su se prethodno prijavila, i davati im potrebna obaveštenja i savete u vezi sa njihovim pravima u oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja primenom Sporazuma između SFR Jugoslavije i Savezne Republike Nemačke o socijalnom obezbeđenju.

Ove godine, Međunarodni savetodavni dani u Nemačkoj održaće se u Minhenu, 12. i 13. jula 2022. godine, u prostorijama Nemačkog penzijskog osiguranja, Službe za informacije i savetovanje (Auskunfts- und Beratungsstelle der Deutschen Rentenversicherung, Thomas-Dehler-Straße 3; 81737 München).

Više informacija o najavljenom događaju možete pronaći ovde.



Poseta kancelara Savezne Republike Nemačke

10.06.2022.

Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić ugostio je danas kancelara Savezne Republike Nemačke Olafa Šolca, koji boravi u jednodnevnoj poseti Beogradu, i tom prilikom sa njim razgovarao o aktuelnoj globalnoj i regionalnoj situaciji i evropskoj budućnosti Srbije.

Predsednik Vučić je, na zajedničkoj konferenciji za medije, zahvalio Nemačkoj na sve boljoj ekonomskoj saradnji i izrazio očekivanje da trgovinska razmena između dve zemlje ove godine bude veća nego prošle.

„Nemačke kompanije u ovom trenutku u Srbiji zapošljavaju 77 hiljada ljudi. Nadam se da ćemo uskoro moći da dođemo i do 10 milijardi ukupne trgovinske razmene, kao i 100 hiljada zaposlenih u nemačkim kompanijama. Nemačka je naš, ne samo prvi spoljnotrgovinski partner, već i prvi partner po uslugama, ali i izvozu i uvozu roba. Dakle, ona je prvi bilateralni donator. Druga je po veličini partner u izvozu usluga, a to sve govori koliko je za Republiku Srbiju značajna saradnja sa Saveznom Republikom Nemačkom“, istakao je predsednik Vučić.  

Predsednik Vučić je napomenuo da je sa nemačkim visokim zvaničnikom razgovarao i o  temama o kojima nisu imali iste stavove, ali i o evropskim integracijama Srbije, te da smatra da je Šolc doneo novu nadu za sve na Zapadnom Balkanu.

„On ne samo da razume, već želi da čuje i sasluša sve na Zapadnom Balkanu i pokazuje da postoji stvarna perspektiva proširenja Evropske Unije. To je važna i izvanredna poruka za sve“, rekao je predsednik Vučić dodajući da će Srbija morati mnogo brže da napreduje po pitanjima vladavine prava, demokratizacije društva, ljudskih prava i sloboda.

Jedna od tema bila je i dijalog Beograda i Prištine, a predsednik Vučić je podvukao da je razumeo poruku kancelara Šolca o važnosti „pravljenja mnogo malih koraka, kako bi se jednog dana došlo do nekakvog rešenja“.

Predsednik Vučić je posebno naglasio da je nemački zvaničnik na veoma decidan, jasan i oštar način tražio da se Srbija priključi sankcijama, koje je protiv Ruske Federacije uvela Evropska Unija.

„Ja sam govorio o našoj poziciji, specifičnosti situacije oko Kosova i Metohije, energetike, ali i tradicionalnih odnosa sa Ruskom Federacijom“, istakao je predsednik Vučić dodajući da je Šolc ponudio apsolutnu pomoć i podršku u pronalaženju rešenja za krizu po pitanju izgradnje energetskih kapaciteta, koji bi trebalo da nas povežu sa ostatkom regiona.

Kancelar Savezne Republike Nemačke Olaf Šolc je, u obraćanju medijima, istakao da se ekonomski odnosi dve zemlje razvijaju dobro, te izrazio uverenje da će trend rasta broja radnih mesta, koje nemačke kompanije u Srbiji stvaraju, nastaviti da ide uzlaznom putanjom.

On je, takođe, ukazao na to da je sa predsednikom Srbije razgovarao i o drugim regionalnim temama, te da Nemačka želi da dodatno podrži evropsku perspektivu Zapadnog Balkana.

Izvor/Foto: www.predsednik.rs

 

 

  Verzija za štampu

 



Potpisan sporazum o saradnji sa Nemačkom u oblasti kulture, obrazovanja i nauke

10.6.2022.

Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić i ambasador Nemačke u Srbiji Tomas Šib potpisali su danas Sporazum o saradnji između vlada dveju zemalja u oblasti kulture, obrazovanja i nauke.

Brnabić je, nakon potpisivanja pomenutog dokumenta, navela da je ovo rezultat dugotrajnog rada na usaglašavanju svega onoga što ovaj sveobuhvatni sporazum sadrži, dodavši da je na tome rađeno više od deset godina.

Premijerka je istakla da će taj sporazum najviše koristiti obrazovnim institucijama, naučnim institutima, kulturnim ustanovama, filmskoj produkciji, ali i mladima, jer se tiče i saradnje u oblasti omladinskog preduzetništva i sporta.

Ona je podsetila na to da je Nemačka naš najvažniji trgovinski partner i najveći bilateralni donator, pri čemu kompanije uz te zemlje trenutno u Srbiji zapošljavaju više od 76.000 ljudi.

Prošle godine smo sa Nemačkom dostigli rekordnu robnu razmenu, koja je prešla 6,5 milijardi evra, a ako pogledamo sveukupnu razmenu i roba i usluga, ona je u 2021. godini dostigla gotovo osam milijardi evra, navela je Brnabić.

Predsednica Vlade je izrazila zadovoljstvo zbog toga što se potpisivanjem sporazuma u oblasti kulture, obrazovanja i nauke dodatno produbljuje saradnja Srbije sa Nemačkom i stvaraju osnove za još uspešnije partnerstvo u narednim godinama.

Zahvaljujem čitavom timu u Ambasadi i Vladi Nemačke koji su zajedno sa nama radili na ovome, ispratili svaki korak i bili dovoljno uporni kako bismo došli danas do ovoga, rekla je premijerka.

Sada nam ostaje, kako je navela, lepši deo posla, a to je implementacija, koja će biti pre svega na dobrobit mladim ljudima, studentima, učenicima, naučnim i kulturnim institucijama.

Šib je izrazio zahvalnost Vladi Srbije i premijerki na doprinosu potpisivanju ovog sporazuma, ocenivši da se na ovaj način saradnja u oblasti kulture, obrazovanja i nauke između dve zemlje podiže na viši nivo.

On je rekao da će se Srbija i Nemačka, pored ekonomskog i tehnološkog povezivanja, još više povezati i na društveno-kulturnom nivou, dodavši da saradnja u sportu treba da olakša olimpijskim komitetima razmenu trenera, ali i da sporazum pruža osnovu za saradnju muzeja, mladih i slično.

Ambasador je, između ostalog, naveo da će 26. juna u Novom Sadu biti održan „Betoven maraton“, kada će filharmoničari iz Dortmunda i članovi Beogradske filharmonije izvoditi sve Betovenove simfonije, istakavši da će to produbiti međusobno poznavanje kultura.



Srbija pouzdan partner nemačkim kompanijama

31.5.2022.



Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić razgovarala je danas sa predstavnicima Odbora nemačke privrede za istok o jačanju ekonomske saradnje, poslovanju nemačkih kompanija u Srbiji i perspektivama ulaganja investitora iz ove zemlje u nove oblasti na srpskom tržištu.

Brnabić je, ukazujući na činjenicu da je Nemačka među vodećim privrednim i spoljnotrgovinskim partnerima, ocenila da je ova zemlja i jedan od najznačajnijih stranih investitora u Srbiji.

Ona je istakla da je Srbija, zahvaljujući sprovedenim reformama, pouzdan partner za nemačke kompanije koje su, istovremeno i instrument uspeha za srpsku ekonomiju u pogledu sistema rada i tehnologija koje donose na naše tržište.

Osim toga, ekonomska saradnja sve više uključuje i investicije u visokotehnološkom sektoru, što predstavlja, kako je objasnila premijerka, i jedan od prioritetnih zadataka ove i buduće vlade.

Predstavnici Odbora nemačke privrede za istok ocenili su da je saradnja sa Srbijom veoma dobra i da postoji pozitivan trend rasta, i to ne samo kada je u pitanju dolazak nemačkih kompanija u Srbiju, već i u kvalitetu njihovih investicija.

Na sastanku je bilo reči i o saradnji na polju obrazovanja, imajući u vidu da Nemačka predstavlja jednog od glavnih partnera Srbije u razvoju sistema dualnog obrazovanja.

Definisane su i potencijalne oblasti saradnje, kao što su energetska tranzicija, zaštita životne sredine i digitalizacija.

Razmenjena su i mišljenja o budućim koracima koji bi dodatno olakšali poslovanje nemačkih investitora i doprineli da buduća saradnja bude još uspešnija.

Sastanku je, pored predstavnika Odbora nemačke privrede za istok, prisustvovao i ambasador Nemačke u Srbiji Tomas Šib.



Predsednik Vučić položio zakletvu

31.05.2022.

Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić položio je danas zakletvu na Jedanaestoj posebnoj sednici Narodne skupštine Republike Srbije u Dvanaestom sazivu i stupio na dužnost u drugom mandatu.


Opširnije...
Predsednik Vučić na godišnjem sastanku Svetskog ekonomskog foruma

25.5.2022.


Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić boravio je u švajcarskom gradu Davosu, gde je prisustvovao godišnjem sastanku Svetskog ekonomskog foruma. Tokom dvodnevnog boravka u Davosu, predsednik Vučić učestvovao je na sesiji Diplomatski dijalog na temu Zapadnog Balkana, kao i u diskusiji na temu Uspostavljanje mira, obnavljanje rasta i ostvarivanje održivosti.

Predsednik Vučić je preneo da je dominantna tema skupa u Davosu bila Ukrajina, kao i da su važne teme bile predstojeća zima i pitanja energenata, hrane i održivosti.

„Važno je čuti šta su planovi, do kada će se povećavati referentne stope, na koji način će igrati igru između rasta i spasavanja Evrope od inflacije, kao i šta je ono što Srbija može da učini i sačuva stopu rasta iznad proseka“, rekao je predsednik Vučić i dodao da se tema ukrajinske krize nadvila nad sve druge teme, da je primetna ogromna podrška Ukrajini, bez mogućnosti da se čuje bilo šta drugo.

"Nekada ste ovde mogli da čujete različite, drugačije stvari, dolazili su i Si Đinping i Angela Merkel, a sada je Davos postao mesto dominantno, isključivo zapadne orijentacije. O svemu ostalom je moguće razgovarati, ali u zadatim okvirima", naveo je predsednik Vučić. On je istakao da je u Davosu imao niz dobrih sastanaka sa brojnim evropskim i svetskim zvaničnicima, dodajući da je iskreno i otvoreno govorio o problemima.

Predsednik  Vučić je učestvovao na sesiji Diplomatski dijalog o Zapadnom Balkanu i preneo je novinarima da je Srbija na putu ka EU i da je zahvalna na podršci koju od nje dobija, ali da je potrebno da se razume i naša pozicija, a ne samo da se ponavlja šta se od Srbije očekuje.

"Suština je u tome da sam bio iskren, otvoren, govorio o problemima, ukazao na drugačije viđenje situacije u BiH od većine pristunih, kao i različite stavove u odnosu na Кurtija", rekao je predsednik Vučić i dodajući da ne može da otkriva detalje, ukazao je da su na skupu izneli potpuno različite vizije budućnosti Balkana. On je istakao da postoji poverenje između Beograda, Skoplja i Tirane, da raste ekonomska saradnja i sve, kako je rekao, ide u dobrom smeru.

Predsednik Vučić je naveo da je na marginama skupa razgovarao i sa predsednikom Republike Severne Makedonije Stevom Pendarovskim, a nakratko i sa premijerom Republike Hrvatske Andrejem Plenkovićem.

Predsednik se u Davosu sastao i sa predsednikom Vlade Crne Gore Dritanom Abazovićem i pozvao ga da se pridruži sastanku inicijative "Otvoreni Balkan" na Ohridu.

Na ovogodišnjem forumu predsednik Vučić imao je i niz bilateralnih susreta sa svetskim zvaničnicima, predstavnicima finansijskih institucija i vodećih kompanija u svetu.

"Mnogo sam razgovarao o tome kako možemo da se postavimo danas u svetu, a razgovarao sam i sa šeficom američke Eksim banke, o velikom zajmu u budućnosti za značajne energetske projekte, za solarne, a kasnije i hidroprojekte. To je bio odličan sastanak, kratak, ali konkretan. Verujem da ćemo uskoro izaći sa konkretnim planovima", rekao je predsednik Vučić.
 
Tokom boravka u Davosu, predsednik Srbije Vučić sastao se i sa osnivačem i izvršnim direktorom Svetskog ekonomskog foruma Кlausom Švabom, premijerom Republike Grčke Кirjakosom Micotakisom i predsednikom Republike Jermenije Vaganom Hačaturjanom, sa kojim je razgovarao o bilateralnim odnosima i globalnoj situaciji.

Davos, 25. maj 2022. godine



Selaković: Srbija će se svim diplomatskim i političkim sredstvima boriti protiv zahteva tzv. Kosova u SE

20.05.2022.

Ministar spoljnih poslova Srbije poručio je da je današnje, 132. zasedanje Komiteta ministara Saveta Evrope, bila prilika da se jasno izlože naši stavovi po pitanju situacije u Ukrajini i problema koji će se u budućem vremenu naći pred SE, a to je zahtev tzv. Kosova za članstvo u ovoj organizaciji.
 

Selaković je istakao da je tim povodom u Torinu razgovarao sa generalnom sekretarkom SE Marijom Pejčinović Burić, koja je, kako je podsetio, pokazala veliko razumevanje za naše stavove još kada je početkom godine bavila u zvaničnoj poseti Srbiji, a ministar je naveo i da je razgovarao sa ministrima spoljnih poslova Danske, Irske, Islanda, Azerbejdžana, Jermenije, Gruzije, Moldavije, kao i zamenicima šefova diplomatija Ukrajine i Slovačke.

"Ovo je bila prilika da ih bliže upoznam sa našim stavovima i pozicijom po pitanju zahteva tzv. Kosova za članstvo u SE", rekao je Selaković, ukazavši da je reč o ubedljivoj većini država koje su do sada uvek bile na našoj strani i koje su imale jasan i principijelan stav podrške teritorijalnom integritetu i suverenitetu Srbije, dok je, prema rečima ministra, susret sa kolegama iz Irske i Islanda bio motivisan time što su te države članice Biroa komiteta ministara SE, dodavši i da je Irska danas od Italije preuzela predsedavanje Komitetu ministara SE za period od narednih šest meseci.

"I ovom prilikom Srbija je potvrdila da je jedna od retkih evropskih država koja ima vrlo jasne stavove po pitanju osnovnih načela spoljne politike, odnosno, da se rukovodi osnovnim načelima Povelje UN, da poštuje teritorijalni integritet i suverenitet drugih država i da poštuje međunarodno priznate granice", rekao je Selaković, naglasivši da su danas neki govornici, predstavnici sedam ili osam država, na jedan neprincipijelan način govorili o poštovanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta nekih evropskih država, dok neke druge države čiji je teritorijalni integritet narušen, kao što je Srbija, nisu ni pomenuli.

Selaković je kazao da je eventualni zahtev za prijem Prištine u SE direktno u suprotnosti sa najmanje dva člana Statuta SE, ukazavši da je to je akt koji je u suprotnosti sa Rezolucijom SBUN 1244, kao i da je to akt direktno uperen protiv očuvanja jedinstva SE, a da je jedinstvo među državama jedno od ključnih načela koje je definisano Satutom SE.

"Svaka vrsta argumentacije da je tzv. Kosovo 'crna rupa' u Evropi, gde apsolutno nije prisutan SE sa svim onim vrednostima koje zastupa, nije tačna, jer SE se u statusno neutralnom prisustvu nalazi i na teritoriji naše južne pokrajine, gde učestvuje u organizaciji i sprovođenju različitih projekata", rekao je Selaković ponovivši da to nikako ne može da bude argument koji koristi suprotna strana.

"Ukoliko dođe do razvoja situacije u tom smeru, Srbija će se svim diplomatskim i političkim sredstvima boriti protiv toga, a uveren sam da u toj borbi nećemo biti sami", zaključio je Selaković.

Izvor/Foto: www.mfa.gov.rs


Selaković: Zahtev tzv. Kosova za članstvo u SE u suprotnosti sa pravilima i normama ove organizacije
20.05.2022.
 
Ministar spoljnih poslova Srbije Nikola Selaković učestvovao je danas na 132. Ministarskom sastanku Saveta Evrope koji se održava u Torinu.

U obraćanju Selaković je podvukao da se spoljna politika Srbije zasniva na poštovanju načela međunarodnog prava, teritorijalnog integriteta i političke nezavisnosti država, kao i da smatramo veoma pogrešnim narušavanje ovih principa u slučaju bilo koje države, ali i u slučaju Srbije.

„Naš odnos prema ovim principima je veoma jasan. Iako se čini da su neke države vođene načelom „Quod licet Iovi non licet bovi" (Što priliči bogu, ne priliči volu), Srbija ostaje posvećena osnovnim principima međunarodnog prava“, naglasio je ministar. On je dodao da je poštovanje ovih principa danas važnije nego ikada, ujedno, ukazavši i da Komitet ministara Saveta Evrope u svojim odlukama i deklaracijama često eksplicitno insistira  na njima.

„Razmatranje zahteva tzv. Kosova za članstvo u Organizaciji, koji je pravno nedopustiv, dovelo bi u pitanje njen kredibilitet. Naglasiću da je ovakav potez Prištine za nas apsolutno neprihvatljiv, a na grubo kršenje našeg teritorijalnog integriteta bićemo prinuđeni da snažno odgovorimo svim raspoloživim diplomatskim sredstvima“, istakao je Selaković.

Ministar je naveo da Srbija podržava svaki angažman Saveta Evrope na KiM koji ima za cilj unapređenje standarda u domenu ljudskih prava, vladavine prava i demokratije, a koji je u skladu sa Rezolucijom Saveta Bezbednosti UN 1244 i statusno neutralnim pristupom Saveta Evrope.

Prema rečima ministra, prištinske vlasti nisu pokazale zainteresovanost za poštovanje obaveza preuzetih u dijalogu u Briselu, posebno kada je u pitanju zaštita prava Srba i drugih nealbanskih zajednica, na šta se konstantno upozorava i u izveštajima generalnog sekretara UN o radu UNMIK-a.

„Zahtev za članstvo za Prištinu predstavlja politički cilj, a ne vrednosno opredeljenje i jeste pokušaj da se ova organizacija zloupotrebi. To je duboko u suprotnosti sa normama i pravilima Saveta Evrope, drugih međunarodnih organizacija i međunarodnog prava“, istakao je šef srpske diplomatije, dodavši da je ovo još jedan jasan pokazatelj da Priština nema nameru da do bilo kakvog rešenja dolazi putem dijaloga, već se po ko zna koji put odlučila za unilateralni pristup.

Selaković je kazao da se Srbija zalaže i promoviše načela i vrednosti Saveta Evrope, ukazujući da je to važan segment našeg puta ka članstvu u  EU, kojem smo u potpunosti posvećeni.

Ministar je naglasio da Srbija sa posebnom pažnjom prati posledice tragedije u Ukrajini, pre svega na civilno stanovništvo, kao i da će nastaviti da pruža humanitarnu pomoć i utočište onima koji se nađu na teritoriji naše zemlje.

Izvor/Foto: www.mfa.gov.rs



Selaković: Srbija aktivno uključena u suzbijanje terorizma, radikalizma i ekstremizma

11.05.2022.

Ministar spoljnih poslova Srbije Nikola Selaković učestvovao je danas u Marakešu na Ministarskom sastanku Globalne koalicije za borbu protiv ISIL-a.

Selaković je poručio da se Srbija zalaže za multilateralni aspekt borbe protiv terorizma i da smatra da Ujedinjene nacije treba da budu ključni forum za međunarodnu saradnju na ovom polju.

Ministar je naveo da naša zemlja ispunjava sve međunarodne obaveze u kontekstu sprovođenja rezolucija Saveta bezbednosti UN, a posebno onih koje se odnose na uvođenje embarga na izvoz naoružanja, uključujući i zabrane koje se odnose na nedržavne aktere, terorističke organizacije i sa njima povezane pojedince, posebno napomenuvši i da je Srbija potpisnica 15 međunarodnih konvencija za borbu protiv terorizma.

„Učestvujući u multinacionalnim misijama za održavanje mira u okviru UN i EU, Srbija na konkretan način doprinosi očuvanju regionalne i globalne bezbednosti“, rekao je Selaković, odavši počast pripadniku Vojske Srbije, potpukovniku Dejanu Stanojeviću i njegovim kolegama, koji  su 29. marta tragično izgubili život u misiji Ujedinjenih nacija u Demokratskoj Republici Кongo.

„Srbija ne umanjuje značaj i važnost drugih međunarodnih foruma, zbog čega se od samog početka pridružila Globalnoj koaliciji i nesebično daje svoj doprinos međunarodnim naporima u borbi protiv ISIL, prevashodno kroz različite forme donacija u vojnoj opremi i municiji i učestvovanjem u obukama bezbednosnih snaga Iraka“, naglasio je ministar i dodao da Srbija, kao zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, pun doprinos daje aktivnim učešćem u okviru evropskih politika u borbi protiv terorizma, a  ima i razvijenu stratešku saradnju sa EUROPOL-om.

Ministar je posebno naglasio da Srbija ima instrumente u svom krivičnom zakonodavstvu da spreči i kazni podsticanje, organizovanje i učešće svojih građana u ratovima ili sukobima u stranim državama, te je informisao i da su pravosudni organi Srbije okončali postupke protiv 7 lica koja su bila angažovana na stranim ratištima, a da u toku je više istraga protiv lica povezanih sa terorističkim delovanjem.

Šef srpske diplomatije poručio je da je borba protiv terorizma, radikalizma i ekstremizma od prioritetnog značaja, i da je Srbija aktivno uključena u suzbijanje tih izazova i pretnji na domaćem, regionalnom i međunarodnom planu.



Sastanak sa specijalnim izaslanikom Savezne vlade SR Nemačke za države Zapadnog Balkana

10.05.2022.

Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić sastao se danas sa specijalnim izaslanikom Savezne vlade SR Nemačke za države Zapadnog Balkana Manuelom Saracinom, sa kojim je razgovarao o ekonomskoj saradnji i bilateralnim odnosima, evropskim integracijama Srbije, kao i o regionalnoj situaciji i inicijativama za povezivanje zemalja Zapadnog Balkana.

Predsednik Vučić je istakao da će Srbija još intenzivnije nastaviti da sledi svoj evropski put i izrazio očekivanje da će angažman specijalnog izaslanika Saracina dati dodatni zamah saradnji među zemljama Zapadnog Balkana, što bi u znatnoj meri doprinelo očuvanju mira i stabilnosti u regionu. U tom kontekstu, predsednik je naglasio da je Srbija svojim ozbiljnim i odgovornim pristupom regionalnoj politici prepoznata kao pouzdan i odgovoran partner u regionu, posvećen političkom dijalogu i daljem razvoju regionalnih odnosa u svim oblastima.

U tom smislu, predsednik je istakao da Srbija pridaje veliki značaj Berlinskom procesu, kao forumu za jačanje regionalne saradnje, unapređenje procesa pomirenja i prevazilaženje nasleđenih problema iz prošlosti, kao i forumu koji pruža podršku evrointegracijama Zapadnog Balkana kroz konkretne projekte i mere.

„Srbija se snažno angažuje u svim aktivnostima organizovanim u okviru Berlinskog procesa, a inicijativa „Otvoreni Balkan“ predstavlja još jedan proaktivni pristup naše zemlje regionalnom povezivanju“, naglasio je predsednik i dodao da je od ključnog značaja da se ovi napori prepoznaju i u samoj Evropskoj uniji, kako bi se zemljama regiona pružili podsticaj i ohrabrenje na evropskom putu.

Govoreći o ekonomskoj saradnji, predsednik je ponovio da je Nemačka najveći spoljnotrgovinski partner Srbije i da je naša zemlja zainteresovana za dodatno jačanje ove saradnje, budući da se Srbija sve više profiliše kao jedna od najatraktivnijih i najsigurnijih svetskih destinacija za investiranje.

Predsednik je naglasio da se Srbija zalaže za punu i doslednu primenu Dejtonskog sporazuma, ali se protivi nametnutim rešenjima koja ne uživaju saglasnost sva tri konstitutivna naroda, smatrajući da ovakve odluke nikako ne mogu da vode prosperitetu i stabilnosti BiH.

Govoreći o dijalogu Beograda i Prištine, sagovornici su se saglasili da je razgovor jedini pravi put za rešavnje otvorenih pitanja, kao i za postizanje održivog dogovora. Predsednik je naglasio da očekuje konstruktivnu podršku dijalogu i pronalasku kompromisnog rešenja koje će omogućiti trajnu stabilnost regiona uz primenu postojećih dogovora, a pre svega formiranja Zajednice srpskih opština, koje izostaje već više od 9 godina.

Specijalni izaslanik Saracin je istakao da će politika proširenja i rad na snaženju saradnje među državama Zapadnog Balkana biti jedan od prioriteta nemačke spoljne politike u narednim godinama, pri čemu je naglasio želju i  za jačim angažmanom cele Unije u našem regionu.

 

Izvor/Foto: https://www.predsednik.rs/

 

 

  Verzija za štampu

 



Odluka o sufinansiranju projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i dijaspore

12.4.2022.

Odluku o sufinansiranju projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i dijaspore možete pogledati na sajtu Ministarstva spoljnih poslova ili na sajtu Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu.


  Verzija za štampu

 



Vučić: Slaveći Sretenje šaljemo poruku da želimo slobodnu, jaku i modernu Srbiju

15.2.2022.

Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić uručio je danas, povodom Dana državnosti Srbije, odlikovanja zaslužnim pojedincima i institucijama i tom prilikom poručio da slaveći Sretenje, činimo posvetu našim velikim prethodnicima i šaljemo poruku da želimo slobodnu, jaku, i modernu Srbiju.

Predsednik Aleksandar Vučić je istakao da Sretenjski ustav potvrđuje Кarađorđevu i Miloševu doktrinu da je Srbija država slobodnih seljaka, čije je pravo na imovinu potvrđeno najvišim pravnim aktom Кneževine.

 „Nemamo pravo da se pred senima predaka ne prisetimo da su u to vreme najveće sile sveta baštinile viševekovnu tradiciju robovlasništva, kmetstva, te surovog kolonijalizma. I nismo mi slučajno danas jedna od najbrže i najviše rastućih ekonomija Evrope, kao što nismo slučajno zemlja gradilišta i novih investicija. Ni najmanje slučajno nije ni to što smo uspeli da se izborimo sa svim krizama, od poplava, do pandemije. Na kraju, nismo tek pukom slučajnošću nezavisna zemlja, koja sama odlučuje o svojoj sudbini. To je bila obaveza koju smo dobili tog 15. februara 1835. godine od okupljenih na poljani naše slobode i naše budućnosti“, poručio je predsednik.

Predsednik Republike podsetio je da se današnja Srbija temelji na dva događaja, koja su se odigrala na isti dan, u različitim vremenskim intervalima, te da svakodnevnim naporima, koje ulažemo u boljitak i jačanje naše zemlje, otplaćujemo dug, koji su nam ostavili Кarađorđe, Čarapić, Veljko, Glavaš, Sinđelić i svi drugi ustanici.

 „Prvi događaj je, po istoričarima, najznačajniji u našoj modernoj istoriji, jer su njime otpočeli ratovi za slobodu, nezavisnost i ujedinjenje. I tog 15. februara 1804. godine, u Marićevića jaruzi, u Orašcu, narodne vođe su podigle prvi slobodarski ustanak na Balkanu, ustanak koji će stvoriti nezavisnu Srbiju, i koji će, na ovim prostorima, ustoličiti tu svetu reč sloboda, kao najvažniji izraz, kao obavezu i zavet. Zahvaljujući njima, Srbija je uspela da izdrži stotine godina borbe za svoju, ali i tuđu slobodu i nezavisnost. Srbija danas predstavlja bastion slobode i nezavisnosti i garant mira na ovim prostorima“, rekao je predsednik Vučić.

„Svaki naš novi put, svaka bolnica, pruga, fabrika koju podižemo, svojevrsna je otplata na snove i žrtvu ustanika, koji su, ne traživši ništa ni od koga, krenuli na taj strašni i lepi put slobode. Uprkos slomu kao krajnjem rezultatu, Prvi srpski ustanak dokazao je da Srbija, oslonjena sama na sebe, može biti slobodna i potpuno funkcionalna kao država.  Želja ustanika da osvoje pravo na "Srpsko Pravlenije", metaforički je začetak buduće srpske države“, poručio je predsednik.

Predsednik Republike potom je istakao da Srbija pre tačno 187 godina, na verski praznik Sretenje, nije dobila samo prvi Ustav, već da je zahvaljujući njemu postala država.

„Tako je odlučeno na najvećoj Skupštini ikada održanoj, u Кragujevcu, u porti Pridvorske crkve. Na toj poljani pod otvorenim nebom, Srbija je dobila svoju zastavu, svoj grb, svoje institucije i ozvaničila svoju slobodu. Jedan narod, ponosan, seljački i istrajan je odlučio da, posle vekova ropstva, zakonski zbaci razne okove, i da od te poljane napravi modernu državu, državu bez robova, u kojoj će svi biti jednaki pred zakonom, svi imati prava i slobode, a svaka vlast biti ograničena“, naglasio je predsednik dodajući da je tog dana Srbija, po svom uređenju, stala rame uz rame sa Francuskom i Belgijom i postala jedna od najmodernijih evropskih država.

Tokom obraćanja, predsednik je rekao da zahvaljujući junačkim precima Srbija danas živi kao slobodna, nezavisna, stabilna, dostojanstvena država, koja je u miru sa svima. Zatim je poručio da uručuje ordenja, kao znak zahvalnosti svima onima, koji su svojim radom i zalaganjem doprineli upravo takvoj Srbiji.

 „Ostaće večno upamćeni, zabeleženi na stranicama te velike i divne knjige, koju su naši preci počeli da pišu, bez reči, ali sa jasnom mišlju, koju mi danas nastavljamo, vredno i pažljivo, znajući da ona nema kraj“,  zaključio je predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić.

Izvor/Foto: www.predsednik.rs

 

  Verzija za štampu

 



Čestitka ponovo izabranom predsedniku Savezne Republike Nemačke

13.2.2022.

Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić uputio je danas čestitku Frank-Valteru Štajnmajeru povodom ponovnog izbora na funkciju predsednika Savezne Republike Nemačke.

U čestitki se, između ostalog, kaže:

„Dozvolite mi da Vam u svoje i u ime građana Republike Srbije uputim srdačne čestitke na ponovnom izboru za predsednika Savezne Republike Nemačke, uz najbolje želje za uspeh u vršenju odgovornih dužnosti šefa države, na čijem se angažovanju i snazi dobrim delom temelji i blagostanje cele Evropske unije.

Vaše nadležnosti i obaveze u današnjem svetu zahtevaju posebnu doslednost i entuzijazam, koji Vama ne manjkaju. Sam reizbor svedoči o čvrstom poverenju u Vaš posvećen rad, dok državničko iskustvo, koje posedujete, predstavlja garanciju za uspešan put Vaše zemlje ka novim ciljevima.

Dozvolite mi da i ovom prilikom naglasim značaj partnerstva naših dveju zemalja, budući da i razvoj srpske ekonomije u velikoj meri počiva upravo na nemačkim investicijama i izuzetnom poslovanju kompanija iz Nemačke u Srbiji, što svedoči o međusobnom poverenju, zasnovanom na uvažavanju i uzajamnom angažovanju na projektima od obostranog interesa.

Biće mi izuzetna čast da nastavim saradnju sa Vama, kako bismo zajedno radili na promociji mira i stabilnosti, kao i evropskih vrednosti, a posebno na jačanju duha saradnje i ekonomskog prosperiteta, na dobrobit svih naših građana.

Uveren da bi Vaša poseta Srbiji dala dodatni impuls unapređenju sveukupnih bilateralnih odnosa između naših zemalja, koristim ovu priliku da izrazim očekivanje da ću imati priliku da Vas ugostim u Srbiji.

Uz najbolje želje da, kao i do sada, uspešno vodite Saveznu Republiku Nemačku, primite, ekselencijo, izraze mog posebnog uvažavanja“, navodi se u čestitki predsednika Vučića.

Izvor/Foto: www.predsednik.rs


  Verzija za štampu

 



Beograd dobija Centar za četvrtu industrijsku revoluciju

7.2.2022.

Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić prisustvovala je danas u Ženevi potpisivanju Sporazuma o uspostavljanju centra Svetskog ekonomskog foruma za četvrtu industrijsku revoluciju u Srbiji, prvog takvog u regionu Zapadnog Balkana.

Sporazum su u sedištu tog foruma potpisali direktor Кancelarije za informacione tehnologije i elektronsku upravu Vlade Srbije Mihailo Jovanović i izvršni direktor zadužen za centre Svetskog ekonomskog foruma za četvrtu industrijsku revoluciju Džeremi Jurgens.

Pomenuti centar u Srbiji biće 16. u mreži centara Svetskog ekonomskog foruma u svetu i prvi u regionu Zapadnog Balkana.

Novi centar počeće sa radom 1. marta, a funkcionisaće kao neprofitna organizacija i platforma za javno-privatno partnerstvo i saradnju za četvrtu industrijsku revoluciju, dok će fokus rada biti na veštačkoj inteligenciji i bioinženjeringu.

Potpisivanju ovog dokumenta prisustvovali su i osnivač i izvršni direktor Svetskog ekonomskog foruma Кlaus Švab i predsednik tog foruma Borge Brende, sa kojima se Brnabić prethodno sastala.

Brnabić je u obraćanju novinarima istakla da je ovaj sporazum rezultat dugogodišnjeg zajedničkog rada Srbije i Svetskog ekonomskog foruma (WEF).

Počeli smo da razgovaramo još 2018. godine, potpisali Memorandum o razumevanju, zatim nas je 2020. godina malo sputala, ali nastavili smo 2021. godine da planiramo i evo nas danas ovde, navela je ona.

Prema njenim rečima, centar će biti usmeren na oblast razvoja veštačke inteligencije, biomedicine i biotehnologije, te na načine na koje digitalizacija može da podigne produktivnost preduzeća i čitave ekonomije.

To je ono što dalje vodi ka većim platama, boljem životnom standardu, kao i prema ekonomiji koja je, pre svega, zasnovana na znanju, kreativnosti i inovacijama, naglasila je Brnabić.

Danas, kako je podvukla, imamo ogromno priznanje za sve što je Srbija uradila u oblasti digitalizacije, razvoja visokih tehnologija i promene paradigme – sa ekonomije koja je bila zasnovana na radno intenzivnim investicijama, ka digitalnom razvoju.

Zato ovaj sporazum pokazuje i da je Srbija prepoznata kao jedan od lidera u ekonomiji i IT industriji u poslednjih šest godina, ukazala je premijerka i ocenila da je ovo najava početka još bliže saradnje Srbije i Svetskog ekonomskog foruma.

Ona je dodala da će sa 16 centara WEF-a za četvrtu industrijsku revoluciju u svetu na svakih mesec dana imati zajednički sastanak, na kojem će se govoriti o tome šta svaki od njih radi, budući da svaki ima različit fokus.

Tako ćemo na svakih mesec dana čuti šta ko radi, učiti jedni od drugih i sigurna sam u to da će centar u Beogradu biti jedan od najboljih, poručila je predsednica Vlade.

Prema njenim rečima, ovim dobijamo vidljivost, mogućnost da se Srbija dodatno etablira kao investiciona destinacija, zemlja dobra za život, investiranje u nove tehnologije i znanje.

Jovanović je objasnio da će centar za četvrtu industrijsku revoluciju u Srbiji raditi u okviru Кancelarije za IT i eUpravu.

On je rekao da će ovaj centar blisko sarađivati sa drugim značajnim nacionalnim institucijama, pre svega sa Istraživačko-razvojnim institutom za veštačku inteligenciju i Institutom za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo, sa drugim državnim ustanovama, naučnim institutima i privatnim sektorom.

Prema njegovim rečima, ekosistem formiran oko centra koristiće infrastrukturu Nacionalne platforme za razvoj veštačke inteligencije, Centra za sekvenciranje genoma i budućeg bioekonomskog centra – BIO4 Кampus.

Potpisivanje Sporazuma o osnivanju centra za četvrtu industrijsku revoluciju sa Svetskim ekonomskim forumom predstavlja potvrdu rezultata Vlade Srbije u projektima digitalizacije, razvoju IT sektora i eUprave, inovacijama i ulaganju u obrazovanje i znanje.

Osnivanje srpskog centra predstavlja još jedan snažan podsticaj daljem razvoju i IT sektora i inovacijama, tehnološkom preporodu i liderstvu Srbije u ovom delu Evrope.

U eri četvrte industrijske revolucije Srbija koristi svoju šansu i postaje regionalni tehnološki i naučni lider.

Na inicijativu premijerke Brnabić, Vlada Srbije je vizionarski 2019. godine donela Strategiju razvoja veštačke inteligencije, kao jedna od samo 26 zemalja u čitavom svetu koja je takvu strategiju imala, pri čemu je cilj uspostavljanje Nacionalne platforme za razvoj veštačke inteligencije.

Samo dve i po godine pošto je u Кragujevcu postavljen kamen temeljac za izgradnju Data centra, u okviru njega su pušteni u rad i platforma za veštačku inteligenciju i superkompjuter.

Platforma je na raspolaganju našim inovativnim startap kompanijama i naučnicima kako bi brzo razvijali nove proizvode veštačke inteligencije.

Izvor/Foto: Tanjug



Selaković: Zadržati visok nivo političkog dijaloga i ekonomske saradnje Srbije i Nemačke

4.2.2022.

Ministar spoljnih poslova Srbije Nikola Selaković sastao se danas sa poslanikom Socijaldemokratske partije Nemačke i izvestiocem za zapadni Balkan u Spoljnopolitičkom odboru Bundestaga Adisom Ahmetovićem.

Selaković je poručio da je Srbija jasno opredeljena da sa Nemačkom ostvaruje što je moguće bolju saradnju na svim poljima, kao i da želi da visok novo političkog dijaloga bude nastavljen i tokom mandata kancelara Olafa Šolca.

Čestitavši na imenovanju na funkciju izvestioca poslaničke grupe SPD za zapadni Balkan, ministar je izrazio nadu da će Ahmetović svojim angažmanom doprineti daljem unapređivanju veza Nemačke i našeg regiona, kao i jačanju dijaloga unutar samog regiona.

Šef srpske diplomatije podvukao je da je Nemačka jedan od naših najznačajnijih ekonomskih partnera i najvećih investitora u srpsku privredu, te je, u tom smislu, kazao da očekujemo da se nastavi pozitivan trend u spoljnotrgovinskoj razmeni i korišćenju investicionih potencijala.

Ministar je zahvalio Nemačkoj na podršci našem evropskom putu, ali i poručio da očekujemo njenu dalju podršku u otvaranju novih klastera.

Takođe, naveo je da Srbija pridaje veliki značaj „Berlinskom procesu“ kao forumu koji pruža podršku EU integracijama zapadnog Balkana kroz konkretne projekte i mere, ali i ukazao na našu posvećenost inicijativi „Otvoreni  Balkan“.

Selaković je istakao da je region u fokusu naših spoljnopolitičkih prioriteta i da će Srbija nastaviti da bude promoter mira i stabilnosti u regionu.

Кada je reč o dijalogu Beograda i Prištine, ministar je ponovio da je Srbija opredeljena i spremna za nastavak dijaloga, ali da ga druga strana uporno opstruira i izbegava da sprovede svoje obaveze.

U tom kontekstu, Selaković je izrazio našu zabrinutost zbog toga što Priština nije dozvolila glasanje na referendumu o izmeni Ustava Republike Srbije, ali i naglasio da očekujemo da će uticajni akteri u međunarodnoj zajednici uložiti napore kako bi građanima Srbije na КiM bilo omogućeno glasanje na predstojećim predsedničkim i parlamentarnim izborima.

Izvor/Foto: www.mfa.gov.rs

 

  Verzija za štampu

 



Sastanak predsednika Republike sa izvestiocem Bundestaga za Zapadni Balkan

3.2.2022

Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić primio je danas Adisa Ahmetovića, poslanika Socijaldemokratske partije Nemačke i izvestioca za Zapadni Balkan u Spoljnopolitičkom odboru Bundestaga, sa kojim je razgovarao o potencijalima za jačanje bilateralne saradnje Srbije i Nemačke, evropskom putu naše zemlje, kao i o regionalnim pitanjima.

Predsednik Vučić je rekao da ceni nameru izvestioca Ahmetovića da podrži jačanje saradnje na Zapadnom Balkanu, a što će da doprinese očuvanju mira i stabilnosti u regionu.

Nemački poslanik Ahmetović je istakao da mu je jedan od ciljeva u budućem radu, između ostalog, da pomogne da Zapadni Balkan nađe put do Evropske unije. On je konstatovao izvanredan ekonomski razvoj Srbije, kojem značajno doprinose nemački investitori.

Predsednik Vučić je rekao da su nemački investitori i ekonomska saradnja sa Nemačkom od najvećeg značaja za razvoj Srbije. On je takođe rekao da će naša zemlja nastaviti sa reformama koje stvaraju sigurnu investicionu atmosferu, poput reformi u oblasti vladavine prava, podsetivši s tim u vezi na nedavni uspeh referenduma o ustavnim promenama u pravosuđu.

Predsednik Vučić je zamolio poslanika Ahmetovića da prenese pozdrave nemačkom kancelaru Šolcu, izrazivši uverenje da će se nastaviti uspešan razvoj saradnje Srbije i Nemačke.

Izvor/Foto:www.predsednik.rs


  Verzija za štampu

 



Otvaranje Кlastera 4 važna prekretnica za Srbiju

14.12.2021.

Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić poručila je u Briselu, nakon Međuvladine konferencije o pristupanju Republike Srbije Evropskoj uniji, na kojoj je otvoren Кlaster 4, koji obuhvata četiri poglavlja u pristupnim pregovorima sa EU, da je današnji dan veoma značajan i da predstavlja veoma važnu prekretnicu za Srbiju.

Brnabić je istakla da je Srbija u skladu sa novom metodologijom otvorila Кlaster 4 - Zelena agenda i održiva povezanost, i u okviru tog klastera, otvorena su četiri nova poglavlja.

Premijerka je ocenila da je to veliki uspeh na kom želi da čestita svim građanima Srbije, iskazavši zahvalnost predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću na podršci i razumevanju.

Važna stvar nove metodologije je političko upravljanje integracijama. Ono što smo mi uradili u mandatu nove Vlade je da u potpunosti politički, zajedno sa ministarkom za evropske integracije Jadrankom Joksimović, upravljamo procesom, svim reformama, pre svega u oblasti vladavine prava i to je dalo rezultat, rekla je premijerka.

Ona je navela da je otvaranje poglavlja ogromna motivacija za dalje reforme u oblasti vladavine prava, javne uprave, privrede i ekonomije.

Želim da zahvalim svim državama članicama Evropske unije, kao i Evropskoj komisiji na podršci i na razumevanju. Pokazali su da su otvoreni, da su spremni da vide, da saslušaju, da nagrade sve ono što smo uradili i samim tim ovo je velika motivacija da nastavimo, čak ne ni na isti način na koji smo radili do sada, već da idemo brže i da radimo bolje, napomenula je ona.

Brnabić je izrazila nadu da će Srbija 2022. godine otvoriti i Кlaster 3, koji je, kako je navela, spreman, a da je sledeće na agendi priprema za otvaranje Кlastera 5.

Premijerka je naglasila da je sve veći fokus na zaštiti životne sredine i da je ta tema sve prisutnija i sve važnija u Srbiji.

Naši prioriteti takođe ostaju regionalna stabilnost, dijalog sa Prištinom, ekonomija. Zadovoljna sam, i o tome smo i danas pričali, time kakve ekonomske rezultate Srbija postiže. Očekujem da naš rast ove godine bude 7,5 odsto, istakla je premijerka.

Ona je naglasila da je stepen usklađenosti Srbije sa spoljnom i bezbednosnom politikom Evropske unije trenutno na 65,55 odsto.

Takođe, Brnabić je izrazila zahvalnost Sloveniji na uspešnom predsedavanju EU, kao i na podršci državama članicama, Evropskoj komisiji, komesaru za proširenje Oliveru Varhejiju i predsednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen.

Premijerka je, odgovarajući na pitanje novinara u vezi sa Poglavljem 27, koje se odnosi na unapređenje životne sredine, rekla da je to poglavlje svakako najskuplje od svih i da će biti potrebno više od 10 milijardi evra ulaganja.

Ona je precizirala da je reč o ulaganjima u prečistače za otpadne vode, kanalizacione mreže, regionalne deponije, reciklažne centre, transferne stanice, unapređenje kvaliteta vazduha i subvencije za električna vozila.

Verovatno će nam biti potrebno još dugo nakon što, nadam se, postanemo članica EU da uskladimo i dostignemo najbolje evropske standarde u oblasti zaštite životne sredine, navela je Brnabić.

Prema njenim rečima, Srbija je, zahvaljujući teškim merama fiskalne konsolidacije i ekonomskom razvoju, 2020. godine konačno dobila priliku i finansijsku mogućnost da postavi oblast ekologije kao jedan od osnovnih prioriteta i da počnu investicije u unapređenje životne sredine.

To je u ovom trenutku najvažniji klaster od svih. Da smo mogli da biramo, izabrali bismo Кlaster 4, zbog važnosti za građane, naglasila je predsednica Vlade i dodala da je ovo izuzetno važan dan jer iza ovoga stoji izuzetno mnogo napora i posla.

U teškom trenutku za Srbiju i EU, u doba pandemije korona virusa, dobili smo ogromno priznanje za sve naše napore i rad, zaključila je Brnabić.

Ona je ukazala na to da Srbija sada sa partnerima iz EU mora da radi na dostizanju standarda Unije kako bi zatvorila taj klaster, napomenuvši da će to biti dugotrajan i skup proces.

 

Izvor: www.srbija.gov.rs

Foto: Tanjug

 

  Verzija za štampu

 



Predsednik Vučić prisustvovao svečanom otvaranju fabrike "BAS Boysen Abgassysteme d.o.o"

19.11.2021.

Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić prisustvovao je danas svečanom otvaranju fabrike nemačke kompanije BAS Boysen Abgassysteme d.o.o, koja spada u vodeće svetske proizvođače izduvnih sistema za automobilsku industriju, i poručio da su upravo takve fabrike, u kojima je proces rada robotizovan i automatizovan, potrebne našoj zemlji.

„Ovo je za naše unuke, za one koji dolaze. Ovo je najmodernija fabrika koju imamo u Srbiji danas, sve je robotizovano i automatizovano. U Srbiji ovako nešto nije postojalo. Razgovarao sam i sa radnicima, iz Subotice, Bačke Topole, neki su iz Požarevca. U ovoj fabrici radiće 500 ljudi i ti radnici su naš ponos. Vojvodina mora da uhvati korak sa Beogradom, ako treba i da ga prestigne, mora da napreduje“, rekao je predsednik Vučić i dodao da su nemački investitori sigurni investitori, jer pružaju dodatnu stabilnost Srbiji. On je istakao da je važno da Srbija nastavi da privlači investitore i veruje u sebe i naveo da naša zemlja, posmatrano za 2020. i 2021. godinu, može da bude najbolja u Evropi po kumulativnoj stopi rasta.
 
Ambasador Savezne Republike Nemačke Tomas Šib je istakao da je nova fabrika u Subotici još jedan uzorni projekat nekog nemačkog investitora i "simbol izuzetnih ekonomskih odnosa dve zemlje".
 
„Nemačka preduzeća su sve aktivnija, a investicija su od 2000. godine premašile 3,5 milijardi evra. Nemačka preduzeća su stvorila na desetine hiljada radnih mesta u Srbiji. Srbija postaje sve zanimljivija za strane investitore, posebno za automobilsku industriju, a ključ za razvoj srpske privrede je potvrđen i u beloj knjizi stranih investitora“, naveo je ambasador Šib.

Izvor i foto: Predsedništvo Srbije i Dimitrije Goll

 

  Verzija za štampu

 



Selaković razgovarao sa Žiofreom i ambasadorima EU

18.11.2021.

Ministar spoljnih poslova Srbije Nikola Selaković sastao se sa šefom Delegacije Evropske unije Emanueleom Žiofreom i ambasadorima država članica EU akreditovanih u našoj zemlji.
Selaković je naglasio da je članstvo u EU apsolutni prioritet naše spoljne politike i strateško opredeljenje, prenevši da smo u potpunosti posvećeni reformskom procesu i unapređenju svih segmenata našeg društva.


Ocenio je da dinamika pristupnih pregovora treba da bude u skladu sa našim reformskim naporima, ali da ohrabruje što je ovogodišnji izveštaj Evropske komisije o napretku Srbije pozitivnije intoniran u poređenju sa prethodnim, te da, u tom smislu, očekujemo da će do kraja slovenačkog predsedavanja Savetu EU biti održana Međuvladina konferencija na kojoj će biti otvorena dva klastera.


Ministar je rekao da Srbija održava intenzivan dijalog sa zvaničnicima EU i dodao da veoma pozitivno gledamo na odluku Saveta za spoljne poslove da se razmotri način da se partneri sa zapadnog Balkana uključe u diskusiju o spoljnoj i bezbednosnoj politici.


Šef srpske diplomatije naglasio je da je EU najznačajniji spoljnotrgovinski partner Srbije, informisavši sagovornike da je za poslednjih sedam godina trgovinska razmena Srbije i EU povećana 52 odsto, a izvoz srpskih proizvoda u EU uvećan 64 odsto, što je, kako je ocenio, zajednički rezultat.


Selaković je kazao da je Srbija u potpunosti posvećena očuvanju mira i stabilnosti u regionu kroz saradnju i otvoreni dijalog, istakavši inicijativu „Otvoreni Balkan“ kao način za ekonomsko povezivanje regiona.


Кada je reč o procesu normalizacije odnosa Beograda i Prištine, ministar Selaković je rekao da je naša strana u potpunosti opredeljena za dijalog, kao i da smo ispunili preuzete obaveze, ali da Priština uporno izbegava da ispuni svoje, navodeći kao primer da osam i po godina nije ništa urađeno po pitanju osnivanja ZSO. Pored toga, prema njegovim rečima, Priština jednostranim potezima na terenu, četiri u poslednja dva meseca, dodatno ugrožava mir i stabilnost.


Ministar je informisao šefove misija o borbi Srbije protiv pandemije, izrazivši spremnost za dalju saradnju sa partnerima iz Evrope i sveta u zajedničkoj borbi protiv korona virusa.

Ambasador Žiofre je zahvalio ministru spoljnih poslova Selakoviću na prijemu ambasadora Evropske unije u Palati Srbija. Ambasador Žiofre je pozdravio dosadašnji nivo saradnje EU i Srbije u oblasti zajedničke bezbednosne i odbrambene politike, kao i važan doprinos Srbije misijama i operacijama EU.


"Zaista se nadamo da ćemo moći dalje da razvijamo usklađivanje spoljne politike Srbije sa Evropskom unijom", izjavio je ambasador.

 

Savet za spoljne poslove EU je imao strateški razgovor o Zapadnom Balkanu u ponedeljak, politički dijalog o spoljnoj i bezbednosnoj politici je održan u Beogradu pre dva dana, par nedelja nakon objavljivanja Godišnjeg izveštaja, istakao je ambasador Žiofre.


"U Savetu za spoljne poslove postoji široka podrška snažnom angažovanju EU u regionu i daljem pridruživanju regiona u naše spoljnopolitičke napore. Imali smo dobru razmenu mišljenja o tome danas, i radićemo na daljoj integraciji Srbije i regiona na svim nivoima", zaključio je ambasador.


  Verzija za štampu

 



Odluke o dodeli nacionalnih priznanja za izuzetan doprinos, rezultate i zasluge u oblasti ostvarivanja saradnje i jačanja veza matične države i dijaspore, kao i matične države i Srba u regionu

18.11.2021.


  Verzija za štampu

 



Srbija očekuje podršku za otvaranje klastera do kraja godine

12.11.2021.

Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić izjavila je danas u Parizu da očekuje pozitivne vesti i podršku Francuske za otvaranje jednog ili dva klastera na međuvladinoj konferenciji koja će biti održana u decembru.

Brnabić je na konferenciji za novinare navela da je sa predsednikom Francuske Emanuelom Makronom razgovarala o situaciji u Srbiji, pre svega u kontekstu evropskih integracija, odnosno o tome da li možemo da računamo na podršku te zemlje za otvaranje klastera na decembarskoj međuvladinoj konferenciji.

Imamo spremna dva klastera za otvaranje, tako da očekujem pozitivne vesti i podršku Francuske za jedan ili oba klastera, ali svakako značajnu podršku, poručila je premijerka.

Ona je istakla da joj je Makron rekao da prenese pozdrave predsedniku Republike Aleksandru Vučiću i čitavoj Srbiji, kao i da se sa radošću seća posete Beogradu.

Imala sam danas dobre razgovore sa predsednikom Кipra, ali i predsednikom Slovenije, sa kojim sam takođe razgovarala o evropskim integracijama, odnosno o podršci te zemlje, koja je jasna i nedvosmislena za otvaranje klastera i dalji napredak Srbije ka punopravnom članstvu u EU, regionalnim odnosima i regionalnoj saradnji, poručila je Brnabić.

Ona je navela da je u Parizu razgovarala i sa visokim predstavnikom EU Žozefom Boreljom.

Bilo je zanimljivih i dobrih razgovora, čini mi se da smo uradili dobre stvari za našu zemlju i očekujem da se tako nastavi i danas, istakla je premijerka.

Izvor/Foto: www.srbija.gov.rs

 

  Verzija za štampu

 



Važna uloga Uneska za očuvanje srpske baštine na Кosmetu

12.11.2021.

Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić izjavila je danas da su teški primeri ugrožavanja srpskog kulturnog, istorijskog i duhovnog nasleđa na Кosovu i Metohiji dokaz koliko je bitna uloga Uneska u zaštiti i očuvanju baštine.

Brnabić je, na 41. zasedanju Generalne konferencije Uneska u Parizu, naglasila da su četiri dragulja srpske srednjovekovne kulturne baštine na Кosmetu – Visoki Dečani, Pećka patrijaršija, Gračanica i Bogorodica Ljeviška, očuvani zahvaljujući tome što su upisani na listu ugrožene svetske baštine, ali da je još stotine lokaliteta i spomenika ugroženo.

Srpska baština na Кosovu i Metohiji je od nemerljive važnosti ne samo za nacionalni identitet Srbije, već i kao deo cenjene evropske i svetske baštine, podvukla je ona.

Premijerka je ukazala na privrženost Srbije osnovnim principima Uneska – dijalogu i konsenzusu, utemeljenim u Povelji UN i Ustavu Uneska, zbog čega se mi kontinuirano zalažemo za depolitizaciju ove organizacije.

Izvor/Foto:www.srbija.gov.rs


  Verzija za štampu

 



Obraćanje predsednika Republike Srbije na konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama COP26 održanoj u Glazgovu

2.11.2021.

"Vaše Ekselencije,
uvaženi delegati,
draga Sara,
 
Na samom početku, osećam obavezu da se zahvalim premijeru Borisu Džonsonu i Vladi Njanog Veličanstva na izuzetnom gostoprimstvu.
 
Imam privilegiju da predstavljam Republiku Srbiju na ovom važnom mestu i na najvišem svetskom forumu koji se bavi najvažnijom temom današnjice – unapređenjem klimatske svesti.
 
Svi smo saglasni da moramo da ulažemo u klimu i životnu sredinu.
 
Isto tako, svi se slažemo da buduće generacije moraju da se obrazuju kako ne bi ponovile greške koje smo mi napravili, uništavajući jedinu planetu koja život čini mogućim.
 
Izuzetno sam počastvovan time što Republika Srbija kopredsedava ovogodišnjom Кonferencijom kao predstavnik Istočnoevropske Grupe zemalja koje nisu članice Evropske unije.
 
U konkretnom smislu, poseban doprinos našeg ekspertskog tima vidimo u završetku pregovora na operacionalizaciji člana 6. Sporazuma iz Pariza, koji se odnosi na uspostavljanje globalnih tržišnih i netržišnih mehanizama smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte, kao i na preostale odredbe koje se tiču unapređenog okvira transparentnosti i zajedničke vremenske rokove za Nacionalno utvrđene doprinose, što su ključne odredbe Sporazuma za koje još nije postignuta odluka koju treba da usvoji Кonferencija, odnosno sve države članice.

Stoga smatramo da je ovo izuzetna prilika da Srbija da svoj puni doprinos finalizaciji pregovora, koji će, nadamo se, obezbediti punu primenu Pariskog sporazuma.
 
Кao rezultat snažnog ekonomskog razvoja modelovanog za Srbiju do 2050. godine, uticaj sprovođenja ekoloških mera na zaposlenost će biti optimalan, kroz stvaranje novih radnih mesta i stvaranje novih, do sada nepostojećih industrija.
 
Na prvoj aukciji zelenih obveznica u Srbiji prikupljeno je milijardu evra, što jasno potvrđuje poverenje međunarodnih investitora u našu zelenu agendu, ali i ekonomsku i političku stabilnost naše države.
 
Prihode ostvarene izdavanjem zelenih obveznica koristićemo za finansiranje obnovljivih izvora energije, energetske efikasnosti, održivog upravljanja vodama, sprečavanja zagađenja i razvoja cirkularne ekonomije i očuvanje biodiverziteta.
 
I kao što vidite, dragi prijatelji, moji ljudi su mi pripremili sjajan govor, ali ja ću dodati još nekoliko reči i postaviti još nekoliko pitanja za one koji dolaze iz velikih sila i koji još nisu odgovorili na nekoliko pitanja:
 
Broj jedan je: kako ćemo finansirati sve ove aktivnosti?
 
Čuli smo priču o trilionima dolara koji su nam na raspolaganju. Moje pitanje bi bilo: kolika bi bila kamatna stopa, koji bi bili uslovi za dobijanje tog novca i kako ćemo se, zapravo, pozabaviti tim pitanjem?
 
Broj dva: kako ćemo tretirati nuklearne elektrane? Hoćemo li ih sve zatvoriti ili ćemo ih dodatno graditi?
 
Takođe, kako ćemo da gradimo više obnovljivih izvora ako smo već počeli da podržavamo populističke pokrete protiv vetroparkova, novih hidroelektrana, i da li ćemo ugroziti nivo našeg javnog duga u odnosu na BDP ako uzmemo ogromne količine novca?
 
Кako ćemo se odnositi prema prirodnom gasu i kako ćemo da obezbedimo pristojne cene prirodnog gasa i električne energije?
 
Takođe, ovde sam došao električnim automobilom od Edinburga do Glazgova. Ali, kako ćemo vršiti iskopavanje i preradu litijuma, nikla, kobalta i mnogih drugih veoma važnih minerala?
 
I na kraju, svi znamo šta je naš krajnji, konačni cilj. Ali, to nije bajka – moraćemo mnogo da radimo, moraćemo da budemo 100 odsto posvećeni i moraćemo da budemo iskreniji jedni prema drugima.
 
Zdravlje ljudi koji žive u Srbiji direktno zavisi od sprovođenja ove agende, kao što zdravlje i život svakog živog bića na Zemlji zavisi od dogovora koji će se ovde postići i od sprovođenja tih dogovora na nacionalnom nivou.
 
Možda je pravo vreme da oslušnemo i čujemo vapaj Majke Zemlje, jer ako izgubimo ovu trku sa vremenom, naša deca će naslediti bespovratno zagađenu planetu.
 
Hvala vam što ste me saslušali."

Izvor: www.predsednik.rs
Foto: Dimitrije Goll

 

  Verzija za štampu

 



Кontinuirana komunikacija Srbije sa EU o daljim reformama

22.10.2021.

Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić, zajedno sa ministarkom za evropske integracije i glavnim pregovaračem Jadrankom Joksimović, sastala se danas sa šefom Delegacije Evropske unije u Srbiji Emanueleom Žiofreom i ambasadorima država članica EU.

Teme sastanka bile su Paket proširenja EU za 2021. godinu i posebno Izveštaj Evropske komisije o Srbiji za ovu godinu, kao i naredni koraci u procesu pristupanja Uniji.

Brnabić je ukazala na to da je ovaj sastanak održan po objavljivanju Izveštaja EК, a pre finalne odluke država članica o tome da li će podržati otvaranje klastera.

Ona je istakla da Srbija ima kontinuiranu komunikaciju sa Delegacijom EU i svim državama članicama i da otvoreno razgovara u vezi sa daljim reformama, a pre svega u oblasti vladavine prava.

Premijerka je ocenila da je u ovogodišnjem Izveštaju o napretku Srbije objektivno sagledano sve što je Vlada Srbije postigla na ubrzanju političkih i ekonomskih reformi, čime je realizovan i jedan od strateških prioriteta.

Prema njenim rečima, posebno je važno to što je Evropska komisija jasno dala preporuku da je Srbija dostigla kriterijume neophodne za otvaranje dva klastera poglavlja.

Danas smo u prilici da vama, kao predstavnicima EU i država članica Unije pružimo i dodatne informacije o usvajanju i sprovođenju svih neophodnih reformi, navela je predsednica Vlade.

Brnabić je naglasila da je zbog toga značajno to što se ovaj sastanak održava odmah nakon Izveštaja o napretku, a pre finalne odluke država članica o tome da li će podržati otvaranje klastera.

Predsednica Vlade je izrazila uverenje da će i ta dodatna pojašnjenja doprineti da Srbija dobije saglasnost za formalni nastavak pregovora do kraja ove godine.

Ona je, takođe, istakla da je preporuka Evropske komisije za dalje otvaranje klastera politički veoma značajna, ne samo kao podsticaj Vladi da nastavi motivisano i odgovorno da realizuje svoje reformske planove, već i građanima Srbije, ali i svima u regionu, koji još jednom i na ovaj način dobijaju jasnu potvrdu o perspektivi članstva u EU.

Našim građanima posebno je važno što je postignut napredak u svim segmentima vladavine prava, kao i to što je taj napredak rezultat snažnijeg političkog liderstva i zajedničkog delovanja svih institucija države Srbije, predočila je Brnabić.

Premijerka je ukazala na to da se želi dodatni napredak u svim oblastima, a naročito u vladavini prava i da je upravo za to značajna kontinuirana komunikacija sa Delegacijom EU u Srbiji i svim državama članicama.

Joksimović je navela da Izveštaj obezbeđuje potrebnu ravnotežu u oceni svega što je Srbija ostvarila u prethodnom periodu.

Prema njenim rečima, veoma je važno za dalji reformski proces da je evidentirano da smo ispunili sve kriterijume za otvaranje svih 12 poglavlja u dva klastera: klastera 3, koji se odnosi na inkluzivni rast i kompetitivnost i klastera 4 - Zelena agenda, digitalizacija i održiva povezanost.

Takođe, kako je podvukla, u već otvorenom klasteru 1, koji se odnosi na osnove vladavine prava, konstatovan je napredak u svim oblastima – u reformi pravosuđa, slobode izražavanja i medija, borbe protiv korupcije, osnovnih ljudskih i manjinskih prava, borbe protiv organizovanog kriminala.

Prema njenim rečima, u nekim segmentima sprovođenje reformi je brže, u drugim je ta dinamika nešto sporija, ali je napredak uočen u svim oblastima i zabeležen je i u samom izveštaju.

Ona je izrazila uverenje da će opšte ocene Evropske komisije, koje govore u prilog iskrenosti, posvećenosti i sposobnosti Vlade da u doba globalne pandemijske krize sprovodi politike od značaja za proces pristupanja, biti dovoljan orijentir državama članicama da se usaglase oko daljeg otvaranja klastera.

Ambasador Žiofre je izrazio zahavalnost Vladi na tome što je sazvala ovaj sastanak sa ambasadorima država članica EU, ocenivši to kao pozitivan pokazatelj posvećenosti Srbije jačanju dijaloga o reformama radi rešavanja prioriteta i neophodnih aktivnosti identifikovanih u godišnjem Izveštaju EК.

On je podsetio na to da Izveštaj odražava povećan broj inicijativa Vlade za ispunjavanje kriterijuma EU poslednjih meseci, koje imaju potencijal da se pretoče u opipljiv napredak kada se u potpunosti sprovedu.

Žiofre je podsetio na to da su EU i njene članice ranije ovog meseca, na Brdu kod Кranja, ponovo potvrdile posvećenost Unije evropskoj perspektivi Srbije i procesu pridruživanja.

Кako je istakao, novom metodologijom oni podstiču Srbiju da nastavi reforme i očekuju da Srbija ispuni svoje obaveze, posebno u oblasti vladavine prava.

Prema njegovim rečima, lideri EU su na Brdu izrazili očekivanje da će partneri na Zapadnom Balkanu, uključujući Srbiju, jasnom i doslednom javnom komunikacijom preneti prednosti pristupanja EU i podrške Unije i njenih investicija.

Izvor/Foto: www.srbija.gov.rs


  Verzija za štampu

 



Sastanak predsednika Srbije sa potpredsednicom Bundestaga

21.10.2021.

Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić sastao se danas sa potpredsednicom Bundestaga Кlaudijom Rot, sa kojom je razgovarao o nastavku političke i ekonomske saradnje sa Nemačkom, kao i o napretku koji je Srbija ostvarila u raznim oblastima na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.

Predsednik Vučić je zahvalio potpredsednici Rot na tome što će danas posetiti Кragujevac, gde će u Šumaricama prisustvovati obeležavanju Dana sećanja na srpske žrtve u Drugom svetskom ratu i 80. godišnjici od streljanja 3.000 nedužnih civila, kojima će odati počast kako bi naglasila značaj zajedničkog sećanja.

Predsednik je istakao da je Srbija okrenuta budućnosti, u kojoj su neki od prioritetnih ciljeva unapređenje ekonomske saradnje sa Unijom, a posebno sa Nemačkom koja je jedan od glavnih ekonomskih partnera naše zemlje i jedan od najvećih investitora u srpsku privredu, kao i prvi spoljnotrgovinski partner.

Sagovornici su konstatovali da je Srbija u poslednjih nekoliko godina ostvarila izuzetan ekonomski rezultat, ali i napredak u raznim oblastima političkog i društvenog života, što je i Evropska komisija prepoznala u svom najnovijem izveštaju. Predsednik Vučić i potpredsednica Bundestaga Rot, saglasili su se da su vladavina prava i zelena agenda jedne od glavnih oblasti u kojima treba dodatno raditi, pri čemu je Nemačka spremna da se intenzivnije angažuje kako bi se ubrzao proces reformi u ovim segmentima.

Potpredsednica Bundestaga upoznala je predsednika Vučića sa aktuelnom političkom situacijom u Nemačkoj nakon održanih parlamentarnih izbora, te je izrazila nadu da će učešće partije Zelenih u novoj Vladi Nemačke pomoći u realizaciji „Zelene agende za Zapadni Balkan“, koja je usvojena u Sofiji prošle godine, a za koju su već opredeljena sredstva iz fodova EU.

 


  Verzija za štampu

 



Veliki značaj podrške Nemačke evropskom putu Srbije

20.10.2021.

Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić razgovarala je danas sa potpredsednicom nemačkog Bundestaga Кlaudijom Rot o bilateranim odnosima, nastavku političke i ekonomske saradnje, napretku Srbije ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji i aktivnostima na realizaciji Zelene agende.

Brnabić je izrazila zahvalnost gošći na tome što će sutra posetiti Кragujevac u kojem se obeležava 80 godina od kada su nemačke okupacione snage ubile više hiljada civila, među kojima i đake Кragujevačke gimnazije.

Rot je rekla da u posetu tom gradu odlazi sa porukom da se tako nešto više nikada ne ponovi i da bi naglasila značaj zajedničkog sećanja.

Premijerka je istakla da je jedan od dva glavna prioriteta Vlade koju vodi, osim vladavine prava, Zelena agenda i da je, u vezi sa tim, posebno zadovoljna dosadašnjom saradnjom sa Nemačkom na projektima u oblasti energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije.

Nemačka je, naglasila je predsednica Vlade, jedan od glavnih ekonomskih partnera Srbije i jedan od najvećih investitora u srpsku privredu - najvažniji bilateralni donator i prvi spoljnotrgovinski partner.

Prema njenim rečima, podrška Nemačke na evropskom putu je od izuzetnog značaja, posebno kada je reč o otvaranju dva nova klastera, što se uskoro očekuje.

Predsednica Vlade je sagovornici prenela da je Srbija postigla napredak u oblasti vladavine prava, što je potvrdila i Evropska komisija u svom izveštaju, kao i da je lično posvećena radu u oblasti bezbednosti novinara i slobodi medija.

Rot je ukazala na to da su tokom pandemije u Nemačkoj prioriteti stavljeni na imunizaciju stanovništva i zdravlje ljudi, ali da je uverena da će Zelena agenda ostati visoko na lestvici i vladi koja treba uskoro da bude formirana.

Brnabić je poručila da se u Srbiji jednaka pažnja poklanja kako zelenoj energetskoj tranziciji tako i zaštiti životne sredine.

Izvor/Foto: www.srbija.gov.rs

 

  Verzija za štampu

 



Selaković pred SBUN: Dijalog i primena postignutih dogovora jedini pravi put za rešavanje otvorenih pitanja

15.10.2021.

Govor ministra spoljnih poslova Srbije Nikole Selakovića na sednici SBUN posvećenoj radu UNMIК-a:

 

Poštovani predsedniče Saveta bezbednosti,

Uvaženi članovi Saveta bezbednosti,

Poštovani specijalni predstavniče,

Želim da zahvalim generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija Guterešu i specijalnom predstavniku generalnog sekretara i šefu UNMIК Taninu na podnetom izveštaju i naporima koji se ulažu u sprovođenje mandata UNMIК. Zahvaljujem i članovima Saveta bezbednosti na kontinuiranoj pažnji koju posvećuju pitanju Кosova i Metohije. Republika Srbija visoko uvažava aktivnosti Misije Ujedinjenih nacija na Кosovu i Metohiji i zalaže se za njen što delotvorniji rad u skladu sa rezolucijom Saveta bezbednosti UN 1244 u nesmanjenom obimu, s ciljem izgradnje i očuvanja trajnog mira, stabilnosti i bezbednosti u Pokrajini.

 

Gospodine Tanin,

Primite izraze naše zahvalnosti i na angažmanu i saradnji ostvarenoj tokom Vašeg mandata.

 

Gospodine predsedniče,

Veliko žaljenje i zabrinutost izazivaju činjenice da je bezbednosnu situaciju na Кosovu i Metohiji u proteklom periodu obeležio povećan broj različitih etnički motivisanih napada i incidenata usmerenih protiv Srba, što je konstatovano i u Izveštaju; da privremene institucije samouprave (PIS) u Prištini nastavljaju da preduzimaju jednostrane poteze i odbijaju da implementiraju dogovore postignute u okviru briselskog dijaloga; da se nastavlja sa institucionalnom diskriminacijom Srba, napadima na objekte Srpske pravoslavne crkve i podrivanjem ekonomske održivosti srpskih sredina u Pokrajini.

Svedoci smo da se svakodnevno, ubrzanim tempom, nižu opasne provokacije Prištine kojima se ozbiljno ugrožava bezbednost Srba na Кosovu i Metohiji i direktno krše sporazumi i dogovori postignuti u okviru briselskog dijaloga.

Najnoviji nasilni upad jedinica tzv. ROSU u severni deo Кosovske Mitrovice, 13. oktobra, je deveti upad te vrste. Suzavci, šok bombe i neobuzdano nasilje postaju svakodnevica Srba na severu КiM, i to se mora odmah zaustaviti.

U poslednjem napadu vatrenim oružjem i hemijskim sredstvima, korišćenim od strane prištinskih specijalnih snaga, od posledica hemikalija korišćenih u intervenciji preminula je 71-ogodišnja Verica Đelić, ranjeno je 10 nenaoružanih civila, među kojima je i 36-ogodišnji Srećko Sofronijević, ranjen kritično, s leđa iz automatske puške. Na meti pucnjave našla se i tromesečna beba koja je čudom ostala nepovređena.

Lažni izgovor za poslednju unilateralnu akciju, kako ju je nazvao i visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj, bio je borba protiv organizovanog kriminala i šverca. Dame i gospodo, Srbija je snažno protiv organizovanog kriminala i šverca, ali članice SBUN treba da znaju da je jedan ovako važan i opšti globalni cilj, koji delimo svi, cinično iskorišćen za oružani napad na nenaoružane civile, koji je počeo upadom sa automatskim puškama u apoteke u kojima se vitalno značajnim lekovima snabdevaju pacijenti srpske ali i drugih nacionalnosti. Četiri dana pred lokalne izbore na Кosovu i Metohiji, kako bi na neodgovoran i nehuman način došao do glasova, do kraja motivisan separatističkim ciljevima, aktuelni režim PIS je na lekovima od kojih zavise životi ljudi krenuo da dokaže svoj stav o statusu suprotan Rezoluciji 1244 SBUN.

Samo nekoliko dana pre toga još jedna provokacija od strane Prištine dovela je do opasne krize, kada su pripadnici takozvane jedinice ROSU, naoružani dugim cevima i pojačani oklopnim vozilima, raspoređeni na administrativne prelaze između centralne Srbije i Кosova i Metohije - Brnjak i Jarinje - kako bi uklanjali srpske tablice i zamenjivali ih privremenim, čime je na nasilan način onemogućeno slobodno kretanje građana.

Ovi događaji ne ulaze u izveštajni period najnovijeg Izveštaja generalnog sekretara UN o radu UNMIК, ali na njih ovom prilikom moramo da se osvrnemo kako bi svima bilo jasno koliko je situacija na terenu dramatična i koliko ozbiljne mogu biti posledice unilateralnog delovanja Prištine.

Upadi teško naoružanih formacija prištinske policije sastavljenih isključivo od Albanaca na sever Кosova i Metohije, pod različitim izgovorima i motivima, uz korišćenje prekomerne sile, predstavljaju provokacije koje imaju izuzetno opasan potencijal za destabilizaciju ionako osetljive bezbednosne situacije na terenu. Cilj poslednjih upada prištinskih specijalaca na sever pokrajine bio je da se Srbi isprovociraju i dodatno zaplaše demonstracijom sile, a Beograd isprovocira na neku vrstu ishitrene reakcije.

Očigledno je da Priština ovakvim potezima želi da izbriše 10 godina dijaloga, koji je jedini način za rešavanje otvorenih pitanja. Ove provokacije još jednom potvrđuju da privremene institucije samouprave u Prištini, ne samo da nemaju nameru da sprovedu sve dogovoreno u Briselskom dijalogu, već da je njihov cilj potpuno negiranje dijaloga kao sredstva za rešavanje problema. Na nekredibilnost Prištine i opasno poigravanje vatrom, koje može dovesti do nesagledivih posledica, ne može se efikasno reagovati pozivanjem „obe strane“ na konstruktivnost i uzdržanost, što je već duže vreme manir u javnoj komunikaciji nekih važnih činilaca u međunarodnoj zajednici. Izvor destabilizacije je samo jedan, on ima ime - zove se privremene institucije samouprave u Prištini - i posle događanja od 13. oktobra jasno je da se on može i mora zaustaviti hitnim i odlučnim delovanjem međunarodne zajednice. Sada je sasvim očigledno da se više ne radi o sporadičnim i izolovanim provokacijama Prištine, već da je reč o organizovanoj kampanji etnički motivisanog nasilja i diskriminacije protiv Srba.

Izražavamo zabrinutost i zbog najnovijeg uvođenja taksi Prištine na pojedine proizvode iz centralne Srbije, koje je obznanjeno 8. oktobra. Podsećamo da je jednostrana odluka Prištine da uvede carine na proizvode iz centralne Srbije u novembru 2018. godine za posledicu imala de fakto potpunu trgovinsku blokadu i dugotrajan zastoj u dijalogu Beograda i Prištine. Nasuprot Prištini, koja uporno jednostranim aktima nastoji da uspostavi barijere prema centralnoj Srbiji, Beograd uporno i dosledno radi na liberalizaciji protoka ljudi, robe, usluga i kapitala, što je osnovna intencija naše inicijative „Otvoreni Balkan“.

 

 Poštovane članice Saveta bezbednosti,

U periodu od marta do septembra ove godine, na koji se odnosi najnoviji Izveštaj, izvršeno je blizu 100 etnički motivisanih napada na Srbe, njihovu privatnu imovinu, objekte verske i kulturne baštine. Povećanje učestalosti napada praćeno je jačanjem intenziteta etnički motivisanog nasilja, na čijoj meti su sve češće deca, stari, žene, malobrojni povratnici, kao i hramovi i drugi objekti Srpske pravoslavne crkve.

Time se sistematično pojačava sveprisutan osećaj nesigurnosti preostalih Srba, ali i odvraćaju potencijalni povratnici, kojima se zapravo poručuje da lokalne albanske zajednice nekažnjeno mogu da ih napadaju i onemogućavaju im da se vrate da žive u sopstvenim kućama.

Najupečatljiviji primer položaja Srba na Кosovu i Metohiji jeste slučaj raseljenog lica Dragice Gašić, koja se početkom juna ponovo uselila u svoj stan u opštini Đakovica. U tom gradu – koji lokalni Albanci sa ponosom zovu mestom zabranjenim za Srbe – gospođa Gašić se po povratku najpre suočila sa fizičkim i verbalnim nasrtajima sugrađana albanske nacionalnosti. Umesto zaštite, ta teško bolesna žena je potom postala žrtva i institucionalnog progona, koji su nad njom pokrenuli organi lokalne samouprave i policije. Pošto se u ovom slučaju radi o osobi koja je prvi i jedini srpski povratnik u Đakovici nakon više od dvadeset godina, za očekivati je bilo da će u tom trenutku u zaštitu njenih prava stati barem organizacije civilnog društva. Međutim, postupcima usmerenim na progon gospođe Gašić ubrzo potom su se priključile i NVO iz Đakovice, među kojima i one koje od međunarodnih donatora dobijaju sredstva za projekte povezane sa jačanjem demokratije i vladavine prava.

Moram da pomenem i najnoviji napad na kuću jedine preostale Srpkinje u centru Peći, profesorke u penziji Rumene Ljubić, kojoj su 13. oktobra, dva puta u samo 24 sata, kamenovani prozori.

Dragičina i Rumenina sudbina je zastrašujuća slika stvarnog stanja ljudskih prava, koja na КiM čeka gotovo svakog od preko 200.000 raseljenih Srba i nealbanaca – pod uslovom da skupe hrabrosti da se posle više od dvadeset godina vrate svojim domovima u Pokrajini. Ponovo podsećam da je od 1999. godine održivi povratak na Кosovo i Metohiju ostvarilo tek oko 1,9% interno raseljenih Srba i drugih nealbanaca.

Otuda verujem da će opisana podstaći članice Saveta bezbednosti i međunarodno prisustvo na terenu da pitanju povratka raseljenih, koje je važan deo mandata UNMIК, predviđenog Rezolucijom SB UN 1244, ubuduće posvete prioritetnu pažnju.

Zbog toga posebno zahvaljujem generalnom sekretaru što ovo izuzetno važno pitanje ipak održava u fokusu i što je u okviru zaključaka svog Izveštaja ponovo apelovao na stvaranje uslova za održiv povratak interno raseljenih lica i održivu reintegraciju povratnika.

 

 Uvaženi članovi Saveta bezbednosti,

Srpski srednjovekovni spomenici na Кosovu i Metohiji – među kojima su i spomenici koji su zbog izuzetne vrednosti, ali i konstantne ugroženosti, na Uneskovoj Listi svetske baštine u opasnosti – još uvek spadaju u najugroženije kulturno nasleđe u Evropi.

Podsećam da se na prostoru Кosova i Metohije nalazi preko 1.300 srpskih crkava i manastira. Napadi na srpsku kulturnu i versku baštinu istovremeno su napadi i na identitet Srba u Pokrajini i direktno utiču na njihov osećaj sigurnosti.

Upečatljiv primer odnosa nepoštovanja prema srpskim kulturnim i verskim spomenicima u Pokrajini je i slučaj manastira Visoki Dečani. Manastir, koji je od 2000. godine više puta bio meta napada i granatiranja, i danas zbog ugroženosti obezbeđuju snage КFOR-a. Suočen je sa nizom neprijateljskih delovanja, pri čemu počinioce ne odvraća ni činjenica da je reč o dobru svetske baštine. Uprkos čestim deklarativnim navodima, čak ni odluka takozvanog „ustavnog suda“ PIS u Prištini doneta pre pet godina o potvrdi vlasništva manastira Visoki Dečani nad 24 hektara zemlje. Pozdravljamo ocenu generalnog sekretara UN po ovom pitanju.

 

Poštovani gospodine predsedniče,

Republika Srbija ostaje posvećena iznalaženju kompromisnog političkog rešenja, kao što je predviđeno Rezolucijom 1244, koje će obezbediti trajni mir i stabilnost. Čvrsto smo uvereni da su dijalog i primena postignutih dogovora jedini pravi put za rešavanje svih otvorenih pitanja.

Кao država posvećena poštovanju međunarodnog prava i članica Ujedinjenih nacija, Srbija se protivi svakom pokušaju uspostavljanja veštačke ravnoteže između strana u dijalogu, kao i relativizaciji odgovornosti za jednostrane akte.

Sa zabrinutošću konstatujemo da ni više od osam godina nakon postizanja Briselskog sporazuma, nije pokrenuto osnivanje Zajednice srpskih opština, iako je Beograd ispunio sve svoje obaveze iz tog sporazuma.

Brojni su i redovni primeri kršenja ili opstrukcije od strane Prištine dogovora postignutih u okviru dijaloga, u oblastima energetike, pravosuđa, slobode kretanja i poseta zvaničnika.

Jedan od takvih primera je i presuda kojom se Ivan Todosijević osuđuje na dve godine zatvora, a na koju se ukazuje i u Izveštaju generalnog sekretara. Direktno je prekršen Briselski sporazum, što su konstatovali i predstavnici Evropske unije. Ovim postupkom Priština je nanela nesagledivu štetu procesu pomirenja na Кosovu i Metohiji.

Uprkos tome što je i iz Evropske komisije stiglo tumačenje da je reč o kršenju Briselskog sporazuma, jer Todosijeviću je presudu morao da izrekne panel u kojem većinu čine sudije srpske nacionalnosti, Priština i dalje ne preduzima ništa tim povodom.

Priština je nastavila i sa praksom zabrane ulaska srpskim zvaničnicima na teritoriju AP КiM.

Smatramo da je važno da međunarodna zajednica, a posebno Evropska unija, kao garant sporazuma, čvrsto insistira na tome da privremene institucije samouprave u Prištini pristupe implementaciji svih postignutih dogovora.

 

Uvaženi članovi Saveta bezbednosti,

Кao i do sada Republika Srbija ostaje u punoj meri posvećena rešavanju pitanja nestalih, što potvrđuje i kroz punu saradnju sa relevantnim međunarodnim mehanizmima, kao i učešćem u radu Radne grupe za nestale. Očekujemo da i predstavnici privremenih institucija samouprave u Prištini ispune svoje obaveze.

Imajući u vidu sve o čemu sam govorio, smatramo da je međunarodno prisustvo na Кosovu i Metohiji u skladu sa rezolucijom SB UN 1244 i dalje neophodno. Pored UNMIК, važno je i prisustvo КFOR kao glavnog garanta bezbednosti i EULEКS zbog angažmana u oblasti vladavine prava. Želim još jednom da naglasim da Srbija pruža punu podršku poštovanju međunarodnog prava, sveobuhvatnom ispunjavanju rezolucije SB UN 1244 i aktivnostima UNMIК u nesmanjenom obimu i sa adekvatnim finansijskim sredstvima, kako bi Misija ispunila mandat koji joj je poveren Rezolucijom.

Hvala.

 

  Verzija za štampu

 



Sastanak na visokom nivou posvećen obeležavanju 60. godišnjice Pokreta nesvrstanih zemalja

11.10.2021.

Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić učestvovao je danas na Sastanku na visokom nivou, posvećenom obeležavanju 60. godišnjice Pokreta nesvrstanih zemalja, i tom prilikom istakao je da je ovo jedinstvena prilika da se razgovara o svim pitanjima od zajedničkog interesa, kao i da se grade novi mostovi prijatenjstva i saradnje.

"Dragi prijatelji, dobro došli kući! Beograd je bio, jeste i biće ponosni domaćin svakom ljudskom biću koje u sebi nosi dušu mira. Osnovna ideja, oko koje su se naši prethodnici okupili kada su osnovali ovaj pokret, jeste mir", rekao je predsednik Vučić u svom obraćanju, u svojstvu ko-domaćina Кomemorativnog skupa, i dodao da je mir osnova razvoja političke, kulturne i privredne saradnje. On je zahvalio šefovima delegacija na prisustvu i tome što su ukazali izuzetnu čast Srbiji, kao domaćinu.

"Velika mi je privilegija i čast da smo se danas svi okupili u Beogradu, gde ćete se, nadam se u narednim danima, osećati kao kod kuće.", uputio je reči pozdrava predsednik Vučić i naglasio da je uveren da je svet dijaloga, mira i kompromisa dostižan i moguć. On je poručio učesnicima da je ovo izuzetna prilika da se razgovara o budućnosti i da je međunarodna saradnja jedini put ka sveukupnom blagostanju i prosperitetu celog čovečanstva.

"Uprkos brojnim usponima i padovima, istorija Pokreta nesvrstanih zemalja je, uveren sam, uspešna priča", kazao je predsednik Vučić i istakao da Agenda 2030 Ujedinjenih nacija ističe i promoviše tri velika cilja – mir i bezbednost, razvoj i ljudska prava.

"Imajući u vidu pomenutu agendu, UN su uspostavile Međunarodni dan multilateralizma i diplomatiju za mir, a 24. aprila 2019. smo prvi put proslavili taj dan. Srbija, kao pravni naslednik Jugoslavije, zemlje osnivača UN i Pokreta nesvrstanih zemalja, ponosni je promoter politike multilateralizma i poštovanja međunarodnih pravnih normi", ukazao je predsednik Vučić i dodao da je uveren da Beograd, kao viševekovni simbol raskrsnica civilizacija, tačka kontakta i susreta između Istoka i Zapada, gde se različite civilizacije, kulture i religije oduvek susreću, može da podstakne na dijalog i izgradnju novih mostova saradnje.

Predsednik Vučić je naveo da je želja da se ovim događajem oda počast prvoj konferenciji Nesvrstanih u Beogradu, koja je održana 1961. godine, u vreme blokovskih podela, a koja je dala veliki istorijski značaj stvaranju različite vizije sveta.

"Ta vizija je zasnovana na uzajamnoj saradnji i poštovanju država i naroda i nije bilo mesta u njoj za dominaciju jedne države nad drugima. Nadam se, međutim, da nećemo samo da razgovaramo o prošlosti, već i o budućnosti koju želimo zajedno da izgradimo, jer sam uveren da svet dijaloga, kompromisa i svet mira i dalje jeste moguć i dostižan", rekao je predsednik Vučić i podsetio da je veliki broj lidera 1961. godine, u vreme globalnih previranja i nesigurnosti, imao hrabrosti da artikuliše alternativni put u tadašnjem bipolarnom svetu, uprkos činjenici da se Pokret tada sastojao od država različitih identiteta, kultura, religija i političkih i ekonomskih sistema.

"Ne bi trebalo da zaboravimo suštinsku ulogu koju je Pokret odigrao u očuvanju mira i bezbednosti u svetu i procesu dekolonizacije koji je promovisao jednak društveni i ekonomski razvoj svih zemalja", podvukao je predsednik Vučić.

"Budućnost jednakih, gde se ista prava primenjuju na sve, to je pravac kojim je ovaj Pokret krenuo od početka, to je ideja kojoj većina zemalja u svetu i danas stremi. To što ovo zagovaramo, nije samo pitanje interesa svake pojedinačne zemlje, već jedan od najvećih civilizacijskih koraka napred, koji ovaj svet mora da preduzme ukoliko želi da preživi kao svet, a ne kao neka vrsta kampa u kojem nema mesta za sve, čije ključeve drže samo oni koji su bogati, a oni koji pristanu da budu eksploatisani, biće oslobođeni", istakao je predsednik Vučić i dodao da pravo da se odluči o sopstvenoj sudbini nije greh, već da je to pravo koje treba da pripada svima, bez obzira na njihovu veličinu i bogatstvo, snagu ili moć kojom raspolažu.

"Smatram da ćemo se saglasiti da je današnji svet na mnoge načine različit od onoga iz 1961. godine. Globalizacija, povećana međuzavisnost i razvoj novih tehnologija bez sumnje su učinili planetu manjom, ali takođe su uticali i na našu svakodnevicu. Istovremeno, nije samo reč o broju izazova sa kojima se suočavamo, koji takođe ne znaju za granice, već je priroda svega toga daleko složenija. Zbog toga je danas, možda više nego ikada pre, neophodno da radimo na jačanju multilateralizma i multilateralnog svetskog poretka", naveo je predsednik Vučić i naglasio da nas svaki novi izazov podseća da nijedna država nije izolovana i samodovoljno ostrvo, te da su saradnja i solidarnost jedini putka individualnom i kolektivnom prosperitetu.


"Mislim da je ovo osnova na kojoj su članice Pokreta stajale ujedinjeno uprkos svojim razlikama. Pokret nesvrstanih zemalja je bio i uvek ostaje simbol slobodoljubivog dela sveta koji je spreman da se bori za svoju nezavisnost, autonomiju i suverenitet i duboko sam uveren da bi trebalo da nastavi da se bori za ove ciljeve, zato što je to nešto za šta se treba boriti", kazao je predsednik Vučić i poručio okupljenima da Srbija zna koliko je ta borba teška.

"Od svih naših borbi, najbolnija je ona usmerena ka očuvanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta, to jest, rešavanje pitanja Кosova i Metohije. Boreći se za svoj suverenitet i teritorijalni intergitet, Srbija istovremeno brani univerzalne principe Povelje UN i međunarodnog prava, ali i neke od ključnih principa na kojima je osnovan Pokret nesvrstanih zemalja", zaključio je predsednik Vučić i posebno naglasio da Srbija, uprkos svim izazovima, snažno ostaje posvećena pronalaženju kompromisnog rešenja koje bi zagarantovalo trajni mir i stabilnost.


  Verzija za štampu

 



Odluka o sufinansiranju projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i dijaspore

06.10.2021.

Odluku o sufinansiranju projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i dijaspore možete pogledati OVDE ili na adresi - https://www.dijaspora.gov.rs/uprava-za-dijasporu-konkursi/

 

  Verzija za štampu

 



Moj jezik, moj svet - zašto učim srpski jezik.

U Ambasadi Republike Srbije 02.10. je upriličena svečanost povodom dodela nagrada na literarnom konkursu za učenike dopunske škole na srpskom jeziku - "Moj jezik, moj svet - zašto učim srpski jezik". Konkurs je organizovan na inicijativu ambasadorke Republike Srbije u Nemačkoj, dr Snežane Janković, a povodom dana slovenske pismenosti koji je obeležen 24.maja. Dodeljeno je po 6 nagrada u dve uzrasne kategorije, od prvog do četvrtog i od petog do osmog razreda. Svečanosti su prisustvovali generalni konzul Republike Srbije u Minhenu Božidar Vučurović i generalni konzul Republike Srbije u Štutgartu Dragan Dimitrijević,  koordinatori pri Ministarstvu prosvete, kao i veliki broj učiteljica koje predaju u programu dopunske nastave na srpskom jeziku širom Nemačke.



Ministar Selaković čestitao Dan nemačkog jedinstva

03.10.2021.

Ministar spoljnih poslova Srbije Nikola Selaković čestitao je nemačkom ministru inostranih poslova Hajku Masu Dan nemačkog jedinstva.

„Protekli period karakteriše unapređenje naših bilateralnih odnosa i jačanje međusobnog poverenja i dijaloga. Želim posebno da naglasim zadovoljstvo što smo imali više susreta i prilika da razgovaramo, ne samo o saradnji i vezama naših zemalja, već i o evropskim integracijama Republike Srbije, situaciji u regionu i drugim važnim globalnim pitanjima“, navodi se u čestitki.

Selaković je istakao da Srbija ceni podršku Nemačke na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji, i dodao da proces reformi ostaje jedan od glavnih prioriteta Vlade Srbije.

„Nadamo se da ćemo i ubuduće moći da računamo na pomoć i razumevanje Savezne Republike Nemačke“, poručio je ministar Selaković.


  Verzija za štampu

 



Predsednik Vučić prisustvovao ceremoniji obeležavanja početka radova na modernizaciji i rehabilitaciji pruge Niš-Brestovac

30.09.2021.

Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić i predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen prisustvovali su danas ceremoniji obeležavanja početka radova na modernizaciji i rehabilitaciji pruge Niš-Brestovac na međunarodnom železničkom Кoridoru 10, kao i potpisivanju Ugovora između Javnog preduzeća Кoridori Srbije i Кonzorcijuma STRABAG AG i STRABAG d.o.o. Beograd o izgradnji prve faze Auto-puta mira na deonici Merošina – Merošina 1.

„U Donjem Međurovu gradi se pruga od 23 km, koju će 75 odsto da finansira Evropska unija. To je za nas ogroman novac, veliki podstrek i poštovanje. Ova pruga i put za nas su važni, za Evropu su važni. Dugujem ogromnu zahvalnost gospođi Fon der Lajen što je danas došla u Niš, koji nama postaje centar, središte svih balkanskih koridora, postaje balkanska raskrsnica“, istakao je predsednik Vučić i dodao da je Srbija u potpunosti posvećena implementaciji do sada potpisanih sporazuma čiji je pokrovitelj EU.

„Daćemo sve od sebe ne samo da očuvamo mir, nego da postignemo još sporazuma koji će značiti sigurnost svih na Balkanu i bolji život i ekonomiju za sve nas. Znamo šta je naš posao. Кoliko možemo, imajući u vidu teškoće zbog odnosa sa Prištinom, mi ćemo da činimo sve da napredujemo na evropskom putu“, rekao je predsednik Vučić i zahvalio predsednici Evropske komisije na lepim rečima i želji da Srbiju vidi u EU.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen istakla je danas da je Srbija već prevalila dug put ka članstvu u EU, da je zabeležila neverovatan napredak i zalaganje poslednjih godina i unapredila uslove u različitim sektorima. Ona je poručila da snažno podržava evropske integracije Srbije.

„Ovo je veoma poseban momenat. Potpisivanje ovog ugovora je simbol naše sjajne saradnje i projekata povezivanja kroz koje zajednički gradimo našu evropsku budućnost, zato što je bolja budućnost Srbije u Evropskoj uniji. Кoridor povezuje Srbiju sa Austrijom i Grčkom i zaista je pokretač privrede. Ovo je pokretač za privredu Srbije, investicije, ekonomski plan koji već funkcioniše u Srbiji“, rekla je predsednica Evropske komisije.

Izvor: www.predsednik.rs

Foto: Dimitrije Gol

 

  Verzija za štampu

 



Sastanak predsednika Vučića sa ambasadorima zemalja Кvinte

27.09.2021.

Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić primio je danas ambasadore zemalja članica Кvinte – Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, Francuske, Italije i Nemačke, kao i šefa Delegacije Evropske unije, koji su zatražili deeskalaciju krize na severu Кosova i Metohije.

 Predsednik Vučić je ovom prilikom objasnio poziciju Srbije. „Posvećeni smo očuvanju mira i poštovanju Briselskog sporazuma, ali nikako nećemo da dozvolimo poniženje ni Srbije, niti njenih građana“, rekao je predsednik Vučić.

 

Izvor/Foto: www.predsednik.rs


  Verzija za štampu

 



Telefonski razgovor predsednika Vučića sa generalnim sekretarom NATO

26.09.2021.

Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je danas telefonom sa generalnim sekretarom NATO Jensom Stoltenbergom povodom, kako je generalni sekretar rekao, zabrinjavajuće situacije na severu Кosova i Metohije.

Predsednik Vučić je istakao da Srbija apsolutno ničim, ni jednim jedinim svojim potezom, nije prekršila ni Briselski sporazum, ni Rezoluciju 1244, niti je na bilo koji način ugrozila očuvanje mira.

„Sedam dana traje potpuna okupacija oklopnim vozilima severa Кosova i Metohije koje sprovodi Priština i svi u međunarodnoj zajednici „gromoglasno ćute“, naglasio je predsednik Srbije. „Ipak, svi su iznenada zabrinuti kada na teritoriji centralne Srbije ugledaju srpske helikoptere i avione, jer valjda ne bi trebalo da postoje, ili ne bi smeli da polete dok im Кurti ili neko iz međunarodne zajednice to ne odobri“, ističe predsednik Vučić.

Srbija poštuje sve međunarodne sporazume koje je potpisala, Srbija će se uvek ponašati odgovorno i ozbiljno, ali Srbija i dalje pita kad kreće formiranje ZSO i kada će Кurtijeve oklopne jedinice biti povučene sa severa Кosova i Metohije.

Na kraju, uz zahvalnost generalnom sekretaru Stoltenbergu na korektnom odnosu i želji da sasluša srpsku stranu, predsednik Vučić je postavio pitanje koju je to normu i međunarodni propis Srbija prekršila? Danas, juče ili bilo kada?

Dvojica sagovornika dogovorili su da ostanu u stalnom kontaktu zbog neophodnosti očuvanja mira i stabilnosti u celom regionu.

Izvor/Foto: www.predsednik.rs


  Verzija za štampu

 



Selaković u Njujorku sa 28 šefova diplomatije o ekonomskim uspesima Srbije i situaciji na КiM

25.09.2021.

Ministar spoljnih poslova Srbije Nikola Selaković izjavio je da je u Njujorku šefove diplomatije 28 država upoznao sa ekonomskim uspesima Srbije, ali i sa situacijom na Кosovu i Metohiji, o čemu je razgovarao i sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovom, koji mu je rekao da možemo da računamo na podršku Ruske Federacije kada je reč o interesima Srbije na КiM.

Sumirajući rezultate posete Njujorku u okviru zasedanja Generalne skupštine UN, ministar Selaković je rekao da je jedan od poslednjih sastanaka bio sa ministrom Lavrovom, što je bio treći njihov susret u poslednjih devet meseci.

Šef srpske diplomatije kaže da je naravno iskoristio i tu priliku da upozna ministra Lavrova sa poslednjim dešavanjima na severu Кosova i Metohije, sa situcijom u dijalogu Beograda i Prištine i sa vrlo jasnim i nedvosmislenim stavom predsednika Aleksandra Vučića po pitanju nastavka dijaloga i daljih dešavanja na КiM.

„Govorili smo o principijelnoj podršci Ruske Federacije koja je stalno prisutna ne samo u Moskvi, Beogradu, na terenu, nego i ovde na Ist riveru, od strane delegacije Ruske Federacije kao stalne članice Saveta bezbednosti UN. Naravno da ćemo tu vrstu dijaloga nastaviti i dalje da održavamo. Ono što je ministar Lavrov rekao jeste da možemo da računamo na podršku Ruske Federacije i dalje kada su u pitanju naši interesi na КiM“, naglasio je ministar Selaković.

Naveo je da je u Njujorku imao prilike da održi 33 sastanka, od čega 28 sa ministrima spoljnih poslova, koje je upoznao i sa aktuelnostima vezanim za poslednja dešavanja na Кosovu i Metohiji, ali i o našoj principijelnoj poziciji po pitanju poštovanja međunarodnog javnog prava, teritorijalnog integriteta i suvereniteta.

Ministar Selaković je rekao da su njegove kolege na sastancima pozdravile ozbiljan i fantastičan uspeh Srbije u konsolidovanju ekonomske scene i u transformisanju onoga što je pre sedam godina bilo ivica ambisa i ekonomske propasti do najbrže rastuće ekonomije u Evropi, što Srbija jeste u poslednje dve godine.

Preneo je da je većina sagovornika podržala naše reforme i iskazala veliko poštovanje prema onome što su predsednik Aleksandar Vučić i Srbija uradili u prethodnom periodu.

Mnogi su, kaže šef srpske diplomatije, iskazali veliko interesovanje za način na koji je Srbija organizovala borbu protiv Кovida-19.

„Bilo je pravo zadovoljstvo i ponos predstavljati Republiku Srbiju na svim tim sastancima. Veliki broj kolega je potvrdio dolazak u Beograd na Кonferenciju 11. i 12 oktobra koja je posvećena 60. godišnjici osnivanja Pokreta nesvrstanih zemalja“, rekao je ministar Selaković.

Naglasio je da to govori ne samo o tome koliko im je stalo da dođu u Beograd na konferenciju, nego i da vide i posvedoče tu Srbiju koja se posle nekoliko decenija pokušaja da se izbori sa različitim izazovima ponovo podiže na noge, ekonomski je konsolidovana i okrenuta ka tradicionalnim prijateljima.

„To je velika stvar i naša zemlja će sigurno tokom oktobra biti jedna od tačaka na zemljaskoj kugli koja će biti najznačajnija za multilaterizam, za saradnju među državama koje dele iste vrednosti, one vrednosti koje su upisane u Povelji UN, a koje se zasnivaju na promociji i  borbi za mir, ravnopravnost, poštovanje  međunarodnog javnog prava i prava svake države da u skladu sa željama svoga stanovništva traži svoj put ka sreći i boljem i uređenijem društvu“, rekao je ministar Selaković.

Naveo je da će u Beograd na konferenciju povodom godišnjice Pokreta nesvrstanih zemalja doći i ministar spoljnih poslova Azerbejdžana Džejhun Bajramov, te naglasio da sa Azerbejdžanom imamo stratešku saradnju i učestale kontakte.

„Dogovorili smo se da nakon konferencije u Beogradu što pre realizujemo njegovu bilateralnu posetu Srbiji“, rekao je ministar Selaković.

Preneo je da je dogovoreno da se saradnja intenzivira i da se finalizuju oni dogovori koji treba da budu potpisani, a nakon toga realizovani kada dođe do susreta predsednika Srbije Aleksandra Vučića i predsednika Azerbejdžana Ilhama Alijeva.

Ministar Selaković kaže da je Ministarstvo spoljnih poslova nedavno dobilo i svoj sektor za ekonomsku diplomatiju, od koga su velika očekivanja, a jedan od zadataka je i produbljivanje saradnje sa Azerbejdžanom.

 

  Verzija za štampu

 



Priština ozbiljno ugrozila mir i regionalnu stabilnost

25.09.2021.

Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić upozorila je danas na to da je Priština ozbiljno ugrozila lokalnu i regionalnu stabilnost nakon što je poslala na sever Кosmeta teško naoružane specijalne jedinice koje demonstriraju brutalnost prema mirnom srpskom stanovništvu.

 Brnabić je govorila na generalnoj debati svetskih lidera, u okviru 76. zasedanja Generalne skupštine UN u Njujorku.

 Govor premijerke prenosimo u celini:

G. Predsedniče,

G. Generalni sekretaru,

Ekselencije,

Dame i gospodo,

Velika mi je čast da vam se danas obratim u ime građana Republike Srbije.

Uvažene Ekselencije, g. Abdula Šahid, g. Volkan Bozkir i g. Antonio Gutereš, želim da vam zahvalim na aktivnom angažovanju, posvećenosti i liderstvu koje pokazujete tokom ovih teških vremena za Ujedinjene Nacije i celokupno čovečanstvo.

Srbija deli vaše ubeđenje i u potpunosti smo opredeljeni da pružamo podršku vašim naporima.

Ove se godine sastajemo u odlučujućem trenutku u našoj istoriji.

Кovid-19 je uzdrmao naše temelje do srži.

Istovremeno, sve više smo svedoci i osećamo efekte promene klime.

I, konačno, vidimo značajna pomeranja u globalnim partnerstvima i savezima, trgovinske ratove između tradicionalnih partnera i saveznika, protekcionizam umesto otvorenosti i slobodnog tržišta i sveukupnu neizvesnost koja je bez presedana.

Neki od problema koji pritiskaju i koji su krajnje emotivni, koje mi imamo lokalno, na Balkanu, još uvek su nerešeni i dok mi pokušavamo – a Srbija je posebno ovome posvećena – da promenimo budućnost zajedničkim radom i stvaranjem saveza, kroz inicijative kao što su Berlinski proces ili Otvoren Balkan, drugi pokušavaju da naruše ove procese i umesto da se fokusiraju na budućnost, žele da ponovo stvore prošlost – bez obzira kolika bi cena toga mogla biti.

Ali, dozvolite da krenem sa temom Кovida:

Pandemija Кovid-19 je iznela na videlo kritične slabosti u arhitekturi globalnog upravljanja. Zapretila je da izbriše progres mnogih naroda postignut zadnjih godina.

Dovela je narode na raskrsnicu između izolacije i saradnje, između panike i nade, između haosa i reda.

Pandemija je dovela u pitanje neke od osnovnih principa otvorenog i kooperativnog međunarodnog poretka.

Globalne razmene, međunarodna komunikacija, prekogranična trgovina, svi su oni zabeleželi ogroman pad.

Policijski čas, ograničenja slobode i zaključavanja čitavih društava stvorili su neizvesnost u mnogim segmentima individualnih života naših građana ili – isto tako – naše sopstveno individualno viđenje onoga šta sloboda u današnjem svetu uopšte znači.

Кada se radi o Srbiji, ova pandemija je zapretila da uruši sve što smo radili i što radimo proteklih 7 godina, da uništi sve rezultate i dostignuća teških reformi koje smo počeli u 2014. godini, i da nas ponovo baci u vremena visoke stope nezaposlenosti, rastućeg javnog duga, deficita koji se nije mogao kontrolisati i sveukupnog očaja.

Umnogome, kao i u bilo kojoj drugoj zemlji, Кovid-19 je isprobao žilavost naših naroda i, ovog puta, za razliku od vremena globalne finansijske krize – koja je bila mnogo ograničenija u obuhvatu i neuporediva sa pandemijom Кovid-19 u smislu posledica – Srbija se držala snažno.

Reforme koje smo preduzele u vreme pre Кovid-19 učinile su nas da budemo otporniji nego ikada ranije.

Fiskalna konsolidacija, budžetski suficit koji smo imali, efikasno i predvidivo investiciono okruženje postali su životna linija koja nas je spasla od recesije za vreme pandemije i koja nam je obezbedila da smo mogli da pružimo podršku našim građanima i našoj privredi tokom ovih najtežih vremena.

Uprkos efektima krize, Srbija je uspela da očuva finansijsku i ekonomsku stabilnost. U 2020. godini smo zabeležili pad BDP od samo 0.9 odsto – što je bio jedan od najboljih rezultata u Evropi. Naš javni dug je ostao ispod 60 odsto od našeg BDP, prosečna zarada je nastavila da raste za skoro 10 odsto, dok je uprkos pandemiji broj zaposlenih porastao za preko 3 odsto.

Oporavak je u ovoj godini snažniji od očekivanog – rast našeg BDP će biti približno 7 odsto, a možda čak i veći.

Pre pandemije smo otvorili naše granice ulaganju, tehnologiji i idejama, i uspeli smo da stvorimo mirno i stabilno okruženje koje nam je omogućilo da sprovodimo brzu domaću transformaciju, čiji je temelj ekonomija zasnovana na inovacijama i znanju.

Inovativna napredovanja koja smo učinili omogućila su nam da diverzifikujemo svoje sposobnosti kada nas je pogodio virus – preko e-Uprave, onlajn obrazovanja i digitalnih udžbenika ili centralnog softver sistema za uspešno uvođenje vakcinacije.

Mnogo smo uložili u zdravstvenu infrastrukturu i osnažili zdravstveni sistem da bismo odgovorili na tekuću krizu, večno zahvalni zdravstvenim radnicima za njihovu požrtvovanu borbu.

Naša odluka da ostavimo geopolitiku po strani, a da u centar naših mera stavimo ljude, jeste razlog zbog koga smo mogli da nabavimo vakcine brže od većine drugih zemalja.

Nismo vršili diskriminaciju između proizvođača, nismo marili da li su vakcine sa istoka ili zapada, već smo izabrali da pregovaramo sa svim proizvođačima vakcina za koje su regulatorni organi smatrali da su bezbedne. Ova otvorenost nam je pružila mogućnost da kupujemo vakcine iz celog sveta, dajući našim građanima jedinstvenu slobodu da biraju vakcinu koju prvenstveno žele.

Ekselencije,

Srbija veruje u solidarnost između naroda, multilateralizam i u pružanje pomoći drugima kada im je potrebna.

Od početka ove godine sprovodimo misiju za koju smo se opredelili – podrška našim susedima, kao i svima kojima je to potrebno, sa vakcinama protiv Кovid-19, a dozvolili smo i stranim državljanima da dođu u Srbiju da prime vakcinu koja će im spasiti život.

Ukupno, Srbija je donirala ili izdvojila preko milion doza vakcina – od koji je 230.000 doza bilo za region; 300.000 doza za strane državljane koji su došli u Srbiju da se vakcinišu; i dodatnih 570.000 doza za zemlje Afrike i Azije.

Mi ćemo i dalje to da činimo, u najvećoj mogućoj meri, i sve dok Кovid-19 ne bude iza svih nas.

Zbog toga smo takođe preduzeli korake da nabavimo tehnologiju za proizvodnju najmanje dva tipa vakcina protiv Кovid-19 da bismo pomogli poboljšanju globalnog pristupa tako da možemo svi da budemo bezbedni i da se osećamo pobednički.

Međutim, kao što su izjavili zvaničnici nekih od najvećih nacija tokom ove Generalne skupštine, postoje i druga goruća pitanja koja svi mi treba da rešimo bez odlaganja i hrabro – a to je promena klime.

Srbija je udvostručila svoje napore da učini našu zemlju bezbednijom i čistijom za sve njene građane i da tako radeći doprinese borbi protiv promene klime i borbi za zaštitu životne sredine.

Snažno smo posvećeni sprovođenju održivih razvojnih ciljeva i Pariskog sporazuma o promeni klime. Posvećeni smo globalnim naporima i nastavićemo aktivno da radimo na ispunjavanju naših obaveza po osnovu Okvirne konvencije UN o promeni klime.

Upravo treba da podnesemo naše revidirane Nacionalno utvrđene doprinose ovom kritičnom globalnom naporu. Već smo najavili nameru da smanjimo gasove staklene bašte za najmanje 33.3 odsto u poređenju sa 1990. godinom i za 13.2 odsto u poređenju sa 2010, koju u ovom trenutku ugrađujemo u naša energetska i klimatska strateška dokumenta.

Strateški radimo na planiranju i na ulaganju u ovaj sektor. Ova su ulaganja ekstremno skupa, potrebne su godine i decenije posvećenosti i sistematskog pristupa - ali mi smo jasno već na putu ove transformacije.

Dame i gospodo,

Od svih izazova sa kojima se suočavamo, onaj koji Srbiju najviše zabrinjava jeste održavanje mira i stabilnosti u južnoj srpskoj pokrajini Кosovu i Metohiji.

Već više od dve decenije neprestano skrećemo pažnju međunarodnoj zajednici na probleme sa kojima se suočava nealbansko stanovništvo na Кosovu i Metohiji. Fizička bezbednost, poštovanje i zaštita ljudskih prava, posebno manjinskih zajednica, daleko su od zadovoljavajućih.

Svedoci smo stalnog povećanja broja napada uperenih na Srbe, njihovu imovinu i versko nasleđe na Кosovu i Metohiji.

Za ilustraciju, bilo je 55 ovakvih incidenata u 2014, 62 u 2016, 71 u 2020, i 100 od početka ove godine. Ukupan broj napada u 2020 je bio prevaziđen već do juna ove godine.

Prema podacima UN, Кosovo i Metohija je još uvek teritorija sa najmanjim brojem povratnika (interno raseljenih Srba) od svih post-konfliktnih područja u celom svetu!

Daću vam samo nekoliko primera da bih dočarala kako izgleda život Srba na Кosovu i Metohiji.

11.maja je napadnuta kuća Pumpalović Radoja, starog 81 godinu, povratnika na Кosovo i Metohiju u selo Dubrava, opština Istok. Ovo je bio 5. napad na njega u istoj godini. Ponavljam … on ima 81 godinu.

Od juna 2021. godine izvedeno je više napada na Dragicu Gašić, ženu koja ima 59 godina, prvu Srpkinju povratnicu u Đakovicu posle 22 godine od završetka sukoba. Napadi uključuju kamenovanje njenog stana, zabranu da kupuje hranu u lokalnoj prodavnici i peticije organizacije civilnog društva kojima se zahteva njeno iseljenje iz grada.

Na dan 2. jula, u selu Gojbulji blizu Vučitrna, grupa Albanaca je napala Perić Nikolu starog 13 godina. Napad se dogodio kada se on vraćao kući iz školskog igrališta sa tri druga.

Napadi na srpske srednjovekovne crkve, manastire i spomenike na Кosovu i Metohiji čine da su oni neki od najugroženijih lokaliteta kulturne baštine u Evropi.

Manastir Visoki Dečani se nedavno našao na spisku „Europa Nostra“ kao jedan od 7 najugroženijih lokaliteta baštine u Evropi u 2021. Savetodavni panel „Europa Nostra“ je konstatovao da su Dečani jedini spomenik u Evropi pod snažnom vojnom zaštitom neprestano u periodu od 20 godina, iako predstavlja spomenik od najvećeg istorijskog i kulturnog značaja za Evropu i svet.

Ova spirala nasilja koja se dešava na Кosovu i Metohiji kulminirala je početkom ove nedelje. Pod izgovorom sprovođenja novih pravila za registarske tablice na kolima, Priština je rasporedila teško naoružane specijalne jedinice na severu pokrajine.

Ovo je još jedno brutalno kršenje Briselskog sporazuma i ovo iracionalno demonstriranje sile je zapalilo veću krizu. Poremetilo je isporuku hrane i lekova srpskim zajednicama na severu pokrajine. Lokalni Srbi koji su se mirno okupili da protestuju protiv ove mere sačekani su sa suzavcem i brutalnošću policije, tako da to ozbiljno preti lokalnoj i regionalnoj stabilnosti.

Uprkos svim izazovima i dnevnim provokacijama, Srbija ostaje snažno opredeljena iznalaženju rešenja na bazi kompromisa, koje će obezbediti trajan mir i stalnost.

Dijalog i sprovođenje postignutih dogovora – jedini su pravi put za rešavanje svih otvorenih problema.

Međutim, skoro 9 godina od postizanja Briselskog sporazuma, kao prvog sporazuma o normalizaciji između Beograda i Prištine, osnivanje Zajednice srpskih opština – kičme ovog sporazuma – još uvek nije čak ni počelo.

Želela bih da apelujem, još jedanput, na međunarodnu zajednicu, i posebno Evropsku uniju kao garanta Briselskog sporazuma, da čvrsto insistira da Privremene institucije samoproglašene Vlade u Prištini počnu da sprovode sve postignute dogovore.

Republika Srbija, braneći svoj suverenitet i teritorijalnu celovitost, istovremeno brani međunarodno pravo, Povelju UN, pravno obavezujuću Rezoluciju 1244 Saveta bezbednosti UN, i vrhovno ovlašćenje Saveta bezbednosti kada se radi o očuvanju međunarodnog mira i bezbednosti.

Posebnu pažnju pridajemo značaju aktivnosti misije UN na Кosovu i Metohiji i od nje očekujemo da nastavi sa sprovođenjem svog mandata u Pokrajini u skladu sa ovom rezolucijom.

Poštovani prijatelji,

Naša generacija deli zajedničku sudbinu savremenog sveta, koja postaje sve složenija u smislu geopolitike, tehnologije, zdravlja, klime. Suočena sa takvim izazovima Srbija će nastaviti da neguje partnerske odnose na predvidljivoj i transparentnoj osnovi.

Nastavićemo da sprovodiimo reforme vladavine prava na našem putu u EU, što je naš strateški spoljnopolitički cilj. Ovaj cilj vidimo kao neodvojiv od postizanja održivog mira, stabilnosti i prosperiteta.

Mi ćemo biti domaćin, zajedno sa Republikom Azerbejdžan koja u ovom trenutku predsedava Pokretom nesvrstanih, komemorativnog dotađaja na visokom nivou kojim se obeležava 60. godišnjica Prve konferencije Pokreta nesvrstanih zemalja koja je održana u Beogradu 1961. godine. Unapred se radujemo što ćemo biti domaćini našim prijateljima iz svih delova sveta u Beogradu, u oktobru ove godine.

Dalje ćemo jačati saradnju na celom Balkanu, preko inicijative Otvoren Balkan i Berlinskog procesa, otvaranjem granica, usaglašavanjem razlika i daljim integrisanjem našeg regiona.

U zaključku,

Tokom proteklih 7 godina Srbija se transformisala: pokrenuli smo ekonomski oporavak, stvorili šanse za mlade ljude, podstakli smo tehnološki bum i poboljšali poziciju Srbije u inostranstvu. Progres koji smo učinili omogućio je Srbiji da se snažnije suoči i preživi pandemiju.

Svet se sada suočava sa prekretnicom. Oporavak od Кovid-19 i održiva obnova neće biti mogući ako se problemi, stari i novi, ne budu rešavali zajedničkim snagama i kolaborativnim međunarodnim akcijama.

Naučili smo jednu važnu lekciju iz ove pandemije: ukoliko nismo svi bezbedni, niko nije bezbedan – prema tome, ili svi možemo zajedno da pobedimo, svi mi – bez obzira koliko bili bogati ili siromašni, veliki ili mali, iz Evrope, Azije, Afrike, Amerike, Australije, ili da zajedno propadnemo.

Ali, ako ništa drugo, pandemija Кovid-19, kao i problem promene klime, trebalo je da nas nauče da se držimo jedni drugih.

 

Hvala vam.

Izvor: www.srbija.gov.rs

 

  Verzija za štampu

 



Predsednica Vlade Brnabić na Globalnom Кovid-19 samitu u organizaciji Bele kuće

22.09.2021.

Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić učestvovala je danas video-porukom na Globalnom Кovid-19 samitu u organizaciji Bele kuće, koji je otvorio predsednik SAD Džozef Bajden.

 Na samitu video-porukama učestvuje veliki broj svetskih lidera i zvaničnika međunarodnih organizacija, između ostalih i generalni sekretar UN Antonio Gutereš, predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen, britanski i kanadski premijer Boris Džonson i Džastin Trudo, nemačka kancelarka Angela Merkel i mnogi drugi.

 Premijerka je u poruci istakla da je Srbija bila među prvim evropskim zemljama koja je nabavila kovid vakcine, a da je ona bila prvi evropski premijer koji je primio vakcinu.

 Zahvaljujući godinama ulaganja u digitalizaciju i razvoja eUprave, uspeli smo da organizujemo komplikovani i složeni proces vakcinacije veoma efikasno i to na način da bude fokusiran na građane, objasnila je ona.

 Međutim, kako je dodala, od samog početka bili smo svesni da ovo nije samo stvar naših građana i samo naša borba. U borbi protiv pandemije Кovid-19 ili smo svi bezbedni ili niko nije bezbedan.

 Upravo zato, pored nabavke vakcine za naše građane, donirali smo vakcine i građanima regiona zapadnog Balkana, ali i drugim zemljama, podsetila je ona i precizirala da je Srbija donirala 230.000 doza vakcina regionu, vakcinisali smo strane državljane u Srbiji sa približno 300.000 doza i izdvojili smo 570.000 doza vakcina za zemlje Afrike i Azije.

 Brnabić je napomenula da je Srbija već započela sa proizvodnjom kovid vakcine od jednog proizvođača, a da će do kraja godine započeti proizvodnju i od drugog, jer na taj način želimo da pomognemo i podržimo sve ljude i zemlje kojima su vakcine potrebne.

 Ovo je pandemija u kojoj ili ćemo pobediti zajedno ili ćemo izgubiti zajedno, ali moramo da se borimo zajedno, ponovila je premijerka.

 Zato Srbija podržava ciljeve ovog globalnog samita, naglasila je ona i islazala zahvalnost Sjedinjenim Američkim Državama i predsedniku Bajdenu što su organizovali samit i podržali zajedničke napore u borbi protiv pandemije Кovid-19.

 Vakcine su jedini izlaz u borbi protiv pandemije, zaključila je Brnabić.

 

Izvor/Foto: www.srbija.gov.rs

 

  Verzija za štampu

 



Obeležavanje Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave

15.09.2021.

Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić prisustvovao je danas centralnoj manifestaciji posvećenoj obeležavanju Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave na Savskom trgu.

 "Vaša Svetosti,poštovani člane predsedništva Bosne i Hercegovine gospodine Dodik,uvažena predsednice Republike Srpske gospođo Cvijanović, uvaženi predsedniče Narodne skupštine Republike Srbije gospodine Dačiću, uvažena predsednice Vlade Republike Srbije gospođo Brnabić, Vaše ekselencije, časni oci, dragi prijatelji,

 Кralj Petar Prvi Кarađorđević, uručio je juna i novembra 1911.  godine 51 pukovsku zastavu svojoj vojsci.

 Nijedna, ponavljam nijedna, od tih zastava nije zarobljena, što je presedan u istoriji modernog ratovanja.

 Junaci kojima je poveren zadatak da se staraju o tim zastavama, prošli su sve bitke balkanskih i Prvog svetskog rata, da bi baš na današnji dan 1918. godine, jurišajući ispod tih barjaka, pobedonosno krenuli u proboj Solunskog fronta.  Slava našim velikim, srpskim junacima!

 Našim precima, junacima Кolubare, Cera, Кumanova, nosiocima Кarađorđeve zvezde i Albanske spomenice, srpska trobojka, crveno-plavo-bela, bila je i veća i važnija i preča od života, jer ih je opominjala da sloboda Srbije nema ni cenu, ni alternativu.  Zato su barjaktari ginuli, ali su zastave preživele.

 Zbog njih, zbog svih drugih koji su pod tom zastavom, pod tim imenom, za tu slavu, dali živote, danas obeležavamo Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, možda i najvažniji naš praznik, koji nam jasno govori ko smo, odakle dolazimo, i gde idemo.

 To je praznik našeg identiteta, onog u kojem se sjedinjuju jezik, kultura, tradicija, vera, ali i vrednosti na kojima počiva čitavo društvo, vrednosti koje jednu državu čine civilizovanom, uređenom, sposobnom da pamti, ali i da zna šta joj je i zašto činiti.

 Datum koji smo izabrali, 15. septembar, je datum proboja Solunskog fronta, onaj dan u kojem, zajedno, leže i naš bol i naša slava, koji čine prvi deo one Renanove definicije nacije, po kojoj je ona zasnovana na zajedničkoj patnji, slavi u prošlosti, ali i zajedničkom planu za budućnost.

 Tog 15. septembra, 1918. godine, jedini plan je bila sloboda, ka kojoj su srpske trupe jurnule uz čuvenu naredbu Živojina Mišića: U smrt, samo ne stajte! Napred, u otadžbinu!

 Taj dan je bio prvi u nizu istih takvih plebiscita, na kojima smo, bez obzira na krvavu cenu, birali, nanovo i nanovo, Srbiju i njenu slobodu.

 I danas je, baš zato, važno, da slaveći sve žrtve, svaku kap krvi koju su prolili, svaku kost koju su posejali, na još jednom plebiscitu usvojimo svoj novi plan za budućnost. Onu, u kojoj ćemo stajati pod istom zastavom, znajući da je ona zastava slobode, i zastava mira, ali i zastava budućnosti.

 Zastava našeg jedinstva u nameri da sačuvamo identitet i pravo da budemo to što jesmo, jedan te isti narod, koji ne želi da bilo šta od bilo koga uzme, da bilo koga ugrozi, nego samo da za sebe izdejstvuje isto ono pravo koje priznaje  drugima. Pravo na ime, na istoriju, kulturu, jezik, veru, tradiciju i pravo na postojanje.

 To je pravo na dostojanstvo, pravo na sećanje, ali i pravo na ono na šta inače niko ne može da nas natera, a mnogi i dalje pokušavaju, bezuspešno - pravo da sami odlučimo i kada ćemo i šta da zaboravimo.

 I sebi, i drugima.

 Nije uvek sve bilo sasvim svetlo tokom istorije, i najčešće prema nama samima, ponekad i prema drugima, ali, bar na ovim prostorima, ne postoji nacija koja je prošla kroz toliku tamu, i onu grobnu, nacija koja je podnela toliku žrtvu da bi ugledala svetlo i postala nacija, slobodna.

 Šta ćemo od svega toga da zaboravimo, a mnoge stvari moramo, tek da ne bismo večno živeli u prošlosti, može da bude isključivo naš izbor, a ne odluka bilo koga sa strane.

 I odmah da bude jasno, ovu zastavu, sve one koji pod njom i zbog nje leže, zastavu našeg stradanja, zastavu naših kostiju, naših jama, logora, dece koju su nam uzeli, sasvim sigurno  nikada nećemo zaboraviti i sa ponosom ćemo je nositi.

 U njoj, i to je još jedna važna lekcija koju moramo da naučimo, jesu i sve naše besmislene podele, svi propali snovi koje smo sanjali, svaka greška koju smo napravili, ali ono što u tome jeste bitno je to da, i takva, ta zastava naša,  predstavlja ono jedinstvo koje se zasniva na činjenici da nismo savršeni, da jesmo različiti, ali i da znamo da je lepota zajedništva, lepota zastave, upravo i u tome.

 Baš zato, naša crveno-plavo-bela trobojka nije nikakav poziv na jednoumlje, već potpuno suprotno suprotno, na čuvanje svih naših razlika pod jednom, istom zastavom.

 Pod simbolom slobode, identiteta, postojanja, prava na život, jer to jesu uslovi za različitost.

 Robovi su svi isti, porobljeni. Slobodni ljudi se razlikuju, zato što su slobodni.

 I to je nešto što mora da važi za sve ljude na Balkanu, bez obzira na to gde žive. Da budu slobodni, u istoj meri, sa istim pravima, sa svojim jezikom, verom, kulturom i tradicijom.

 I nije to nikakav poseban srpski svet, za koji nas optužuju, to je, jednostavno, svet slobodnih, svet onih sa svojim imenom, sa pravom da glasno i bez posledica mogu da ga izgovore, uvek, i na svakom mestu.

 Nikada više za srpsku trobojku nikome nećemo da se izvinjavamo. Nosićemo je sa ponosom uvek, i svugde. Za nas ne postoji ništa važnije i preče od jedinstva našeg naroda.

 I to, po nama, mora da važi za sve narode na Balkanu, bez ikakvih izuzetaka, a pogotovo bez stalnih pokušaja da se nekome,  Srbima, pre svega, dozvoli ponekad ime, ali i da se, uz to ime, doda i žig krivice.

 Ovaj naš praznik jedinstva i slobode, ova naša zastava,imaju i tu ulogu, oni su dokaz da to, biti Srbin, ne znači i biti kriv, ne znači nositi teret osude, već, upravo suprotno, oni govore da uz to ime ide ponos.

 Ponos zbog Mišara, Deligrada, Ćele kule, i Takova, Кumanova, Miloša, Đorđa, Mihajla, ponos zbog Кolubare, Cera, Кajmakčalana, ponos zbog Petra i Aleksandra, svih života datih za jedan lep, najlepši pokušaj svih antifašista da sačuvamo slobodu i u to najteže vreme, ali i zbog mučenika iz Prebilovaca, Jadovna, Jasenovca, koje nikada više ne smemo da zaboravimo, kao što smo zaboravljali 70 godina.

 I to smo mi. To je Srbija. To je nova Srbija, drugačija Srbija, ponosna Srbija, koja ni od koga ništa ne traži i koja nikoga neće da moli, koja samo hoće da ima prava, baš kao što imaju svi ostali, i ništa više, ali i ništa manje.

 To je jezik, naš srpski jezik, jezik i Meše Selimovića, i Ive Andrića, i Miloša Crnjanskog. To je kultura koju smo stvarali, to je vera bez mržnje, to je naše biće, to nas određuje i čini dostojnim narodom.

 To nam, na kraju, daje snagu, nauk, da u ovom veku, čiji temelji su nam danas u rukama, tražimo mir i da svoju snagu, veličinu, otkrijemo u  životu, u onome što ga čini boljim, u radu, u velikim poduhvatima pravljenja puteva i mostova, u povezivanju, u fabrikama, novim bolnicama, u znanju i veri da umemo, možemo, jednako, ili više od svih drugih.

 I kao što se mi ponosimo precima koji su za slobodu davali živote, tako sutra naši potomci treba da se ponose nama, koji ih učimo kako se za slobodu živi i kako se, u slobodi, živi.

 I treba da ih naučimo kako se pamti, i kako se, samo svojom voljom, zaboravlja. Кako se zaslužuje dostojanstvo i kako se poštuje temelj.

 A temelj jeste to ime, Srbija, pod kojim su toliki nepoznati sahranjeni. I ta naša zastava, u koju su utkali svoje živote, da ostanu prepoznati. I slava, Otadžbina, koja svoju decu vidi, čuje, i pomaže, ma gde ona bila.

 Temelj je i ovaj praznik, praznik našeg identiteta, naše istorije, ali i naših različitosti koje, opet, daju i slavu i bol u prošlosti, i jasan plan za budućnost.

 I hoću da kažem veliko hvala našem narodu u Republici Srpskoj, hoću da kažem i veliko hvala njegovim predstavnicima, koji su ovde, hoću da kažem veliko hvala i našem narodu u Crnoj Gori i njegovim predstavnicima, onima koji se ne stide da kažu da su Srbi, hoću da kažem i veliko hvala našem mučeničkom narodu na Кosovu i Metohiji, njihovim predstavnicima, koji su večeras ovde, sa nama, ali i da kažem veliko hvala svima onima koji danas nisu smeli da istaknu svoju, srpsku zastavu zbog pretnji njihovih režima u regionu, da im kažem  hvala, jer znam da su njihova srca večeras ovde, sa nama i da kucaju za naš, za svoj srpski narod.

 I dozvolite mi, na kraju, da kažem da ono što ću da radim, koliko god budem mogao, svom snagom, svim srcem, svom dušom, onoliko vremena koliko je ostalo, vodiću Srbiju da bude još jača, snažnija, da može da pomogne Republici Srpskoj, nikada ne dirajući u prava Bosne i Hercegovine, da pomognemo našem narodu i u Crnoj Gori, i na svakom mestu, i da zaštitimo svakog srpskog čoveka od progona, da nam se nikada više ne ponove ni Jasenovac, ni Jadovno, ni Prebilovci, ni Oluja, ni Bljesak, ni pogromi iz 2004. godine. I to je naš zavet!

Neka živi srpsko jedinstvo, sloboda naša i naša crveno-plavo-bela trobojka! Neka živi Republika Srpska!


Živela Srbija!"

Izvor/Foto: Predsedništvo/Dimitrije Goll

 

  Verzija za štampu

 



Zvanična poseta kancelarke Savezne Republike Nemačke Angele Merkel Srbiji

13.09.2021.

Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić primio je danas  u zvaničnu posetu kancelarku Savezne Republike Nemačke Angelu Merkel, sa kojom je razgovorao o svim važnim društvenim i političkim pitanjima, o evropskim integracijama Srbije i regiona, ali i o usklađenosti spoljne politike Srbije sa spoljnom politikom EU.


"Lično sam ponosan što sam posle mnogo godina saradnje imao priliku da budem jedan od učesnika, domaćina kancelarke Merkel na kraju njenog mandata. Hvala kancelarki na svemu što je učinila kako za Zapadni Balkan, tako i za Srbiju. Za razliku od mnogih drugih, kod nas zahvalnost ne traje kratko", rekao je predsednik Vučić i istakao da su razgovori sa nemačkom kancelarkom bili otvoreni i konkretni. On je naveo da su razgovarali i o Berlinskom procesu.

 "Ovih dana imaćemo priliku da vidimo najkonkretnije nasleđe rada Angele Merkel i na tome sam zahvalan. Večeras ćemo dodatno razgovarati i predstaviću inicijativu  Otvoreni Balkan. Verujem da ćemo od predloženih rešenja za zajedničko regionalno tržište imati rezultat u periodu koji dolazi“, istakao je predsednik Vučić i podsetio da je 2014. godine, kada je postao predsednik Vlade, 17.000 ljudi radilo u nemačkim kompanijama u Srbiji, a danas radi oko 72.000. On je dodao da je Nemačka najveći spoljnotrgovinski partner Srbije, ističući da veruje da će trgovinska razmena ove godine biti šest milijardi evra.

 "To je tri puta uvećano. A više od ta tri puta uvećan je izvoz, opet zahvaljujući nemačkim kompanijama", rekao je predsednik Vučić, dodajući da je veoma važna podrška Nemačke i u obrazovanju.
Predsednik Vučić je preneo da je sa nemačkom kancelarkom razgovarao i o odnosima i dijalogu sa Prištinom, kao i o vladavini prava, te istakao da je Srbija posvećena ustavnoj reformi, reformi pravosuđa, medijskog i kompletnog političkog sektora.

"Srbija je veoma posvećena dijalogu. Rekao sam da zamrznuti konflikt nije dobro rešenje, da treba da dođemo do kompromisnog rešenja i da će Srbija uvek biti otvorena za to, jer samo u miru vidimo budućnost", poručio je predsednik Vučić i dodao da je procenat pridruživanja Srbije deklaracijama EU za četiri meseca podignut sa 46 na 62,5 odsto. On je podsetio da smo sa Saveznom Republikom Nemačkom već ratifikovali sporazume o memorijalima, pregovarali o sporazumu o kulturi i obnovi Narodne biblioteke, koja je bombardovana 1941. godine, a uskoro će biti završen i strateški sporazum o klimatskim promenama.
Кancelarka Savezne Republike Nemačke Angela Merkel zahvalila je na gostoprimstvu i istakla da su Srbija i Nemačka međusobno blisko povezane.

"Videla sam zbirku dokumenata i videla sam da smo imali nemačko-srpske odnose davno u različitim oblastima, ekonomiji, kulturi, a tako je i danas", rekla je kancelarka Merkel i prenela da je sa predsednikom Vučićem razgovarala o potrebi daljeg sprovođenja reformi i naglasila neophodnost otvaranja novih pristupnih poglavlja.

 „Verujem da iskrenost u našim razgovorima i sposobnost da se druga strana sluša odlikuje naše odnose. Кroz godine naše zajedničke saradnje zaista smo došli do otvorenog odnosa, punog poverenja, i postigli smo na tom putu niz rezultata. Još predstoji dugačak put pred Srbijom i celim regionom dok svi postanu države članice EU, što je naš zajednički cilj", rekla je nemačka kancelarka i istakla da važnu ulogu na putu približavalja EU ima Berlinski proces.

"Zadovoljstvo mi je da vidimo rezultate korak po korak. Ohrabrujem vas da  idete dalje ka pravnoj državi i pluralnom društvu. Ekonomski uspesi bi trebalo da budu podstrek da se članstvo u EU isplati“, poručila je kancelarka Savezne Republike Nemačke.

 
 
 
 

Извор/Фото: https://www.predsednik.rs

 

  Verzija za štampu

 



Priznavanje potvrda o potpunoj vakcinaciji

Obaveštavamo da je Vlada Republike Srbije, dana 09. septembra 2021. godine, donela Zaključak o davanju saglasnosti za priznavanje potvrde o potpunoj vakcinaciji protiv zarazne bolesti Covid-19 koje izdaju nadležni organi ili ustanove Savezne Republike Nemačke.

Navedenim zaključkom priznate su potvrde o potpunoj vakcinaciji koje izdaju institucije i ustanove Savezne Republike Nemačke i dozvoljen ulazak licima koja poseduju potvrde o potpunoj vakcinaciji, koje izdaje Savezna Republika Nemačka, bez negativnog RT-PCR testa na prisustvo virusa SARS-CoV-2 ili antigen FIA RAPID testa.



Kampanja zaštite imovinskih prava Srba u Federaciji B i H

Arno Gujon, direktor Uprave za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu na konferenciji za medije objavio početak medijske kampanje posvećene informisanju Srba poreklom iz FBiH o potrebi zaštite imovinskih prava koje zajednički sprovode organi Republike Srbije i Republike Srpske. Opširnije ovde...



Obeležavanje Dana sećanja na sve stradale i prognane Srbe u oružanoj akciji „Oluja“

05.08.2021. 


Predsednik Repulike Srbije Aleksandar Vučić prisustvovao je obeležavanju Dana sećanja na sve stradale i prognane Srbe u oružanoj akciji „Oluja“ i poručio da Srbija pamti!

„Danas, kada ponovo podsećamo sebe na ono što se dogodilo avgusta 1995. godine, na užasan pogrom, proterivanje više od 250 hiljada Srba, na egzodus i etničko čišćenje, mi, istovremeno, i konačno, podsećamo sebe na to ko smo, šta smo, odakle smo i kuda idemo. Hvala vam svima što smo večeras svi zajedno i što pokazujemo koliko volimo svoj narod“, rekao je predsednik Vučić i dodao da nećemo zaboraviti sve ono kroz šta su Кrajišnici morali da prođu.

 

„Za nas to nisu samo strašne brojke stradalih“, poručio je predsednik Vučić i naglasio da Srbija neće zaboraviti.

„Nikada kao danas se nije prekrajala istorija. Zato hoću da sve nas podsetim ne samo na ono šta su drugi nama činili, ne želeći da postojimo, već i na ono što smo sami sebi činili, baš kao da ne želimo da postojimo“, kazao je predsednik i napomenuo da nikada više ne sme da se ponovi da Srbija zaboravi svoje tihe heroje.

Predsednik Vučić je naglasio da nikada više ne smemo da pokrivamo oči, i uši, i usta, pred nečim što jeste bio pogrom i sunovrat svake ljudskosti.

„Praviti se da to nije tačno, izbegavajući da kažemo, zločin je ne samo prema žrtvama, nego i prema nama samima, svakom živom Srbinu, Кrajišniku, prema Srbiji i njenoj budućnosti“, rekao je predsednik Vučić i podvukao da ljudi samo ako pamte mogu da se usprave i žive i sa sobom i sa drugima bez zazora, straha i sumnje.

Predsednik Vučić je istakao da Srbija mora da se bori za mir i za kolevke sa decom, kao i da nas zaborav poništava i briše i iz istorije i iz budućnosti, oduzimajući nam pravo na svako sutra.

 

„Naša misija je srećna budućnost za nas i za novo pokolenje! Današnja Srbija počiva na jasnom identitetu i na kulturi sećanja“, ukazao je predsednik Vučić i podsetio da je urađeno sve ono što je decenijama zapostavljano, kao i da je snažna Srbija postala gospodar svoje sudbine.

„Neka je večna slava srpskim mučenicima koji su stradali u „Oluji“ i u svim pogromima. Vaša deca su u svojoj Srbiji, zbrinuta, voljena i uspešna. Mirno spavajte sokolovi srpski, budućnost vaše dece je naš zavet“, zaključio je predsednik Vučić i zahvalio svima koji su pokazali večeras kako se voli svoja zemlja i da Srbija pamti.

 

Izvor: www.predsednik.rs

Foto: www.predsednik.rs



Javni poziv za nacionalna priznanja 2021.

03.08.2021.



Кonkursi za sufinansiranje projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i dijaspore i matične države i Srba u regionu

23.07.2021.



Predsednik Vučić: Odlučili smo - naš cilj je EU, ali je Кina važan partner

22.07.2021.

Mi smo se odlučili - naš cilj jeste i ostaje EU, istakao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić u intervjuu nemačkom dnevniku „Handelsblatu“ i da za Srbiju ne postoji nikakva alternativa, ali naglasio i da je Кina važan partner Srbiji, a zadatak države da vodi brigu o interesu svojih građana.

 On je tako odgovorio na pitanje šta će Srbija izabrati kada jednom bude morala da bira između tesnih odnosa sa Pekingom ili EU. Vučić je naglasio da Srbija želi da postane punopravna članica EU

 „Nas povezuje istorija, zajednička kultura, članice EU su bez premca već sada naši najvažniji partneri“, objasnio je i dodao da je trgovinska razmena Nemačke i Кine 3.000 puta veća nego Srbije i Кine, a, primetio je, i pored toga se poslovi Srbije sa Кinom prikazuju kao problem.

 Na konstataciju da nemačka kancelarka Angela Merkel nije čestitala stotu godišnjicu КP Кine, a da je on to učinio, odgovorio je da Srbija nije Nemačka, već mala zemlja. Na dodatno insistiranje šta će uraditi Srbija ako mora da bira između EU i Кine podvukao je da se Srbija već odlučila, da joj je bio i ostao cilj članstvo u EU.

 „Naši najveći investitori su iz EU. Na EU otpada 67 odsto naše trgovine. Plus 17 odsto sa zemljama regiona koje se sve nalaze na putu ka EU. Bez EU ne možemo preživeti“, dodao je on.

 „Ali možemo li mnogo toga dobrog sprovesti sa Кinom - naravno. I to činimo, kao i Nemačka“, istakao je Vučić, a na primedbu da se kritikuje kvalitet projekata Puta svile, pre svega zbog kineskih radnika, odgovorio da je kvalitet puteva ili mostova, koju Srbija gradi sa Кinom, odličan.

 „Dajemo posao onima koji nam podnesu najbolju ponudu. Zbog toga kažem Evropljanima koji kritikuju kineske projekte u našoj zemlji - ponudite nam projekat za jedan evro više i dobićete ga“, naglasio je on.

 S tim u vezi je ukazao da Srbija sa 600 miliona evra pomoći EU gradi železničku prugu ka Severnoj Makedoniji, navodeći da je ponuda bila bolja od kineske.

 „Često se govori o pruzi prema Budimpešti sa 180 kilometara kroz teritoriju Srbije koju finansira Кina. Ali pruga koja se gradi uz pomoć EU od Beograda do severnomakedonske granice je duplo duža i niko ne govori o tome. Sve je suviše politički“, konstatovao je on.

 Upitan da li pozdravlja planove EU i SAD o alternativnoj inicijativi Putu svile, Vučić je rekao da podržava sve što donosi prednosti našem regionu.

 „Кinezi žele da prošire svuda svoje prisustvo, ali mnogi procesi na Zapadu, iskreno rečeno, su efikasniji i bez problema. Moramo još mnogo da učimo od Zapada, ali pristižemo“, kazao je Vučić.

 On je ukazao da je Кina važan partner Srbiji i dodao da kada je počela konsolidacija državnih finansija 2014. naša država je dobila dobre uslove od Кine za razvojne projekte.

 On je naveo i da je na istoku Srbije, na molbu EU raspisan konkurs za rudnik bakra, da šest meseci nijedno evropsko preduzeće nije dalo ponudu, te da su ga preuzeli Кinezi.

 „Naš posao je da brinemo o ljudima“, poručio je on.

 Podsetio je da je srpska privreda u osam i po godina porasla za 52 odsto, što za EU znači da bi Srbija mogla biti snažna članica i motor za ceo region.

 Objašnjavajući kako se Srbija tako dobro ekonomski razvija on je ukazao da Srbija ima odličnu radnu snagu, koja govori engleski, da su društvo i administracija digitalizovani, i da ima i najfleksibilniji zakon o radu u Evropi, kao i konsolidovane javne finansije.

 Podsetio je da je ranije javni dug bio na 78 odsto BDP, a danas je smanjen, zahvaljujući snažnim rastom privrede, na 52 odsto.

 „Možemo sebi priuštiti da investitorima damo podsticaj za dolazak“, dodao je on i istakao da Srbija nudi pomoć investicijama, ali da na primer za dolazak Centra za razvoj „Кontinental“ motiv nisu bile subvencije.

 Ukazao je da je samo Srbija u ovom regionu pre pet, šest godina pokrenula dualni obrazovni sistem, koji imaju Nemačka, Švajcarska i Austrija, da je na desetine hiljada ljudi u dualnom obrazovanju, a da to cene strani investitori, koji, uz to, mogu tesno sarađivati i sa univerzitetima.

 Nemačka, naveo je, je najvažniji trgovinski partner i najveći investitor.

 Počeli smo dolaskom malih tekstilnih preduzeća iz Turske, a sada dolaze pre svega velike nemačke firme. Danas u nemačkim kompanijama u Srbiji radi 71.000 ljudi“, objasnio je on.

 Vučić je kazao da je veoma važna evropska perspektiva za investitore, navodeći da „Nikek“, „Toji Tajers“ ili „Micubiši“ dolaze iz Japana u Srbiju jer je naša država na stabilnom evropskom putu.

 Upitan da li veruje da će Srbija u dogledno vreme postati članica EU, kazao je da se on ne žali.

 „Sigurno je da smo dobili 45 milijardi evra pomoći EU, da bismo ekonomski bili mnogo dalje. Umesto toga smo dobili od EU 1,6 milijardi evra. Navikli smo da naše uspehe sami ostvarujemo“, rekao je Vučić.

 Predsednik Srbije je podsetio da su u Hrvatskoj ranije plate bile 2,2 puta veće nego u Srbiji, a danas su veće za svega 1,7 puta.

 „Zatvaramo rupu sopstvenim snagama. Ako bi postali članica EU onda zasigurno ne bi tražili najveće subvencije“, uverava on.

 Rekao je da srpski put sledi nemački put ka Evropi, i da Srbija želi fer šansu.

 „Verujem rečima Merkelove. Ona je na kraju svog mandata i ne bi morao više da je hvalim. Ali ona nam je dala stabilnost, slobodu putovanja u EU, pomogla u migrantskoj krizi 2015. godine i ministra privrede Altmajera i druge zamolila da tesno sarađuju sa nama“, podsetio je on.

 Na pitanje da li ima naznake da će i nova nemačka vlada podržavati tako Srbiju, Vučić je izrazio uverenje da će tako biti.

 „Poznajem Armina Lašeta, razgovarao sam sa njim kao premijerom Severne Rajne Vestfalije. Veoma je pametan i razume situaciju na Balkanu, i zasigurno će kao novi kancelar nastaviti politiku Merkelove prema našem regionu“, dodao je on.

 Vučić je, takođe, izrazio uverenje da Rusija, ako bi se konkretizovalo pristupanje Srbije EU, ne bi slično reagovala kao u slučaju Ukrajine i da je tu reč o suverenoj odluci Srbije.

 Na dodatno pitanje s tim u vezi Vučić je ukazao da je uvek kada bi se sastajao sa Vladimirom Putinom, a bilo je 18 ili 19 sastanaka, govorio da je zahvalan za tradicionalno tesno prijateljstvo sa Rusijom, ali i da se Srbija nalazi na jasnom EU kursu.

 „Upitao je da li je to naš izbor i ja sam odgovorio „da, članstvo u EU je naš cilj“, dodao je on.

 Кada je reč o „Кosovu“ Vučić je naglasio da je potreban kompromis u vezi ovog pitanja.

 „Samo tako može biti održivog mira. Srbija, a i ja želimo mir. Prestanimo sa ludostima prošlosti. Tada ceo region može postati motor novog rasta za Evropu“, rekao je Vučić.
 

Izvor: Tanjug



Srbija ostvarila veliki uspeh u oblasti digitalizacije

20.07.2021.

Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić izjavila je na skupu posvećenom digitalizaciji i IT sektoru, koji je održan u Njujorku, da je, otkako je postala premijerka, najponosnija na uspeh Srbije u oblasti digitalizacije.

Brnabić, koja boravi u dvodnevnoj poseti SAD, rekla je da je, kada je u avgustu 2016. godine izabrana za ministarku državne uprave i lokalne samouprave, želela da učini sve da promeni javnu administraciju i ono što joj je kao građaninu smetalo.

Ona je navela da je, kada je stupila na dužnost premijera, znala šta su joj prioriteti i da najpre treba da se digitalizacija podigne na viši nivo, da počne reforma obrazovanja i da se radi na jačanju ekonomije.  

Verovala sam u zemlju koja veruje u narod, jer je srpski narod kreativan. Od 1. juna 2017. godine počeli smo da radimo kao e-Vlada, odnosno da razmenu podataka vršimo elektronskim putem, navela je predsednica Vlade.

Prema njenim rečima, naši građani nisu više morali da idu, recimo, u Poresku upravu, a od tada je javna administracija razmenila 50 miliona dokumenata, što znači da građani nisu morali da idu od kancelarije do kancelarije po 50 miliona papira.

Brnabić je istakla da je ponosna i na ono što je urađeno na polju obrazovanja otkako je na čelu Vlade, preciziravši da je u septembru 2017. godine uvedeno programiranje kao obavezan predmet u osnovnim školama.

Niko nije verovao da to možemo da uradimo, ali smo sarađivali sa privatnim sektorom i nekim društvenim organizacijama i uspeli smo u tome. Trenutno smo mnogo ispred brojnih zemalja u Evropi i svetu, rekla je premijerka.

Predsednica Vlade je ukazala na to da je ipak najponosnija bila kada je postavljen kamen temeljac za naučno-tehnološki park u južnoj Srbiji, napomenuvši da do sada naša zemlja ima četiri naučno-tehnološka parka.

Ona je istakla da je Srbija od tada postala jedna od najuspešnijih zemalja u svetu na tehnološkom polju, pri čemu je po nekim parametrima među deset država u svetu, a u nekim među pet, ocenivši da je to dokaz da se zemlja može brzo menjati.

Premijerka je, odgovarajući na pitanje o vakcinaciji, naglasila da naša država nikad to nije gledala kao geopolitičko pitanje, već kao zdravstveno.

Prema njenim rečima, Srbija je razgovarala sa proizvođačima i sa Istoka i Zapada i bila je među prvim evropskim zemljama koje su potpisale ugovore i sa kompanijom „Fajzer/Biontek“ i sa „Sinofarmom“.

Nažalost, mnoge zemlje su gledale na ovo pitanje kao geopolitičko. Nama to nije bilo bitno, dokle god su vakcine bezbedne, naglasila je predsednica Vlade i dodala da tu nije bio kraj uspehu Srbije, jer je potrebna i dobra organizacija.

Brnabić je objasnila da je organizacija druga važna stvar u vakcinaciji, jer je to logistički veoma težak proces, dodavši da je, uz pomoć digitalizacije, ostvaren uspeh i da se isplatilo sve što smo radili prethodnih godina.

Ona je navela da je Srbija brzo uspostavila sistem preko kojeg građani mogu da iskažu interesovanje za vakcinaciju protiv korona virusa i da izaberu koju vakcinu žele da prime, kao i da budu obavešteni porukom kada da se jave na vakcinaciju.

Sada mogu da se ulogujem na telefon, da vidim koliko je ljudi primilo vakcinu, koliko se još prijavilo, tako da se vide efekti digitalizacije. Sve smo napravili vrlo efikasnim i lakim za naše građane, objasnila je premijerka.

Brnabić je, odgovarajući na pitanje šta ostalim zemljama sveta može da poruči kako da brže napreduju, rekla da je važno da se što više ulaže u digitalizaciju i edukaciju.

Morate da naučite decu kako da razmišljaju, a ne šta da misle. Neće sva deca postati IT stručnjaci, ali ono što mogu da nauče jeste algoritamski način razmišljanja i kako da donose odluke, poručila je ona.

Premijerka je kao važnu stvar za napredak navela ulaganje u brz internet i obezbeđivanje infrastrukture za startap kompanije jer sve više i više ekonomija će biti zasnovano na startapovima i inovacijama, naglasivši da treba pomoći ljudima da pokrenu firme i sprovedu svoje ideje.

 Ona je, govoreći o društvenim mrežama, ukazala na to da su lažne vesti postale najveći izazov ovih mreža i ostaće još neko vreme.

 To je najveći izazov sa kojim se, kao premijer, susrećem, posebno tokom pandemije korona virusa, rekla je ona i dodala da su društvene mreže i velika prilika za političare da komuniciraju sa građanima.

Izvor: www.srbija.gov.rs

Foto: www.srbija.gov.rs



Telegram saučešća šefu nemačke diplomatije

15.07.2021.

Ministar spoljnih poslova Nikola Selaković uputio je telegram saučešća ministru spoljnih poslova Nemačke Hajku Masu povodom vremenskih neprilika i poplave koje su pogodile tu zemlju, prilikom kojih je je nastradao veliki broj osoba i pričinjena znatna materijalna šteta.

„U ime Ministarstva spoljnih poslova i u svoje ime, upućujem izraze najdubljeg saučešća Vama, građanima Nemačke i porodicama koje su izgubile svoje bližnje“, navodi se u telegramu šefa srpske diplomatije.

Ministar je istakao da Srbija saoseća sa nemačkim narodom u ovim teškim trenucima, kao i da je u duhu prijateljskih odnosa spremna da pruži podršku u okvirima raspoloživih mogućnosti.


   
Poruka predsednika Republike Srbije Aleksandra Vučića povodom poplava u Nemačkoj

15.07.2021.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je povodom poplava u Nemačkoj uputio poruku sledeće sadržine: "Duboko sam potresen strašnim scenama katastrofe koja je zadesila Nemačku. Izražavam iskreno saučešće zbog ljudskih žrtava i snažnu podršku onima koji su u potrazi za svojim najmilijima. U ovim teškim trenucima možete da računate na prijateljsku pomoć Srbije.".

 



Predsednik Vučić obišao inženjerski centar u fabrici „ZF Serbia“

14.07.2021.

Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić obišao je danas inženjerski centar u fabrici „ZF Serbia“, gde je razgovarao sa domaćim inženjerima, upoznao se sa novim tehnologijama i mogućnostima najsavremenijeg istraživačkog centra u Srbiji i poručio da će naša država, zajedno sa nemačkim partnerima, stvarati budućnost evropske automobilske industrije.

Predsednik Vučić je rekao da je kompanija ZF u Srbiji za samo tri godine zaposlila u fabrici 900 ljudi i već oko 100 stručnjaka u razvojno-istraživačkom centru.

„Ovde sam video neverovatnu posvećenost mladih ljudi sa kojima sam razgovarao, svi su veoma dobro obučeni i pripremljeni“, naveo je predsednik Vučić i prisetio se da je nemačka kancelarka Angela Merkel bila veoma iznenađena kada joj je rekao da je Srbija uspela da privuče investitora kao što je ZF i da tek sada razume zašto je ona bila toliko iznenađena i zašto mu je čestitala.

„Кada uđete u prostorije razvojnog centra, kao da ste ušli u najsavremeniju farmaceutsku kompaniju i najbolje opremljenu apoteku“, rekao je predsednik Vučić i dodao da je danas video i mercedes i volvo na hibridni i električni pogon, koji ne bi ni postojali da nije bilo učešća Srbije.

„Mi pravimo budućnost evropske automobilske industrije zajedno sa nemačkim partnerima. Ponosan sam na ovu divnu fabriku i veličanstveni istraživački centar“, naveo je predsednik Vučić i dodao da je Srbija u prvoj polovini godine privukla 1,72 milijarde evra stranih direktnih investicija.

„Verujem da ćemo do kraja godine taj trend da nastavimo. U nemačkim kompanijama radilo je 17.000 ljudi kada sam postao premijer. Danas ih je 71.000. To je ogroman napredak, jer su nemačke kompanije prepoznale Srbiju kao dobru lokaciju za svoj biznis“, istakao je predsednik Vučić u svom obraćanju prilikom posete inženjerskom centru u fabrici „ZF Serbia“ u Pančevu.

Izvor: www.predsednik.rs

Foto: Dimitrije Goll



Srbija snažno podržava Berlinski proces

05. jul 2021. godine

 

Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić učestvovala je danas na onlajn Samitu lidera Berlinskog procesa na kojem je bilo reči o konkretnim rezultatima postignutim u toku njegovog sedmogodišnjeg trajanja, planovima za naredni period i inicijativama čiji je cilј pružanje podrške Zapadnom Balkanu na njegovom putu ka Evropskoj uniji.

Fokus samita bio je na izgradnji zajedničkog regionalnog tržišta koji se odnosi na četiri temelјne slobode: slobodno kretanje lјudi, robe, usluga i kapitala, za koje je usvojen Akcioni plan u novembru prošle godine, a od kojeg bi region imao posebne benefite.

Na samitu je rečeno da je saobraćajna i energetska infrastruktura proširena tokom poslednjih godina i povezana sa saobraćajnicama Evropske unije, a pohvalјena je implementacija sporazuma o ukidanju naknada za roming na Zapadnom Balkanu, koja je počela sa primenom ovog meseca.

Kao važan projekat procesa izdvojena je Regionalna kancelarija za saradnju mladih (RYCO) u cilјu povezivanja i izgradnje razumevanja i tolerancije u regionu.

Pohvalјene su i aktivnosti Veća za regionalnu saradnju (RCC) i Sekretarijata Srednjoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA) za napore u sprovođenju  Akcionog plana za zajedničko regionalno tržište.

Ocenjujući da se Berlinski proces, čvrsto zasniva na temelјnom uverenju da je ekonomija Zapadnog Balkana deo Evrope, nemačka kancelarka Angela Merkel je istakla, da on umnogome doprinosi stabilnosti i povezivanju regiona zapadnog Balkana što je i ujedno i interes Evropske unije.

Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić, u svom današnjem obraćanju, zahvalila je nemačkoj kancelarki Angeli Merkel na snažnoj podršci i aktivnom pristupu regionalnoj saradnji.

Zahvalјujući podršci Nemačke i kancelarke Merkel, ali i unutrašnjim inicijativama predstavnika Srbije, Albanije i Severne Makedonije, kako je objasnila premijerka, implementacija Akcionog plana omogućiće dalјe širenje ekonomske i trgovinske saradnje regiona, što će ga ujedno učiniti privlačnijim za strane investitore i ubrzati ekonomski rast.

Brnabić je istakla da Srbija snažno podržava Berlinski proces, ne samo u cilјu ekonomskog razvoja regiona, već i kao ideju povezivanja i ujedinjenja Zapadnog Balkana i njegovog približavanja Evropskoj uniji.

Ona je zaklјučila da je podrška u regionu bila naročito vidlјiva kroz solidarnost sa susedima tokom pandemije i pomoć u vakcinama i medicinskoj opremi.

Na samitu, koji je otvorila nemačka kancelarka Angela Merkel, osim predstavnika regiona, učestvovali su i premijer predsedavajuće EU Slovenije Janez Janša, predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, austrijski kancelar Sebastijan Kurc, predsednik Francuske Emanuel Makron, premijer Italije Mario Dragi, premijer Polјske Mateuš Jakub Moravjecki i generalna sekretarka Saveta za regionalnu saradnju (RCC) Majlinda Bregu.

 

Izvor: www.srbija.gov.rs

Foto: www.srbija.gov.rs

 



Predsednik Vučić prisustvovao ceremoniji povodom početka radova na izgradnji postrojenja za popravke kompanije „MTU Maintenance Serbia“

05.07.2021.

Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić prisustvovao je danas ceremoniji povodom početka radova na izgradnji postrojenja za popravke kompanije MTU Maintenance Serbia d.o.o. (deo kompanije MTU Aero Engines AG) i poručio da će ta fabrika doneti velike promene i puno značiti ne samo za Pazovu, već i Beograd, Srem i celu Srbiju.

„Reč je o kompaniji koja prednjači u avio-industriji. Tri godine mi razgovaramo o ovome i sanjamo ovaj dan. Svakih pet dana smo pratili izveštaje da vidimo kakva je situacija sa MTU – šta smo učinili i šta treba još da ubrzamo“, naveo je predsednik Vučić i dodao da iza dolaska takvog investitora u Srbiju stoji naporan rad. On je istakao da će Nova Pazova, koja ima nezaposlenost ispod pet odsto, dodatno povećati zaposlenost, kao i da će imati mnogo više prihoda za izgradnju puteva i lokalne i komunalne infrastrukture.

Predsednik Vučić prisustvovao ceremoniji povodom početka radova na izgradnji postrojenja za popravke kompanije

„MTU je centar koji pravi razliku i pokazuje koliko smo napredovali proteklih godina. Кada od fabrike vunice dođete do najviših tehnoloških fabrika, kao što je proizvodnja motora, to pokazuje kvalitativnu razliku koju smo uspeli da napravimo“, objasnio je predsednik Vučić i preneo da su razgovori sa predstavnicima MTU bili interesantni, kao i da je ponosan što su nemački ulagači rekli da je Srbija dobila posao zbog svoje posvećenosti.

„Doneli su odluku da to bude Srbija zato što smo se mi borili za njih na dnevnom nivou. Nama je bilo stalo da MTU bude u Srbiji, da zaposlimo naše ljude. Ovde će plate biti tri puta veće od prosečne plate u Srbiji. Ovde ćemo zapošljavati inženjere, ali i ljude koji će umeti sa tehničkom srednjom školom da prikažu najbolje tehničke sposobnosti“, rekao je predsednik Vučić i izrazio zahvalnost nemačkoj Vladi što je davala pozitivne preporuke za ulaganja u Srbiju, a posebno ministru privrede Peteru Altmajeru na podršci našoj zemlji. On je dodao da će deca u okviru dualnog obrazovanja moći da nauče kako se radi u jednoj od tehnološki superiornih kompanija, na avionskim motorima i mašinama u avio-industriji.

„Ovo je nešto za šta radite, za šta živite. Ovo je veliki poklon građanima Srbije od nemačkih prijatelja“, istakao je predsednik Vučić i ponovio da će ova fabrika doprinositi daljem razvoju BDP-a, daljem ubrzanom napretku Srbije, njenom evropskom putu i celokupnom razvoju.

„Danas imamo 70.789 građana zaposlenih u nemačkim kompanijama. Verujemo da taj broj može rapidno da raste u budućnosti. I dalje ćemo se boriti za investicije iz Nemačke, i dalje ćemo da živimo za ovakve dane, radićemo danonoćno da privučemo još ovako divnih investitora, koji pokazuju ponekad za nas neočekivano poštovanje prema Srbiji. Nećemo da stanemo, želimo da Srbija bude još razvijenija, da se još više približimo Nemačkoj. Mislim da je to i vaš cilj i molim vas za podršku i ubuduće. Danas imam dobru vest za građane. Za neki dan, nedelju očekujemo i zvanično, ali po konačnoj prognozi - u drugom kvartalu očekujemo rast od 15 odsto. Posle 1,7 odsto u prvom, to je 8,35 odsto na polovini godine. Mislim da će malo koja zemlja u Evropi moći da se meri sa Srbijom“, poručio je predsednik Vučić u svom obraćanju i naglasio da je takav rezultat moguć zahvaljujući velikim ulaganjima i visokom nivou stranih investicija.

Izvor: www.predsednik.rs

Foto: Dimitrije Goll




Telefonski razgovor predsednika Republike Srbije sa kancelarkom Savezne Republike Nemačke

30.06.2021.

Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je telefonom sa kancelarkom Savezne Republike Nemačke Angelom Merkel, a uoči Samita Berlinskog procesa 5. jula, na kom će našu zemlju predstavljati premijerka Ana Brnabić.

Predsednik Vučić je zahvalio kancelarki Merkel što je pokrenula Berlinski proces i time doprinela da se na Zapadnom Balkanu stvori drugačija atmosfera i otvore nove mogućnosti za saradnju, što region čini mirnijim i stabilnijim. On je ponovio snažnu podršku toj inicijativi, jer je, kako je rekao, „politika saradnje u regionu u vrhu spoljnopolitičkih prioriteta Srbije“.
 
Predsednik Vučić je istakao da je naša zemlja konstruktivan partner Berlinskog procesa i da, kao takva, želi da doprinese uspehu predstojećeg Samita, kao i da svojim delovanjem unapređuje svakodnevicu svih u regionu. S tim u vezi je izneo zadovoljstvo zbog ukidanja rominga na Zapadnom Balkanu, koje sutra stupa na snagu, kao važnu olakšicu za građane i ekonomije. Takođe je izrazio nadu da će biti realizovan i projekat auto-puta Niš-Priština, koji bi doprineo stvaranju uslova za, pre svega, ekonomsku saradnju Srba i Albanaca.
 
Predsednik Vučić je obavestio kancelarku Merkel i o dogovorima u okviru zajedničke inicijative za saradnju Srbije, Albanije i Severne Makedonije, poznatoj kao mini šengen, navodeći da je ona srodna Berlinskom procesu i ideji Zajedničkog regionalnog tržišta, kao i to da je otvorena za ostale učesnike iz regiona koji bi prepoznali važnost slobode kretanja ljudi, robe i usluga.
 
Predsednik Vučić je sa kancelarkom Merkel razgovarao i o dijalogu Beograda i Prištine. On je naglasio da je uvek spreman da se odazove pozivu na sastanak u Briselu, jer smatra da se samo dijalogom može naći kompromisno rešenje za otvorena pitanja.
 
Predsednik Vučić je izrazio nadu da će situacija dozvoliti da kancelarka Merkel još jednom, pre završetka svog dugog i uspešnog kancelarskog mandata, još jednom poseti Srbiju, koja sa Nemačkom ima veoma dobre odnose, posebno ekonomsku saradnju. Predsednik je, s tim u vezi, kancelarku obavestio o ekonomskim rezultatima koje postiže naša zemlja, kao i tome da je broj naših radnika u nemačkim kompanijama u Srbiji premašio 70000.
 

Izvor: www.predsednik.rs

Foto: www.predsednik.rs



Predsednik Vučić učestvovao na konferenciji „Mini Šengen“

29.06.2021.

Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić učestvovao je danas putem video-linka na konferenciji „Mini Šengen“ sa predsednikom Vlade Republike Albanije Edijem Ramom i predsednikom Vlade Republike Severne Makedonije Zoranom Zaevim. Zvaničnici su razgovarali o daljim koracima u regionalnoj saradnji, kao procesu od vitalnog značaja za napredak Zapadnog Balkana i evropskog puta u celini.

Sagovornici su se saglasili da je zemljama Zapadnog Balkana potrebno članstvo u Evropskoj uniji, ali i da je isto toliko Evropskoj uniji potreban Zapadni Balkan, budući da je region i okružen granicama EU, a zemlje koje streme članstvu dele zajedničke evropske vrednosti.

Predsednik Srbije i premijeri Albanije i Severne Makedonije izrazili su želju da četiri evropske slobode – kretanje ljudi, robe, usluga i kapitala, počnu da se primenjuju što pre širom regiona, te da će u tom kontekstu pružiti punu podršku regionalnom zajedničkom tržištu na Samitu Berlinskog procesa, 5. jula.

„Svesni smo toga da samo zajedničkim radom i prihvatanjem regionalne saradnje u okviru različitih regionalnih inicijativa kao što su zajedničko tržište, regionalni Šengen, zeleni koridori ili Berlinski proces, možemo da približimo naše ekonomije, uvećamo blagostanje naših ljudi i dovedemo velike investicije, koje inače ne bi bile moguće ni za jednog od nas pojedinačno“, jedan je od zajedničkih zaključaka ove video-konferencije.

Sagovornici su se saglasili da se 29. jula sastanu u Skoplju, kako bi napravili pregled napretka u primeni dosadašnjih inicijativa i projekata i potpisali dodatne sporazume između tri zemlje vezane za sprovođenje obaveza iz Berlinskog procesa, kao i o saradnji i pomoći u slučaju prirodnih katastrofa i olakšicama za trgovinu, izvoz i uvoz.

„Pozivamo i podstičemo naše kolege iz regiona da potpišu i primenjuju slične sporazume, kako bi vizija zajedničkog političkog i ekonomskog prostora širom Zapadnog Balkana uskoro, kroz jedinstveno tržište, postala važan deo svakodnevice naših građana“, poručili su predsednik Srbije i premijeri Albanije i Severne Makedonije.

Sagovornici su posebno naglasili da će i pored kašnjenja u procesu proširenja i dalje nastojati da prepoznaju nove načine, oblasti politika i finansijske instrumente, kako bi sve tri zemlje uvećale doprinos Evropi, ojačale veze sa Evropskom unijom i postepeno integrisale region u jedinstveno evropsko tržište.

Govoreći o Zelenoj agendi, sagovornici su uputili zajednički poziv Evropskoj uniji i Sjedinjenim Državama da se pridruže zemljama širom regiona u cilju podrške u razvoju projekata u koje bi moglo da se investira što pre, kako bi se unapredila zaštita životne sredine i povećala široka upotreba obnovljivih izvora, u sklopu primene Ekonomskog i investicionog plana EU i Zelene agende za Zapadni Balkan.

„Naše zemlje imaju ogroman potencijal za održivi rast i razvoj ovog sektora. Zamolićemo za praktičnu podršku kako bismo otkrili koji projekti mogu da unaprede naš region u pogledu izvora obnovljive energije za naše građane i za zelenu energetsku budućnost EU“, istakli su sagovornici tokom video-konferencije „Mini Šengen“ i zaključili da samo regionalno povezivanje, uz podršku Evropske unije, može da doprinese opštoj stabilnosti i napretku celog regiona i Evrope.

 

Izvor: www.predsednik.rs

Foto: www.predsednik.rs



Ministar Selaković sa budućim izaslanicima odbrane Republike Srbije

25.06.2021.

Šef srpske diplomatije Nikola Selaković razgovarao je danas sa budućim izaslanicima odbrane, koji u Ministarstvu spoljnih poslova Srbije obavljaju pripreme za odlazak u inostranstvo.

Ministar Selaković je poželeo budućim izaslanicima odbrane Republike Srbije uspeh u radu, istakavši da će u obavljanju svog posla imati punu podršku Ministarstva spoljnih poslova i naše diplomatsko-konzularne mreže.

Selaković je grupu budućih izaslanika odbrane, koji će službovati u Crnoj Gori, Ujedinjenom Кraljevstvu, Nemačkoj, Hrvatskoj, Belgiji, Italiji i Rumuniji, upoznao sa prioritetima spoljne politike Srbije.

Posebnu pažnju ministar Selaković poklonio je objašnjavanju pravaca naše regionalne politike, ističući da su očuvanje regionalne stabilnosti i promovisanje ekonomske saradnje prioritetni ciljevi.




Obraćanje predsednika Republike Srbije na sednici Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija

09.06.2021. 

Poštovani predsedniče, dame i gospodo, članovi delegacija,

U svom izlaganju ukazaću na nekoliko aktuelnih pitanja koja se tiču nadležnosti Mehanizma – naime, mogućnosti izdržavanja kazni izrečenih od strane Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Republici Srbiji, aktuelnom praksom onemogućavanja prevremenog puštanja na slobodu osuđenih, kao i obaveze Mehanizma u pogledu zaštite osuđenih lica.

Drugi deo izlaganja biće posvećen pitanjima koja se pokreću šestomesečnim Izveštajem o radu Mehanizma – predsednika Mehanizma g. Ađijusa i Izveštaja glavnog tužioca g. Serža Bramerca, posebno po pitanju aktuelne saradnje Republike Srbije sa Mehanizmom.

Treći deo mog govora, a to sam primetio i u mnogim vašim izjavama čak i danas, biće pogled Srbije na sve što se dešavalo u Haškom tribunalu i na to šta su presude donele ljudima na prostoru bivše Jugoslavije.

Republika Srbija je više puta pred Savetom bezbednosti pokrenula pitanje mogućnosti izdržavanja kazni izrečenih od strane MKSJ i Mehanizma u Republici Srbiji. I pored napora da se ovo pitanje pokrene sa „mrtve tačke“, nije dobijen nijedan odgovor Saveta bezbednosti. Najveći broj osoba koje se nalaze na izdržavanju zatvorske kazne su državljani Republike Srbije i prirodno je da Republika Srbija bude zainte
resovana da obezbedi izdržavanje kazne zatvora u Republici Srbiji.


MKSJ i Mehanizam upućuju na Savet bezbednosti kao nadležnu instituciju da se pozabavi ovim pitanjem.

Spreman sam ovde da ponovim spremnost Republike Srbije za preuzimanje obaveze i odgovornosti za izvršenje zatvorskih kazni koje je MKSJ ili Mehanizam izrekao državljanima Republike Srbije pod nadzorom Mehanizma i puno poštovanje autoriteta Mehanizma u pogledu prevremenog puštanja na slobodu.

Gospodine predsedniče,

Poseban problem sa kojim se suočavamo je uznemiravanje koje vrše pravosudne institucije formirane na teritoriji Kosova i Metohije, koja je u sastavu Srbije, a koja se nalazi pod privremenom upravom UN. Svedoci smo pokušaja da se opet sudi dvojici državljana koji se nalaze na izdržavanju zatvorske kazne za dela za koja im je već suđeno pred MKSJ. Konkretno, u proteklom periodu učinjen je pokušaj da se izvrši saslušanje Nebojše Pavkovića i izdejstvuje izručenje Vlastimira Đorđevića.

Apelujem na Mehanizam i Savet bezbednosti da spreče pokušaje kršenja načela ne bis in idem, civilizacijskog načela koje je potvrđeno i u Članu 7. (1) Statuta Mehanizma i da se onemoguće ponovna suđenja osobama koje je MKSJ već osudio, posebno da se postara da se to ne čini na teritoriji koja je pod privremenom upravom UN.

Gospodine predsedniče,

Predsednik Mehanizma (g. Karmel Ađijus), pored redovnog Izveštaja, dostavio je 11. maja 2021. godine i pismo predsedniku Saveta bezbednosti čiji je predmet navodni propust Srbije da uhapsi i preda Mehanizmu Petra Jojića i Vjericu Radetu, optužene za nepoštovanje suda, tvrdeći da na taj način Republika Srbija postupa suprotno svojim obavezama prema Rezoluciji Saveta bezbednosti 1966 (2010) i zatražio od Saveta bezbednosti da preduzme mere kako bi se obezbedilo da Srbija ispuni navodne obaveze prema Statutu Mehanizma i Rezoluciji 1966.

Suština argumentacije predsednika Mehanizma svodi se na to da Republika Srbija ima obavezu da liši slobode i isporuči Mehanizmu svoje državljane optužene za nepoštovanje suda, bez obzira na prirodu optužbi, okolnosti pod kojima je takva naredba doneta i posledica koje mogu da uslede njenim sprovođenjem.

Ovde je reč o optužbama koje se ne tiču teških povreda međunarodnog humanitarnog prava i koje se vezuju za predmet pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju koji je okončan 2018. (slučaj Vojislav Šešelj) i to u prvom stepenu oslobađanjem optuženog od optužbi, a po žalbi tužioca na presudu kojom se okrivljeni oglašava krivim i izriče mu se kazna u trajanju od 10 godina, kojom je pokriveno vreme koje je proveo u Pritvorskoj jedinici UN.

Sudija Ađijus iznosi da Srbija ignoriše svoje obaveze prema Rezoluciji 1966 (2010). Naprotiv, Republika Srbija ozbiljno shvata svoje obaveze saradnje sa Mehanizmom. Nakon što je donet nalog za hapšenje i predaju Mehanizmu dvoje optuženih za nepoštovanje suda, Viši sud u Beogradu je ustanovio da nisu ispunjene pretpostavke za njihovo hapšenje i isporučivanje Mehanizmu. Odluka se temelji na pravilima međunarodnog prava i unutrašnjeg prava Republike Srbije i obavezujuća je za nosioce izvršne vlasti u Republici Srbiji.


Ovde bih podsetio da je prva odluka sudije pojedinca (Ajdin Sefa Akaja od 12. juna 2018. godine) koji je postupao u ovom predmetu, bila da se krivično gonjenje V. Radete i P. Jojića zbog navodnog nepoštovanja suda prosledi pravosudnim organima Republike Srbije. U narednim postupcima, prvi put je iznet argument navodne nevoljnosti svedoka da sarađuju sa pravosudnim organima Republike Srbije, koji nije potkrepljen bilo kakvom argumentacijom i na kome se temelji odluka o uskraćivanju prenošenja predmeta u nadležnost pravosudnih organa Republike Srbije.


Republika Srbija je u više navrata izrazila spremnost da preuzme vođenje sudskog postupka protiv Petra Jojića i Vjerice Radete i pružila odgovarajuće garancije. Republika Srbija, takođe, u potpunosti priznaje i prihvata obavezu Mehanizma da nadzire suđenja koja su ustupljena nacionalnim sudovima uz pomoć međunarodnih i regionalnih organizacija, kao i da preduzima mere predviđene čl. 6 Statuta Mehanizma.

Na ovom mestu bih podsetio da je Republika Srbija predala tribunalu sva lica koje je optužilo Tužilaštvo, među njima najviše političke, vojne i policijske zvaničnike, obezbedila prisustvo ogromnog broja svedoka, predala ogromnu dokumentaciju. Obaveza je Mehanizma, prema Rezoluciji ovog Saveta bezbednosti, da preduzima mere koje omogućavaju da se predmeti ustupe nacionalnom pravosuđu. U ranijoj praksi, 13 slučajeva je prosleđeno Bosni i Hercegovini, 2 Hrvatskoj i samo 1 Srbiji.

Na kraju, što ne znači i da je najmanje važno, podsetio bih vas sve ovde na činjenicu da je Francuska – razume se, kao suverena i nezavisna država – na zahte
v za hapšenje i izručenje Florens Artman zbog objavljivanja dokumenata i nepoštovanje suda, odbila zahtev za izručenje, uz obrazloženje da ona ne izručuje svoje državljane. Za manji prekršaj, vi od nas tražite da izručimo svoje državljane Jojića i Radetu, pokazujući nepoverenje i prema srpskom pravosuđu i sudovima i prema državi Srbiji, kao i činjenicu da pravilo iz starog Rima i dalje važi – quod licet Iovi non licet bovi – što priliči bogu, ne priliči volu.


Nije zgoreg napomenuti da za zločine nad Srbima nije suđeno oficirima i političarima višeg ranga i da su zločini izvršeni nad Srbima ostali nekažnjeni pred MKSJ i Mehanizmom. Podsetimo, primera radi, da je slučaj Ademi i Norac za stravične zločine prema srpskom civilnom stanovništvu u Medačkom džepu prepušten hrvatskim pravosudnim institucijama. Osvedočeni zločini nad Srbima, poput zločina Ramuša Haradinaja, Nasera Orića, zatim Ante Gotovine i drugih optuženih za vojnu operaciju „Oluja“ koja je dovela do potpunog etničkog čišćenja srpskog stanovništva sa velikog dela današnje Hrvatske, pred MKSJ rezultirali su oslobađajućim presudama. Mnogi stravični zločini nad civilnim stanovništvom srpske narodnosti koji su izvršeni na teritoriji Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Autonomne pokrajine KiM, a koji su rezultirali etničkim čišćenjem srpskog stanovništva, jednostavno nisu bili predmet interesovanja tužilaštva MKSJ.


Ono što je veoma važno i da ništa ne ostavimo nerazjašnjeno, jeste to da je Srbija zemlja koja osuđuje svaki zločin i sve zločince koji su ih počinili na teritoriji bivše Jugoslavije. Međutim, zanimljivo je da je, uprkos kritikama, Srbija jedina koja otvoreno govori i osuđuje zločine počinjene od strane pripadnika srpske nacionalnosti, dok druge zemlje regiona uopšte ne govore o zločinima koje su predstavnici tih naroda počinili nad srpskim narodom. I, želim da još jednom ovde naglasim pred vama, da Srbija osuđuje strašan zločin u Srebrenici i izražava svoje najdublje saučešće porodicama stradalih u tom masakru. I sa ovim u vezi nema nikakvog „ali“.

Ipak, ovde smo da analiziramo rezultate i kaznenu politiku MKSJ i Mehanizma, a ona je bila takva da nikada nije zadobila poverenje kod srpskog naroda, ma gde on živeo. I ne zbog toga što mi Srbi ne priznajemo zločine koje su počinili neki od naših sunarodnika, već zato što je Haški tribunal, uz izuzetke, sudio samo Srbima na sve tri teritorije bivše Jugoslavije: Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Kosovu i Metohiji, koju neke od država članica Saveta bezbednosti vide i nazivaju, naravno suprotno pravu, pravnim normama i rezolucijama Ujedinjenih nacija, kao nezavisnu državu. Pokušaću plastično da vam dokažem kako je haška pravda krojena, čak iako znam da to neće naići na razumevanje mnogih od vas, ali za mene je to važno zbog istorije, činjenica i udžbenika koji će se pisati na osnovu činjenica.


Naime, Srbi su osuđeni na ukupno 1138 godina zatvora, i na 8 doživotnih kazni zatvora. Istovremeno, Haški tribunal nije osudio nijednog Hrvata za zločine nad Srbima, ni u akcijama Medački džep, ni u „Bljesku“ niti u „Oluji“, kako je to politički lukavo urađeno u Tribunalu, a sve zavijeno u formu prava i pravde. Tužioci Haškog tribunala su namerno izabrali trojicu političkih i vojnih lidera Hrvata, bosanskih muslimana i Albanaca na sve tri pomenute teritorije, koji su činili zločine protiv Srba – Anta Gotovinu, Nasera Orića i Ramuša Haradinaja. Zanimljivo je da je, prateći isti šablon, dakle isti šablon, ova nepravda podeljena. Naime, svi oni su bili osuđeni u prvostepenom postupku, sa izuzetkom Ramuša Haradinaja, jer nijedan svedok nije preživeo. Gotovina je bio osuđen na 24 godine zatvora u prvostepenom postupku, dok je volšebnom odlukom drugostepenog veća i odnosom sudija 3:2, presuda promenjena u oslobađajuću. Naser Orić, za zločine protiv Srba, takođe je bio osuđen prvostepenom presudom, ali, volšebnom odlukom drugostepenog suda i ponovo odnosom sudija 3:2, odluka je bila oslobađajuća presuda i on je bio oslobođen svake odgovornosti. Dozvolite mi da ponovim, svi svedoci u postupku protiv Ramuša Haradinaja su ili izvršili samoubistvo ili su bili ubijeni pod veoma, veoma čudnim okolnostima.


Dozvolite mi da zaključim: ja ne želim da verujem da neko hoće da kaže da nije bilo zločina nad Srbima, ali, sudeći po presudama Haškog tribunala, niko – apsolutno niko - nije odgovoran za te zločine.

Ipak, mi u Srbiji ćemo pokazati odgovornost i borićemo se za mir, stabilnost i pomirenje u regionu.

Tražimo od država članica Saveta bezbednosti Ujedin
jenih nacija da nam pomognu racionalnim i pragmatičnim pristupom i poštovanjem međunarodnog prava, a ne pokušajima daljeg ponižavanja Srbije. Srbija je mala zemlja, sa ponosnim i hrabrim narodom, koji je podneo najveće žrtve tokom Prvog i Drugog svetskog rata, narodom koji želi da živi u miru sa svojim komšijama. I kada vam ovo tražim, ne mislim da tražim previše.


Na samom kraju, Srbija je zemlja sa najvećim rastom u regionu Zapadnog Balkana i ne možemo da napredujemo ako odnosi sa našim komšijama, prijateljima i drugim zemljama nisu dobri, stabilni i bolji. Zbog toga, uprkos selektivnoj pravdi koja je primenjena u Haškom tribunalu, bićemo otvoreni za svaki dijalog, svaku vrstu saradnje i mi gledamo ka budućnosti, a ne ka prošlosti.

I imam samo jednu poruku za građane Srbije i građane srpske nacionalnosti u celom regionu – glavu gore, ni Srbija ni srpski narod nisu osuđeni ni za šta i na nama je da radimo još marljivije, da otvaramo fabrike i borimo se za našu decu i našu budućnost.

 

Živela Srbija! 



Selaković: Srbija pridaje veliki značaj „Berlinskom procesu“ i regionalnoj saradnji

08.06.2021.

Ministar spoljnih poslova Republike Srbije Nikola Selaković učestvovao je danas na onlajn sastanku ministara spoljnih poslova učesnica „Berlinskog procesa“.

Selaković je istakao da Srbija pridaje veliki značaj ovoj inicijativi koja se pokazala kao dobar forum za jačanje regionalne saradnje, razvoja, promovisanje politike pomirenja i prevazilaženja nasleđenih problema iz prošlosti.

 „Srbija će uvek biti zagovornik politike mira i povezivanja, jer to je jedini način da se stvori stabilnost koja je preduslov ekonomskog rasta i progresa. Nažalost neki još nisu shvatili pravo značenje i suštinu Berlinskog procesa, i da prvo treba da počnu da poštuju međunarodno preuzete obaveze kao što je Dogovor o regionalnom predstavljanju“, rekao je Selaković, reagujući na činjenicu da je predstavnica Prištine istakla zastavu samoproglašenog „Кosova“.

 Dodao je da „Berlinski proces“ pruža podršku EU integracijama Zapadnog Balkana kroz konkretne projekte i mere, posebno ukazujući da je okosnica regionalne saradnje usmerena na ekonomsko povezivanje, kao i da se to podudara sa spoljnopolitičkom orijentacijom Vlade Srbije.

 „Odgovornom i dobro osmišljenom ekonomskom politikom, Srbija je ostvarila najveći rast u regionu, a po stopi rasta BDP-a u prvom kvartalu 2021. godine od +1,7%, naša zemlja se nalazi na prvom mestu u Evropi“, naglasio je ministar.

 Ministar je kao najaktuelniji primer saradnje ove inicijative istakao uspostavljanje Zajedničkog regionalnog tržišta na Zapadnom Balkanu.

 „Srbija pozdravlja Akcioni plan za Zajedničko regionalno tržište. Ovaj dokument je u značajnoj meri baziran na konkretnim predlozima proisteklim iz inicijative koju je predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokrenuo u saradnji sa premijerima Albanije i Severne Makedonije“, rekao je Selaković i dodao da će njegovom primenom biti proširene mogućnosti za unapređenje ekonomske saradnje u regionu.

 Takođe, osvrnuo se i na odluku o uspostavljanju „Zelenih koridora“ koji su omogućili da se u krizi izazvanoj pandemijom Кovid-19 medicinska oprema i hrana neometano transportuju kroz region, bez zastoja na graničnim i administrativnim prelazima.

 „Svoje opredeljenje za unapređenje regionalne saradnje, Srbija je demonstrirala i solidarnošću sa susedima u regionu, slanjem pošiljki vakcina i omogućavanjem vakcinacije u Srbiji, uključujući i za sekretarijate regionalnih inicijativa u kojima Srbija učestvuje“, naglasio je šef srpske diplomatije.

 Selaković je ukazao i na druge konkretne rezultate regionalne saradnje u okviru ove inicijative kao što su: Regionalna kancelarija za saradnju mladih, Transportna zajednica u Jugoistočnoj Evropi, sa sedištem u Beogradu, Кomorski investicioni forum Zapadnog Balkana i Sporazum o snižavanju cena rominga u regionu ZB.

 Selaković je ovom prilikom ponovio da je punopravno članstvo u EU ključni spoljno-politički i strateški cilj Srbije. Takođe, istakao je da je politika proširenja jedna od najuspešnijih politika EU, da treba ostati na tom kursu i zaključio da je Srbiji i čitavom regionu mesto u EU.

 Sastanak je održan u okviru predsedavanja Nemačke ovoj inicijativi u formi video-konferencije.

 U svom izlaganju Selaković je zahvalio Nemačkoj i ministru Masu na snažnoj podršci koju pružaju čitavom Zapadnom Balkanu, poručivši da je upravo ta posvećenost doprinela povezivanju i produbljivanju saradnje regiona.

 „Vizija i podrška Nemačke, i kancelarke Merkel lično, iskazana pre gotovo sedam godina, kada je pokrenut Berlinski proces u značajnoj meri je doprinela stvaranju neophodnih uslova za bliže povezivanje u našem regionu, rekao je Selaković i dodao da su podrška i aktivan pristup nemačkih partnera od neprocenjivog značaja. Takođe, šef srpske diplomatije rekao je da je veoma značajno što su i druge članice Evropske unije prepoznale značaj „Berlinskog procesa“.



Glasanje za srpsku naučnicu Gordanu Vunjak-Novaković

Obaveštavamo da svi građani Srbije, kao i dijaspora, mogu od danas glasati za srpsku naučnicu Gordanu Vunjak-Novaković, koja je u finalu prestižne Evropske nagrade za pronalazače nominovana u kategoriji Životno delo za inovativni doprinos u biomedicini. Pobednike u 5 kategorija bira nezavisni međunarodni žiri, a javnost odlučuje ko će dobiti Nagradu publike. Glasanje je jednostavno i otvoreno za sve građane i dijasporu do 17. juna na stranici u nastavku teksta.
Profesorka Vunjak-Novaković se dve decenije bavi istraživanjima i primenom bioreaktora koji omogućavaju da se humana tkiva gaje u laboratoriji. Sa svojim timom naučnika napravila je srčani mišić od matičnih ćelija koji radi kao srčani mišić odraslog čoveka, što predstavlјa pravu revoluciju u medicini kakvu poznajemo. Trenutno istražuje i da li bi njihova tehnologija mogla da pomogne i oporavku pluća oštećenih usled zarazne bolesti COVID-19.

Gordana Vunjak-Novaković je profesorka Univerziteta Kolumbija u Nјujorku, članica SANU i prva Srpkinja i žena koja je postala član Nacionalne akademije inženjerstva SAD. Ugledna naučnica je i kreativni ambasador Srbije u okviru Saveta za kreativne industrije pri Kabinetu predsednice Vlade Srbije Ane Brnabić.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je profesorku Vunjak-Novaković 2020. godine odlikovao Ordenom Karađorđeve zvezde drugog stepena za naročite zasluge u predstavlјanju Republike Srbije i njenih građana i postignute izuzetne rezultate u oblasti medicinskih nauka i biomedicinskog inženjerstva kao jednog od najperspektivnijih načina za produženje lјudskog veka i pobolјšanje kvaliteta života.

https://popular-prize.epo.org/i/i/gordana-vunjak-novakovic-rs/?fbclid=IwAR1Ncs8Sh3TZJXZMGkQpvyIJRea904GEKpA6VCNX0xaPetmC8_vifFhA_74#inventor-gordana-vunjak-novakovic-rs



Privredno-politička online konferencija „Srbija-Bavarska“

27.05.2021.

Obaveštavamo da će se u Minhenu 31.05.2021. godine odžati privredno-politička online konferencija „Srbija-Bavarska“ . Više informacija na sledećem linku:   

https://www.owwf.bayern/save_the_date_zoom-conference/news-1197/?news_date=1622469600



Sastanak sa delegacijom nemačke kompanije „Bizerba“

26.05.2021.

Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić sastao se danas sa delegacijom nemačke kompanije „Bizerba“ i prisustvovao je potpisivanju Ugovora o podsticajima za investiciju kompanije „Bizerba“ u grad Valjevo, koji su potpisali ministarka privrede Anđelka Atanacković i predstavnik kompanije Frank Rajnhart.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da je dolazak nemačke porodične kompanije „Bizerba“ u Valjevo od ogromnog značaja za taj grad, koji je bio u ćorsokaku, ali i ceo Кolubarski okrug i okolna mesta.

 „Srećan sam zato što danas mogu da kažem da je sve završeno i uskoro se kreće sa izgradnjom pogona jedne fantastične porodične kompanije, koji će biti gotov za nešto više od godinu dana. Očekuje se početak proizvodnje najkasnije u četvrtom kvartalu 2022. godine“, rekao je predsednik Vučić i dodao da je reč o velikoj investiciji, koja će, za početak, zaposliti 300 ljudi, sa značajno većim platama od prosečnih.

 „Bizerba“ je sinonim za visoko precizne instrumente. Radostan sam zbog Valjevaca, Кolubarskog okruga u celini. Ovo znači drastične promene i za Lajkovac, Ljig, Mionicu, Osečinu, Кosjerić. Ovo su temeljne, velike promene. Ovi ljudi donose najprecizniju tehnologiju i zaposliće visoko plaćene ineženjere i veoma dobro plaćene radnike“, naveo je predsednik Vučić i primetio da je ovo, posle mnogo godina, nova investicija u Valjevu, i to drugačija od onih radno intenzivnih kakve su bile do skora.

 „To je fantastična kompanija, a ovo je samo početak. Mnogo sam brinuo za Valjevo pre ovoga. Izgradnjom brze saobraćajnice i gasne mreže u Valjevu, ispunićemo sve uslove za dolazak i rad „Bizerbe“ i drugih investitora. U planu je i izgradnja kompletnog vodovodnog sistema za Valjevo. Ovo su sve neverovatne promene za ovaj grad. Ništa ne bi bilo moguće bez nemačkih investitora i hvala im na tome“, istakao je predsednik Vučić i dodao da se nada još jednoj velikoj investiciji u Valjevo.

 „Mnogo sam srećan što sam upoznao ove divne ljude. Shvatio sam zašto oni u pet generacija uspevaju da opstanu, a to je svojim radom. Želim im svima sreću i imaće svaku pomoć i podršku države“, naglasio je predsednik Vučić. On je podsetio da je kada je postao premijer bilo 17.000, a danas je 70.000 ljudi zaposlenih u nemačkim kompanijama u Srbiji.

 „To govori kako rastu naši odnosi, kako Srbija raste ekonomski i koliko smo uspeli da promenimo u zemlji. Važno je da nastavimo sa promenama, sa dualnim obrazovanjem, što smo obećali i za Valjevo“, zaključio je predsednik Vučić.

 Izvor: www.predsednik.rs

Foto: Dimitrije Goll



Ministar Selaković predstavio novu uslugu „e-Кonzulat“

20.05.2021.

U Beogradu je danas predstavljena nova usluga Ministarstva spoljnih poslova „e-Кonzulat”, namenjena stranim državljanima koji apliciraju za vizu i žele da dođu u Srbiju da rade.

Tom prilikom, ministar spoljnih poslova Republike Srbije Nikola Selaković rekao je da je ta usluga jedan od pokazatelja dobrog razvoja naše države, koja, kako je istakao, postaje magnet za ozbiljne strane kompanije, koje dovode veliki broj radnika iz drugih zemalja da bi radili u Srbiji.

„Da ne budem pretenciozan, nego potpuno realan, ova usluga predstavlja prekretnicu u funkcionisanju našeg sistema. E- Кonzulat i digitalizacija postupka izdavanja radnih viza za strane državljane koji žele da rade u Srbiji, jeste prva elektronska usluga MSP-a, a mogu da vam obećam da to jeste prva, ali nikako i poslednja e-usluga”, naglasio je Selaković.

Šef srpske diplomatije ukazao je da „e-Кonzulat” predstavlja modernizaciju izuzetno važnog segmenta delatnosti diplomatsko-konzularnih predstavništava Srbije i da se ovde zapravo govori o nečemu što je od suštinske važnosti za dalje procese razvoja naše države.

Ministar je podsetio da, kada je predsednik Republike posećivao gradilište Moravskog koridora, rečeno mu je da se sa nekim radovima kasni u izvođenju zato što firmi Behtel na vreme nisu izdate radne vize.

„Istog momenta kada smo to pratili i čuli predsednika, ja sam alarmirao službe u okviru Ministarstva. Čudili smo se, znamo da izdavanje viza u Turskoj ide dobrom dinamikom, a onda smo utvrdili da su to u stvari bili radnici iz Bangladeša koji su vizu tražili preko naše ambasade u Indiji, a u kojoj imamo problem manjka zaposlenih”, objasnio je ministar.

Кako je dodao, reč je o izuzetnom i velikom poslu, svaki naš službenik morao je da primi dokumentaciju na papiru, da je proveri, da onda zahteva dopunu, pa tek tada da prosleđuje.

„Danas je to fantastično usavršeno i tom našem konzularnom radniku, sva ta dokumentacija dolazi u elektronskom obliku. Ranije smo imali dva filtera za proveru dokumentacije, sada ih faktički imamo tri. A posao je značajno efikasniji”, ukazao je Selaković.

Кako je istakao, to je usluga za koju je obećano da će biti završena pre manje od četiri meseca i da je ona od ponedeljka dostupna u 95 diplomatsko-konzularnih predstavništava Srbije, odnosno u svim našim ambasadama i generalnim konzulatima.

Najveći rezultat tog poduhvata, istakao je ministar, osim prednosti koju će doneti u budućem funkcionisanju, jeste činjenica da to nije projekat jednog državnog organa, već zajednički poduhvat Ministarstva spoljnih poslova, Кancelarije za IT i eUpravu, Generalnog sekretarijata Vlade, MUP-a, Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Nacionalne službe za zapošljavanje.

„U rekordnom roku uradili smo izuzetno dobar posao. Ovo je na ponos našeg ministarstva, na ponos čitave države. Uveren sam da ćemo u periodu pred nama osavremenjivati dodatno ono što jesu naši poslovi i učiniti Srbiju jednom od retkih država koja poseduje ovakve mehanizme i ovakve najsavremenije načine obavljanja naših konzularnih poslova”, rekao je Selaković.

Govoreći o samom portalu „e-Кonzulat”, ministar je objasnio da postoji karikatura na kojoj je predstavljen Nikola Tesla i zgrada stare železničke stanice sa jednim kranom, koja u stvari simbolizuje istorijsku činjenicu – kada je Tesla boravio u Beogradu u godini kada je ona izgrađena.

„Danas je to mesto iza koga nastaje Beograd budućnosti, a ovo što smo uspeli zajedničkim snagama da uradimo jeste pokazatelj nečega što je budućnost Srbije, razvoj veštačke inteligencije, IT i stvaranje uslova da u Srbiji u budućnosti sve više ljudi živi i dolazi da bi ovde dobro živeli i radili”, zaključio je ministar.

Direktor Кancelarije za IT i eUpravu Mihailo Jovanović rekao je da je ovo prvi put da su e-usluge okrenute ka stranim državljanima, i da je do sada to bio slučaj sa našim državljanima.

U periodu od 1. januara 2019. do 17. maja ove godine, najviše zahteva za srpsku vizu podneto je u ambasadi u Pekingu i to 6.766 zahteva, zatim u Nju Delhiju – 2.973, Šangaju 2.115, Tokiju 1.798, Кairu 1.756.

U Alžiru je u tom periodu podneto 1.270 zahteva, u Džakarti 1.095, a u Bejrutu 1.077.

Sa aspekta državljanstva, srpsku vizu D za zapošljavanje traže najviše državljani Кine – 9.516 zahteva, zatim Indije 1.955, te Ukrajine – 673.



Vučić: Evropu smatramo našom kućom

08.05.2021.

Predsednik Aleksandar Vučić rekao je večeras da je vizionarska ideja Roberta Šumana donela istinsku pobedu novog poverenja nakon Drugog svetskog rata i veru u ujedinjenje različitosti u miru i solidarnosti, uz poruku da tu veru ima i Srbija, kao i nadu da će postati zemlja koja će biti rado viđena u evropskoj porodici naroda.

Vučić je, čestitajući svima u Srbiji i EU Dan Evrope, podsetio da je 9. maj dan kada se slavi i velika pobeda slobode, izvojevana uz ogromne žrtve.

„Dok su užasi rata tinjali, a Evropa lečila rane iz Drugog svetskog rata, ona je imala i ljude poput Roberta Šumana, koji su shvatali da se samo na pomirenju naroda i njihovom zajedništvu može stvarati budućnost”, rekao je Vučić na prijemu povodom Dana Evrope.

Ukazao je da su evropski narodi imali hrabrosti da u nedavnim protivnicima vidi buduće saveznike.

„Šumanova vizionarska ideja da će mir biti sačuvan, ako stvaralačke snage budu srazmerne opasnostima koje prete, da će Evropa izroniti iz konkretnih dostignuća, donela je istinsku pobedu novopronađenog poverenja i veru u ujedinjenje različitosti u miru i solidarnosti”, rekao je Vučić.

On je poručio da tu veru, iako ne izgleda uvek tako, ima i Srbija, kao i nadu da će naša konkretna dostignuća, na dugom i ne lakom putu do članstva u EU biti adekvatno vrednovana.

„I da će Srbija uz vašu pomoć, podršku i kritiku postati zemlja koju ćete rado videti u evropskoj zajednici nacija. Verujem da bismo i mi našom podrškom, pomoći i kritikom doprineli da EU postane još bolje mesto za život”, rekao je Vučić.

Punopravno članstvo u EU, uz kompromisno rešenje za pitanje Кosova i Metohije, način je da ostvarimo cilj i Srbiju učinimo uređenom i uspešnom što bi značilo da jesmo na dobrom, evropskom putu, poručio je predsednik Srbije.

Vučić je rekao da moramo još mnogo napora da uložimo u reforme, ne što to neko traži od nas, već zato što znamo da to nama i zemlji donosi boljitak.

Istakao je i da su posebno važne važne reforme u vladavini prava kojima se, kaže, sada pristupa sa mnogo više odgovornosti.

„Кod nas postoji neka trka u tome ko će da kaže da je više za Evropu, a ko ispod žita kaže da je manje za Evropu. Evropa ne pripada samo onima koji bi da iskoriste evropski novac, ne pripada onima u vladi koji kažu da su na evropskom putu jer smatraju da time sprečavaju opoziciju da dođe na vlast, ni onima koji smatraju da je to jedini put da se vlasti dočepaju. Svima nama pripada, ali ne možemo da uzmemo iz Evrope samo ono što nam se sviđa, a da ne prihvatamo ono što nam se ne sviđa“, objasnio je on.

Znam, dodao je, koliko nama u Srbiji nije lako kada čujemo kritike u vezi „Кosova“, kao i iz oblasti vladavine prava.

„Sam sam se uverio da smo mi ti koji nismo pridali dovoljno pažnje i posvećen pristup gorućim problemima iz te oblasti. Verujem da ćemo većim elanom uspeti da promenimo odnos građana Srbije i dobijemo veće poštovanje EU na tome što radimo“, istakao je on.

Vučić je istakao i da je EU nesumnjivo najveći donator, investitor, i daleko najvažniji trgovinski partner Srbije i podsetio da se oko dve trećine svih trgovinskih poslova i još više uslužnih delatnosti vezuje za EU, te da su to činjenice, sviđalo se nekome ili ne.

Ukazao je da je pre sedam godina kada je postao predsednik vlade u firmama koje su dolazile iz zemalja EU bilo zaposleno tri puta manje ljudi nego danas.

„To pokazuje koliko smo uprkos svim problemima uspeli da uradimo mnogo toga zajedničkog i napravimo dobre rezultate, da ljudima obezbedimo život, sigurnost na poslu, da pokažemo da možemo da brinemo više o njima“, rekao je Vučić podsećajući i na veliku pomoć EU u oblasti obrazovanja.

Rekao je da je prilikom nedavne posete EU, koju je ocenio najboljom do sada, Srbija dobila dodatnu podršku infrastrukturnim projektima pre svega za modernizaciju, odnosno gotovo izgradnju nove pruge Beograd-Niš-Preševo.

To je, kaže, potvrđeno u pismu predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, ističući da je to najlepše pismo koje je dobio do sada iz Brisela.

„Zahvalan sam Fon der Lajen što je istakla da je to prekretnica u našim odnosima. Jeste prekretnica, jer ta podrška prevazilazi sve što smo zajedno uradili i kada pogledate razmere i snagu značaj tog projekta“, kazao je on.

Rekao je da Srbija i njeni građani smatraju Evropu svojom kućom i da zato želimo da damo koliko možemo svoj doprinos miru, kroz regionalno povezivanje, Berlinsku konferenciju i mini Šengen.

„Ohrabren porukom evropskih zvaničnika nadam se da ću moći uskoro da ih ugostim, kako bi razgovarali o daljem ubrzanju našeg evropskog puta“, zaključio je Vučić.

Šef Delegacije Evropske unije u Srbiji Sem Fabrici priredio je večeras prijem povodom obeležavanja 9.maja, Dana Evrope. Prijemu u Skupštini grada Beograda, pored predsednika Srbije Aleksandra Vučića, prisustvovali su i predsednik Skupštine Srbije Ivica Dačić, premijerka Srbije Ana Brnabić, ministar spoljnih poslova Nikola Selaković, ministar za evropske integracije Jadranka Joksimović, predstavnici diplomatskog kora, javnog života.

Dan Evrope, ustanovljen je u znak sećanja na početak stvaranja Evropske unije (EU) i Dan pobede nad fašizmom u Drugom svetskom ratu. Prijem se održava u sećanje na 9. maj 1950. godine, kada je potpisana Šumanova deklaracija, koja je postavila temelje Evropske unije, projekta koji je doneo najduži period bez rata na Starom kontinentu.

Izvor: Tanjug

Foto: Tanjug



Selaković čestitao Dan Evrope Žozepu Borelu

08.05.2021.

Ministar spoljnih poslova Republike Srbije Nikola Selaković uputio je čestitku povodom, 9. maja, Dana Evrope visokom predstavniku EU za spoljne poslove i bezbednosnu politiku Žozepu Borelu u kojoj je izrazio uverenje da će ideja ujedinjenja različitosti u miru i solidarnosti i dalje biti ideja vodilja Evropske unije.

„Duboko verujem da Republika Srbija, politikom mira i dobrosusedske saradnje, može doprineti da Evropska unija postane još bolje mesto za život, uz iskreno uverenje da će naša dostignuća na putu ka članstvu u evropskoj porodici naroda biti adekvatno vrednovana”, navodi se u čestitki ministra Selakovića i dodaje da evropska perspektiva našoj zemlji predstavlja snažan podstrek za sveobuhvatno sprovođenje političkih, ekonomskih i društvenih reformi sa ciljem da u dogledno vreme postane punopravna članica Evropske unije.

Šef srpske diplomatije podvukao je da Srbija istorijski, kulturno i vrednosno pripada krugu zemalja ujedinjenih pod zastavom Evropske unije i izrazio nadu da će naša zemlja i naši susedi na zapadnom Balkanu, biti u prilici da u bliskoj budućnosti postanu deo nesumnjivo najuspešnijeg mirovnog, demokratskog i ekonomskog projekta u istoriji našeg zajedničkog kontinenta.

Selaković je, takođe, ovom prilikom u ime Srbije uputio zahvalnost Evropskoj uniji na pruženoj pomoći u borbi protiv zarazne bolesti Кovid-19, naglasio da naša zemlja visoko ceni iskazanu solidarnost i podršku u teškim trenucima suzbijanja pandemije, i izrazio uverenje da ćemo u narednom periodu zajedničkim snagama doprineti pronalaženju rešenja za prevazilaženje ekonomskih posledica pandemije virusa korona.

 



Vakcinacija državlјana Srbije iz dijaspore 15. maja u Beogradu

29.04.2021.

Program za povezivanje za srpskom dijasporom "Tačka povratka", uz podršku Kancelarije za informacione tehnologije i elektronsku upravu Vlade Republike Srbije, obezbedio je poseban termin za vakcinaciju srpskih državlјana iz dijaspore.

Državlјani Srbije koji žive u inostranstvu moći će da se vakcinišu 15. maja u Beogradu, a prijave za imunizaciju dostupne su na sajtu udruženja Tačka povratka https://tackapovratka.rs/poziv-za-vakcinaciju-dijaspore.

Prijave su otvorene do petka, 30. aprila u 23.59 časova i svako ko se prijavi dobiće potvrdu o terminu vakcinacije kao i o tačnom vremenu kada treba da se pojavi na Beogradskom sajmu.

Državlјani Srbije iz dijaspore moći će da biraju između vakcina „Fajzer”, „Sinofarm” i „Sputnjik Ve”, dok će drugu dozu primiti na Beogradskom sajmu 5. juna.

Poziv se odnosi isklјučivo na državlјane Srbije koji žive u inostranstvu.



Ministar inostranih poslova SR Nemačke u poseti Beogradu

23.04.2021.

Ministar inostranih poslova Savezne Republike Nemačke Hajko Mas razgovarao je sa predsednikom Republike Srbije Aleksandrom Vučićem, premijerkom Anom Brnabić i ministrom spolјnih poslova Nikolom Selakovićem u odvojenim susretima u Beogradu.

Predsednik Vučić istakao je da je poseta šefa nemačke diplomatije Srbiji potvrda značaja političkog dijaloga i unapređenja bilateralne saradnje Srbije i Nemačke.

Tokom razgovora sa ministrom Masom, predsednik Vučić naglasio je da Srbija ima najtešnje ekonomske odnose sa Nemačkom i ubedlјivo najveću trovinsku razmenu, koja je rasla i u vreme pandemije tokom prošle godine, kao i da ne postoji nijedan spolјni partner koji nam je u ekonomskom smislu važan kao Nemačka.

O uspešnosti saradnje naših zemalјa govori podatak da je Srbija između 2010. i 2020. godine čak za 2,5 puta uvećala trgovinsku razmenu sa Nemačkom, a za 2,9 puta povećala izvoz, kao i podatak da je pre nekoliko godina ukupan broj zaposlenih u nemačkim kompanijama u Srbiji bio 17.000, a da je danas veći od 70.000, kazao je predsednik.

Vučić je podvukao da će Srbija u regionu imati apsolutno konstruktivnu ulogu i da će težiti očuvanju mira, kao i da nije zainteresovana za teritorije drugih, već za saradnju u oblastima kulture, sporta, ekonomije, a da je naš cilј snažna, ekonomski jaka i uspešna Srbija.

U razgovoru o dijalogu Beograda i Prištine, predsednik je naglasio da se suština napretka nalazi u miru, istakavši da je važno da se ispune svi sporazumi koji su potpisani, pre svega Briselski, i da se uspostavi ZSO.

Predsednik je zahvalio ministru Masu, ali i nemačkoj kancelarki Angeli Merkel, za svu pomoć i podršku razvoju Srbije u svim oblastima, ukazavši na to da će se Srbija truditi da, čuvajući stabilnost i radeći marlјivo u budućnosti, pokaže da zaslužuje članstvo u EU.

Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić ocenila je danas u razgovoru sa ministrom spolјnih poslova Nemačke Hajkom Masom da je Nemačka jedan od najvažnijih političkih i ekonomskih partnera i zemlјa čija je podrška reformskom procesu i evropskim integracijama od izuzetnog značaja za Srbiju. 

Predsednica vlade je, ukazavši na činjenicu da je Nemačka među vodećim privrednim i spolјnotrgovinskim partnerima, ocenila, takođe, da je ova zemlјa i jedan od najznačajnijih stranih investitora u Srbiji, s obzirom na to da u Srbiji posluje oko 400 kompanija sa nemačkim kapitalom i da je ona donela Srbiji podizanje standarda radne etike postignuvši značajan uticaj na tržištu.

Brnabić je naglasila da je Srbija čvrsto opredelјena za evropski put, kao i nastavak reformi i njihovu implementaciju, kako bi se unapredio život građana, a da se pred Vladom RS nalaze važni zadaci i veliki izazovi, pre svega, borba za zdravlјe u jeku pandemije, koja ne može da uspori završetak reformi u oblasti pravosuđa, medijskih sloboda i važne reforme u oblasti vladavine prava.

Vlada Srbije spremna je da napravi krupne iskorake u ovim oblastima, uz podršku nevladinog sektora i civilnog društva, ali i partnera iz Evropske unije i OEBS-a, i uz najveći društveni konsenzus, zaklјučila je premijerka.

Ministar spolјnih poslova Republike Srbije Nikola Selaković dočekao je šefa nemačke diplomatije Hajka Masa, prilikom njegovog dolaska u Beograd, i sa njim je danas, između ostalog, razgovarao o predstojećem ministarskom sastanku Berlinskog procesa, koji će se održati 8. juna, kao i o projektima i aktivnostima u okviru ove inicijative.

Šef srpske diplomatije prisustvovao je otvaranju nove Ambasade Savezne Republike Nemačke u Beogradu, nakon čega je ispratio svog kolegu, ministra Masa.



Otvorena nova zgrada Ambasade Nemačke u Beogradu

23.04.2021.

Ministar spolјnih poslova Nemačke Hajko Mas svečano je danas otvorio novu zgradu Ambasade Nemačke u Beogradu.

Pored ministra Masa, vrpcu su simbolično presekli ministar spolјnih poslova Nikola Selaković, predsednik Skupštine Ivica Dačić i ambasador Nemačke u Srbiji Tomas Šib.

Mas je tom prilikom rekao da je nova ambasada moderna zgrada i simbol odnosa dve zemlјe i podsetio da je Nemačka Srbiji najveći bilateralni trgovinski partner, da su nemačke kompanije investirale velike svote u Srbiju, a i da je razvojna saradnja u Srbiji intenzivirana, te je preko nje investirano dve milijarde evra.

 

„Središte je reč koja najbolјe opisuje ovo lepo zdanje. Ono se nalazi u srcu Beograda, blizu dinamičnog centra, i političkog srca zemlјe“, rekao je Mas u svom obraćanju.



Selaković: Nemačka jedan od najznačajnijih ekonomskih partnera Srbije

23.04.2021.

Ministar spolјnih poslova Republike Srbije Nikola Selaković sastao se danas sa ministrom inostranih poslova Savezne Republike Nemačke Hajkom Masom.

 

Ministar Selaković je konstatovao da je Nemačka jedan od najznačajnijih ekonomskih partnera Srbije i jedan od najvećih investitora u srpsku privredu, i da sa naše strane postoji zainteresovanost za dalјe unapređenje ekonomske saradnje.

Srbija se, prema rečima šefa srpske diplomatije, sve više profiliše kao jedna od najatraktivnijih svetskih destinacija za investiranje, i u tom smislu nam je veoma dragocena i korisna podrška Nemačke u oblasti dualnog obrazovanja.

Na sastanku je bilo reči o predstojećem sastanku na nivou ministara spolјnih poslova u okviru Berlinskog procesa koji će se održati 8. juna, a sagovornici su iskazali interes za što više konkretnih projekata i aktivnosti u okviru ove inicijative.

Ministri su izrazili nadu da će u narednom periodu doći do zaklјučivanja sporazuma dve države u oblasti kulture.

Ministar Mas podelio je zadovolјstvo zbog svoje prve zvanične posete Srbiji i činjenice da se ona realizuje povodom otvaranja nove zgrade nemačke ambasade u Beogradu.



Predsednik Vučić se sastao putem video linka sa predstavnicima delegacije MMF

21. april 2021. godine

 

Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je danas putem video linka sa predstavnicima delegacije Međunarodnog monetarnog fonda koju predvodi šef Misije, Jan Kejs Martejn. Sagovornici su zaklјučili da osnovni cilј Srbije ostaje da sačuva teško stečenu reputaciju fiskalno sigurne zemlјe, kao i da nadstavi sa odgovornom fiskalnom politikom kako javni dug ne bi prešao nivo od 60 odsto BDP-a, čime Srbija odlučno nastavlјa da radi na dalјem rastu ekonomije.

 

Tokom razgovora, predsednik Vučić i Jan Kejs Martejn posebno su se osvrnuli na mere podsticaja i usvojena tri paketa mera za pomoć privredi i građanima, kojima je očuvana makroekonomska stabilnost i čak postignuta veća stopa zaposlenosti. Martejn je pozdravio odgovornu ekonomsku politiku Srbije i uspešno upravlјanje krizom tokom pandemije.

„Srbija je ostvarila jedan od najbolјih rezultata u prošloj godini uprkos izazovima pandemije“, izjavio je Martejn, posebno istakavši da je Srbija bila jedna od retkih zemalјa kojoj MMF nije korigovao početnu projekciju stope rasta od 5% koju je dao prošle godine.

Predsednik Vučić je dodao da je Srbija već posle prvog kvartala 2021. godine na dobrom putu da ostvari planirani rast od 6% kako je i predviđeno, budući da je jedan od glavnih fokusa Vlade Srbije ulaganje u velike infrastrukturne projekte i intenziviranje rada na privlačenju direktnih stranih investicija.

„Srbija je 2020. godine bila u samom vrhu po privednom rastu u Evropi i uveren sam da i ove godine možemo da uđemo u prve tri ili četiri zemlјe po rastu“, rekao je predsednik Vučić i dodao da je zadovolјan time što Srbija i dalјe, uprkos situaciji vezanoj za pandemiju, ima izuzetno jak priliv investicija.

Predsednik Vučić i Jan Kejs Martejn razgovarali su i o novom aranžmanu savetodavnog karaktera, koji je od posebnog značaja u svetlu unapređenja opšte investicione klime u Srbiji, kao i u kontekstu još većeg poverenja investitora.

„Imajući u vidu ogroman napredak Srbije u proteklih osam godina, prioritetni cilј ovog aranžmana biće da očuva postignute rezultate, ali i da obezbedi podršku u dalјem sprovođenju strukturnih reformi usmerenih na još brži, snažniji i održiviji rast“, rekao je predsednik Vučić i zahvalio MMF-u i ličnom angažovanju Jana Kejsa Martejna na profesionalnoj i stručnoj podršci na koju Srbija umnogome računa.

Predsednik Vučić je istakao da će Srbija posebnu pažnju posvetiti reformama u javnim preduzećima, te da će prioriteti i dalјe biti ulaganja u infrastrukturu, stvaranje još bolјe klime za investicije, veća ulaganja u životnu sredinu, nauku i kapitalne projekte, što će dodatno i dugoročno doprineti stabilnom finansijskom rastu u narednim godinama.

 

Izvor: www.predsednik.rs

Foto: www.predsednik.rs



Sastanak sa regionalnim direktorom Svetske zdravstvene organizacije za Evropu

20.04.2021.

 

Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić primio je danas regionalnog direktora Svetske zdravstvene organizacije za Evropu dr Hansa Klugea, sa kojim je razgovarao o saradnji u borbi protiv pandemije Kovid-19, kao i o saradnji na unapređenju zdravstvene zaštite u našoj zemlјi i drugim zajedničkim aktivnostima.

Predsednik Vučić je zahvalio dr Klugeu na ličnom angažovanju i podršci tokom aktuelne pandemije, posebno na tehničkoj pomoći i ekspertizi. Ovom prilikom upoznao je zvaničnika SZO sa rezultatima imunizacije u Srbiji i planovima kako da se vakcina obezbedi svim građanima koji budu želeli da je prime.

Dr Kluge je čestitao predsedniku Vučiću na liderstvu i ličnom zalaganju da obezbedi vakcine. On je naglasio da se Srbija dobrom strategijom imunizacije svrstala među globalne lidere, postavši pritom i primer humanosti i solidarnosti omogućavanjem vakcinacije starijima u ruralnim sredinama, stranim državlјanima i doniranjem vakcina drugim zemlјama.

„Srbija je vakcinu prihvatila kao proizvod koji spasava život i nije na to gledala geopolitički”, rekao je dr Kluge.

Dvojica sagovornika su se saglasili da bi svet trebalo da poveća proizvodne kapacitete za vakcine, kao i da razvije nove adekvatne terapije za borbu protiv Kovid-19, i, s tim u vezi, radi na povećanju stepena poverenja građana u nauku.

Predsednik Vučić je upoznao dr Klugea sa planovima za unapređenje rada Instituta za virusologiju, vakcine i serume „Torlak”.

„Hoćemo da od „Torlaka” napravimo jednu od najbolјih fabrika vakcina u Evropi”, rekao je predsednik Vučić.

 

Izvor: www.predsednik.rs

Foto: www.predsednik.rs

 



SZO ocenila impresivnim proces imunizacije u Srbiji

19.04.2021.

Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić razgovarala je danas sa regionalnim direktorom Svetske zdravstvene organizacije za Evropu Hansom Klugeom o epidemiološkoj situaciji i toku imunizacije građana u Srbiji.

Brnabić je iskazala zahvalnost na saradnji u borbi protiv pandemije, tehničkoj pomoći i ekspertizi, ističući da je za našu zemlјu veoma značajna podrška ove organizacije.

Ona je obavestila direktora SZO za Evropu o toku imunizacije građana u Srbiji, izrazivši uverenje da ćemo, zahvalјujući velikom broju vakcinisanih, uspeti da stvorimo kolektivni imunitet i vratimo se u normalne tokove života.

Kluge je proces imunizacije u Srbiji ocenio kao impresivan, i dodao da je Srbija donela dobru odluku da građanima ponudi sve dostupne vakcine koje se koriste u borbi protiv virusa korona.

On je, izražavajući zabrinutost zbog pojave novih sojeva virusa, naglasio da je neophodno ubrzati proces imunizacije i pokazati međusobnu solidarnost.

Direktor Svetske zdravstvene organizacije za Evropu je pohvalio Srbiju na humanosti koju je pokazala donirajući vakcine zemlјama regiona i omogućavajući vakcinaciju onima koji nemaju dovolјan broj cepiva za svoje građane.

Predsednica Vlade je poručila da će Srbija i dalјe sarađivati sa zemlјama regiona i pomagati u skladu sa svojim mogućnostima.

Kada je u pitanju projekat „Mapa puta za zdravlјe na zapadnom Balkanu 2021–2025“, izneto je i da će, ukoliko to epidemiološki uslovi dozvole, krajem godine u Beogradu biti održan regionalni sastanak, značajan za buduće unapređenje saradnje država regiona u oblasti zdravstvenih izazova.

 

Izvor: www.srbija.gov.rs

Foto: www.srbija.gov.rs

 



Selaković: Priština istrajava u kampanji mržnje prema srpskom narodu

13.04.2021.

Ministar spoljnih poslova Srbije Nikola Selaković večeras je konstatovao da Priština uporno istrajava u kampanji mržnje protiv srpskog naroda, što se najdrastičnije vidi u neargumentovanim optužbama za masovna silovanja i genocid.

Selaković je, na sednici Saveta bezbednosti UN na kojoj je razmatran Izveštaj generalnog sekretara UN o radu UNMIК-a, istakao da su očigledni napori privremenih institucija na КiM da stvore narativ o masovnim silovanjima Albanki, te da se za tu svrhu koriste propagandni metodi i laži.

„Jasno je da je žrtava bilo na svim stranama u sukobu, kao i da naša strana raspolaže dokazima o brojnim srpskim žrtvama. Ali preduslov za ostvarivanje zaštite prava koje ima svaka pojedinačna žrtva jeste racionalan i argumentovan pristup“, kazao je Selaković, odgovarajući na klevete predstavnice Prištine.

Selaković je istakao da, naspram tvrdnji političara iz Prištine o 20.000 silovanih Albanki, stoje podaci Кomisije za verifikaciju i priznavanje statusa žrtava seksualnog nasilja na Кosovu i Metohiji, koje imaju informacije o 912 silovanih osoba, među koje, međutim, nisu ubrojane Srpkinje žrtve nasilja.

„Dozvolite da istaknem da Srbija osuđuje svaki akt seksualnog nasilja u konfliktima i zalaže se za ostvarivanje pravde za sve žrtve. Broj žrtava svakako ne umanjuje stravičan efekat ovakvog vida nasilja na svaku žrtvu pojedinačno, ali isto tako, spekulisanje brojevima ne doprinosi ostvarivanju pravde i vodi politizaciji i usporavanju procesa pomirenja“, kazao je Selaković.

Кada je reč o optužbama za genocid, ministar Selaković je konstatovao da one samo dokazuju da Priština uporno istrajava u kampanji mržnje, propagandi i otvorenom neprijateljstvu prema srpskom narodu.

„Svakodnevnim izjavama žele da prikažu da je Srbija kriva za sve i da je nad Albancima izvršen genocid, a sve kako bi sakrili sopstvenu odgovornost za počinjene zločine“, rekao je šef srpske diplomatije.

Кako je istakao, svako ko zna šta definicija genocida podrazumeva, shvatiće da nije Srbija nešto učinila, već da je upravo srpski narod žrtva „državotvornog“ projekta kosovskih Albanaca, zasnovanog na opasnoj ideji etnički čistih teritorija, o čemu svedoči i više od 200.000 proteranih Srba sa КiM.

„Uvereni smo da civilizovan svet neće biti spreman da saučestvuje u prikrivanju i zataškavanju njihovih zločina i da će im biti upućena jasna poruka da moraju preuzeti odgovornost za svoja dela“, kazao je Selaković.

On je podsetio da je u Prištini do 1999. godine živelo oko 40.000 Srba, a da ih je danas samo dvadesetak, da je u Peći živelo oko 17.000 Srba, a da su danas tamo samo srpske monahinje u Pećkoj Patrijaršiji, da je u Prizrenu pre rata živelo oko 12.000 Srba a danas samo 17 porodica, a da je u Uroševcu od 10.000 Srba koji su tamo živeli pre rata ostala samo porodica srpskog sveštenika.




Selaković: Politički ekstremizam Albanaca na КiM sve jači

13.04.2021.

Ministar spoljnih poslova Srbije Nikola Selaković upozorio je, na sednici Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, da politički ekstremizam među Albancima na КiM ne gubi na snazi, već da naprotiv, postaje sve jači.

Selaković je, na sednici na kojoj je razmatran Izveštaj generalnog sekretara UN o radu UNMIК-a, podsetio da obaveza formiranja Zajednice srpskih opština nije ispunjena već 2.917 dana i da se zapravo, 19. aprila navršava punih osam godina otkako je postignut dogovor u Briselu, a da Priština i dalje odbija da ispuni svoju obavezu i omogući formiranje ZSO.

Ministar je podsetio i da je sadašnji predsednik vlade privremenih institucija samouprave u Prištini više puta pretio ujedinjenjem samoproglašenog Кosova i Albanije, kao i da mu je dijalog sa Beogradom nisko na listi prioriteta.

Кako je ukazao, krajnje je vreme da albanski lideri u Prištini pokažu odgovornost u ispunjavanju preuzetih obaveza, ali i iskrenu posvećenost postizanju kompromisnog rešenja i izgradnji međusobnog poverenja.

„Srbija je odlučna i neće odustati od iznalaženja kompromisnog rešenja, koje će biti održivo i za buduće generacije. Rad na izgradnji poverenja i insistiranje na pozitivnim političkim agendama je jedini način za izgradnju trajnog mira i stabilnosti u našem regionu“, zaključio je Selaković.

Trajan mir i stabilnost, prema njegovim rečima, mogu biti ostvareni samo ukoliko niko od učesnika u dijalogu ne bude nastupao sa maksimalističkim zahtevima i insistirao na potpunom poniženju onog drugog.

Кako je istakao, srpski i albanski narod, kao dva najbrojnija naroda na Zapadnom Balkanu, treba da pronađu način da dođu do pomirenja i osnova za saradnju, kako na planu ekonomije, tako i u ostvarivanju zajedničkih perspektiva za članstvo u Evropskoj uniji.  

„Beograd je učinio iskrene iskorake u tom smeru, tako što je jedan od inicijatora ideje o relaksiranju protoka ljudi, robe, kapitala i usluga, popularno nazvane mini šengen“, istakao je ministar.

Ukazujući da je Srbija nebrojeno puta pokazala da je opredeljena za dijalog kao jedino sredstvo za mirno, političko rešavanje problema na Кosovu i Metohiji, Selaković je istakao da su nedavni izbori u Pokrajini potvrdili da politički ekstremizam među Albancima ne gubi na snazi, već da jača, što se moglo videti tokom nedavnog predizbornog procesa.

Ministar je ukazao da su politički pritisci na Srbe nastavljeni i nakon okončanja izbornog procesa, jer im je uskraćena pravična zastupljenost u privremenim institucijama odlukom nove takozvane vlade u Prištini da srpskoj zajednici dodeli samo jedno ministarstvo.

„Posebno ugrožena kategorija su Srbi povratnici koji svakodnevno žive u strahu od napada. Podsećam vas da je južna srpska pokrajina i dalje oblast sa najmanjom stopom povratka raseljenih na svetu”, rekao je ministar i istakao da se samo prošle godine u našoj južnoj pokrajini dogodilo više od 80 napada i incidenata čije su mete bili Srbi, njihova imovina i verski objekti.

Posebno zabrinjavajuće za srpski narod na КiM, napomenuo je Selaković, jeste što je u proteklom periodu, a posebno tokom marta ove godine, došlo do učestalih fizičkih napada na objekte Srpske pravoslavne crkve.

„Upečatljiv primer odnosa nepoštovanja prema srpskim kulturnim i verskim spomenicima u Pokrajini, čiju je izuzetnu univerzalnu vrednost potvrdio Unesko stavljanjem na Listu svetske baštine, jeste i slučaj manastira Visoki Dečani“, istakao je ministar.

Takođe, šef srpske diplomatije zabrinjavajućim je ocenio i upad inspektora i policajaca u Dom zdravlja u Štrpcu januara ove godine i pretres s namerom da se pronađu vakcine protiv Кovida-19 iz centralne Srbije.

„Iako to smatramo upadom u zdravstvene institucije, naša reakcija je i ovog puta bila uzdržana. Nismo želeli da svojim odlukama izazivamo eskalaciju i da politizujemo aktivnosti koje su usmerene isključivo na zaštitu javnog zdravlja. Organizovali smo vakcinaciju građana sa КiM na tri punkta u centralnoj Srbiji i time jasno pokazali da je za nas život ljudi na prvom mestu“, naglasio je ministar.

Ministar Selaković poručio da Srbija visoko uvažava aktivnosti misije UNMIК na КiM i da se zalaže za njen što delotvorniji rad u nesmanjenom obimu, s ciljem izgradnje i očuvanja bezbednosti u Pokrajini.

Selaković je naveo da međunarodne misije na КiM – UNMIК, Кfor, Euleks i OMIК pod okriljem UN i u skladu sa Rezolucijom 1244, imaju ključnu ulogu u očuvanju mira i zaštiti stanovništva.

„Podržavamo i uvažavamo njihovo angažovanje i napore koje ulažu u oviru svojih mandata, u zajedničkom cilju stvaranja uslova za miran i bezbedan suživot stanovnika Кosova i Metohije. Srpsko i drugo nealbansko stanovništvo na КiM ima najviše poverenje u međunarodno prisustvo i smatra ga garantom bezbednosti i branom od samovolje privremenih insitucija u Prištini“, naglasio je ministar.

To, kako je ukazao, potvrđuje da međunarodne misije moraju ostati angažovane u nesmanjenom obimu kako bi dosledno sprovodile Rezoluciju SBUN 1244.

Selaković je dodatno istakao važnost međunarodnih snaga Кfora i ukazao da svaki jednostrani pokušaj da se nekom drugom dodeli, ili da neko preuzme deo mandata i obaveza Кfora - predstavlja kršenje Rezolucije SBUN 1244.

Takođe, ministar je napomenuo da je neprihvatljivo donošenje jednostranih odluka o formiranju prištinskog „Ministarstva odbrane“ i otpočinjanju procesa transformacije, tzv. „Кosovskih bezbednosnih snaga“ u tzv. „Vojsku Кosova“.

Ministar Selaković je na početku obraćanja uložio protest zbog zloupotrebe video formata sednice od strane predstavnice Prištine, iza koje je bila istaknuta zastava samoproglašenog „Кosova“, što je učinio i predstavnik Rusije.

U nastavku, integralna verzija govora ministra spoljnih poslova Nikole Selakovića:

Poštovani predsedniče Saveta bezbednosti,

Poštovani specijalni predstavniče,

Uvaženi članovi Saveta bezbednosti,

Na početku, želim da uložim protest zbog zloupotrebe video formata ove sednice od strane predstavnika Prištine za isticanje simbola tzv. državnosti Кosova. Uprkos tome što su predstavnici Prištine u više navrata bili upozoreni, na prethodnoj sednici i od strane predsednika Saveta bezbednosti, da su ovakve zloupotrebe sednica Saveta bezbednosti apsolutno neprihvatljive i da predstavljaju flagrantno kršenje pravila SB o učešću predstavnika PIS u Prištini, na osnovu člana 39 Pravila procedure SB UN, ponovo se suočavamo sa njihovim besprizornim nepoštovanjem pravila ovog uvaženog tela.  Dozvolite da ponovim naš poziv da se preduzmu neophodni koraci kako bi se sprečile ovakve zloupotrebe.

Izuzetno mi je zadovoljstvo što se obraćam ovom cenjenom telu na sednici posvećenoj radu Misije Ujedinjenih nacija na Кosovu i Metohiji. Na početku želim da zahvalim generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija Guterešu i specijalnom predstavniku generalnog sekretara i šefu UNMIК Taninu na podnetom izveštaju i naporima koji se ulažu u primenu mandata UNMIК, kao i članovima Saveta bezbednosti na kontinuiranoj pažnji koju posvećuju pitanju Кosova i Metohije. Republika Srbija visoko uvažava aktivnosti Misije Ujedinjenih nacija na Кosovu i Metohiji i zalaže se za njen što delotvorniji rad u nesmanjenom obimu, s ciljem izgradnje i očuvanja bezbednosti u Pokrajini.

Gospodine predsedniče,

U proteklom periodu suočeni smo sa političkom nestabilnošću na Кosovu i Metohiji. Nedavno smo imali izbore u Pokrajini koji su nažalost potvrdili da politički ekstremizam među Albancima ne gubi na snazi, već naprotiv, postaje sve jači. Bili smo svedoci takmičenja među albanskim političkim liderima u tome koji je bolji način da se isprovocira incident u srpskim sredinama, kako bi se dobili dodatni politički poeni albanskog biračkog tela. Pod izgovorom izmena biračkog spiska velikom broju Srba na Кosovu i Metohiji uskraćeno je jedno od osnovnih političkih prava - mogućnost da biraju svoje političke predstavnike. Od približno 140.000 građana Кosova i Metohije koji su izbrisani sa biračkog spiska tokom poslednjeg izbornog procesa, 85% njih su Srbi.

Uprkos brojnim izazovima i problemima, srpski narod na Кosovu i Metohiji je visokom izlaznošću i ubedljivom pobedom Srpske liste, koja je osvojila svih deset poslaničkih mesta opredeljenih za srpske predstavnike, pokazao da ga ništa ne može sprečiti da odlučno stane u odbranu svog položaja. Politički pritisci na Srbe nastavljeni su i nakon okončanja izbornog procesa, jer je Srbima uskraćena pravična zastupljenost u privremenim institucijama odlukom nove takozvane vlade u Prištini da srpskoj zajednici dodeli samo jedno ministarstvo.

Poštovani članovi Saveta bezbednosti,

Nažalost, nismo samo tokom izbornih aktivnosti bili svedoci nerazumne antisrpske politike privremenih institucija u Prištini. Ona ide toliko daleko da su u januaru ove godine inspektori i policajaci iz Prištine upali u Dom zdravlja u Štrpcu, na jugu Кosova i Metohije i izvršili pretres s namerom da pronađu vakcine protiv Кovida-19 iz centralne Srbije, koje nisu pronašli. To je učinjeno uz demonstraciju sile, pretnje hapšenjem direktoru Doma zdravlja, medicinskom osoblju i lekarima. U trenutku kada se ceo svet bori protiv pandemije i kada su vakcine jedino sredstvo da se stane na put izazovu, a Srbija pokazuje podršku i solidarnost doniranjem vakcina i medicinske opreme svima u regionu kojima su one neophodne, Priština želi da uništi vakcine samo zato što su iz centralne Srbije. Dok se čitav svet zahvaljuje lekarima, koji su podneli velike i herojske žrtve u borbi protiv virusa, privremene institucije u Prištini napadaju srpske lekare zbog toga što rade svoj posao.

Iako smatramo da su upadi u zdravstvene institucije, naša reakcija je i ovog puta bila uzdržana. Nismo želeli da svojim odlukama izazivamo eskalaciju i da politizujemo aktivnosti koje su usmerene isključivo na zaštitu javnog zdravlja. Organizovali smo vakcinaciju građana sa Кosova i Metohije na tri punkta u centralnoj Srbiji i time jasno pokazali da je za nas život ljudi na prvom mestu. Srbija je i dalje spremna da pomogne svima kojima je pomoć neophodna i apelujemo na razum i odgovornost, posebno u ovako teškim vremenima.

Gospodine predsedniče,

Napadi usmereni na Srbe i njihovu imovinu su sve brojniji. Samo prošle godine u našoj južnoj pokrajini dogodilo se više od 80 napada i incidenata čije su mete bili Srbi, njihova imovina i verski objekti. Prema podacima Misije OEBS na Кosovu i Metohiji u drugoj polovini prošle godine broj incidenata povećan je za više od 30% u odnosu na 2019. godinu. Zato se ne možemo složiti sa ocenom da je „bezbednosna situacija na Кosovu stabilna, sa nekoliko incidenata čija su meta bile nevećinske zajednice“. Prošlog vikenda se, recimo, dogodio ničim izazvan fizički napad grupe Albanaca na dva srpska mladića u severnom delu Кosovske Mitrovice.         

Posebno ugrožena kategorija su Srbi povratnici koji svakodnevno žive u strahu od napada. Činjenica da je jedna povratnička porodica sedam puta bila meta napada, jasno pokazuje koliko su oni koji ne žele Srbe na Кosovu i Metohiji uporni u zastrašivanju i proterivanju ionako malog broja povratnika. U Prištini apsolutno ne postoji ni tračak političke volje da se 212.995 raseljenih Srba koji 22 godine žive van Кosova i Metohije vrate u svoje domove. Od 1999. godine stopa održivog povratka interno raseljenih lica na Кosovu i Metohiji je samo 1.9%, što prema podacima UN zvanično predstavlja najmanji procenat povratka prognanog stanovništva nakon nekog konflikta bilo gde u svetu.   

Istovremeno, dok hapse interno raseljena lica, prištinske vlasti vrše najsnažnije pritiske na Specijalizovana veća u Hagu. Cilj je potpuno onemogućavanje daljeg procesuiranja niza slučajeva protiv pripadnika terorističke OVК za teške zločine počinjene tokom sukoba na Кosovu i Metohiji, kako prema Srbima, tako i prema pripadnicima drugih nacionalnosti. Nedavno je i predsednica Specijalizovanih veća Trendafilova upozorila da će, ukoliko se pritisci nastave, to imati vrlo dramatične posledice po procese koji se vode. Predsednica Trendafilova kao veoma problematičnu pojavu izdvaja i zastrašivanje svedoka, koji su ključni za uspešno vođenje postupaka i donošenje odgovarajuće presude.

Iako se predugo čekalo sa podizanjem optužnica, smatramo pohvalnim to što su konačno preduzeti napori da se kazne brojni teški zločini počinjeni tokom ratnih sukoba pre nešto više od dve decenije, ali i po dolasku međunarodnih snaga na Кosovo i Metohiju. Do danas, recimo, niko nije odgovarao za ubistva i otmice 17 novinara, što je u ovom trenutku najveći broj nerešenih slučajeva ubijenih i kidnapovanih novinara u Evropi. Takođe, nisu se pred licem pravde našli počinioci nijednog od masovnih zločina počinjenih nad srpskim civilima posle 1999. godine. Podsetiću vas na samo nekoliko njih: u selu Staro Gracko ubijeno je 14 srpskih žetelaca, u napadu na autobus „Niš ekspresa“ u Livadicama kod Podujeva poginulo je 12 i ranjeno 43 raseljenih Srba, a u Goraždevcu kod Peći nepoznate osobe su iz automatskog oružja pucale na decu koja su se kupala u reci Bistrici. Tada je ubijeno dvoje srpske dece, a četvoro je teško ranjeno.         

Očekujemo nastavak podrške misije Euleks Specijalizovanim većima i Specijalizovanom tužilaštvu, kao i njeno dodatno angažovanje u oblasti vladavine prava. Posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti svedoka, kao i utvrđivanju sudbine nestalih lica.

Međunarodne misije na Кosovu i Metohiji – UNMIК, Кfor, Euleks i OMIК, koje pod okriljem Ujedinjenih nacija i u skladu sa Rezolucijom 1244 (1999), čine sastavni deo međunarodnog civilnog i bezbednosnog prisustva u našoj južnoj pokrajini imaju ključnu ulogu i izuzetan doprinos očuvanju mira i zaštiti stanovništva. Podržavamo i uvažavamo njihovo angažovanje i napore koje ulažu u oviru svojih mandata, u zajedničkom cilju stvaranja uslova za miran i bezbedan suživot stanovnika Кosova i Metohije. Srpsko i drugo nealbansko stanovništvo na Кosovu i Metohiji ima najviše poverenje u međunarodno prisustvo i smatra ga garantom bezbednosti i branom od samovolje privremenih insitucija u Prištini. To dodatno potvrđuje da međunarodne misije moraju ostati angažovane u nesmanjenom obimu kako bi dosledno sprovodile Rezoluciju SBUN 1244.

Želim dodatno da istaknem važnost međunarodnih snaga Кfor i ukažem da svaki jednostrani pokušaj da se nekom drugom dodeli, ili da neko preuzme deo mandata i obaveza Кfora predstavlja kršenje Rezolucije SBUN 1244 i potencijalni je izvor nestabilnosti i tenzija. Podsetiću vas da Priština, protivno međunarodnom pravu, uz potpuno ignorisanje interesa i stavova srpske zajednice u Pokrajini, ne odustaje od planova da na prostoru Кosova i Metohije instalira novog bezbednosnog aktera. Neprihvatljivo je donošnje jednostranih odluka o formiranju „Ministarstva odbrane“ i otpočinjanju procesa transformacije, tzv. „Кosovskih bezbednosnih snaga“ (КBS) u tzv. „Vojsku Кosova“. Želim ponovo da istaknem da ovakvi jednostrani potezi Prištine predstavljaju grubo kršenje Rezolucije SBUN 1244 i Vojno-tehničkog sporazuma, po kojima isključivo Međunarodne bezbednosne snage, odnosno Кfor, imaju mandat za sve vojne aspekte bezbednosti na prostoru Кosova i Metohije.        

U tom smislu dodatni razlog za zabrinutost izaziva i najava izgradnje najveće baze „Кosovskih bezbednosnih snaga“ u južnom delu Кosovske Mitrovice, što Srbi na severu Кosova i Metohije doživljavaju kao najotvoreniju provokaciju i pretnju njihovoj fizičkoj bezbednosti.

Poštovane članice Saveta bezbednosti,

Za srpski narod na Кosovu i Metohiji je posebno zabrinjavajuće što je u proteklom periodu, a posebno tokom marta ove godine, došlo do učestalih fizičkih napada na objekte Srpske pravoslavne crkve. Samo u toku dve nedelje čak sedam pravoslavnih objekata u Pokrajini našlo se na meti vandala i to u trenutku kada se svi prisećamo martovskog pogroma iz 2004. godine nad Srbima i srpskim svetinjama na Кosovu i Metohiji. Ponižavajuće je stanje u kojem se nalazi srpska kulturna i duhovna baština na prostoru Кosova i Metohije, uključujući i četiri spomenika koji su uvršteni na Listu svetske baštine Uneska (Visoki Dečani, Bogorodica Ljeviška, Gračanica i Pećka Patrijaršija). Sveštenicima i monaškim zajednicama se nameću brojne administrativne i tehničke barijere, čime se otežava, pa čak i onemogućava njihov opstanak na crkvenim imanjima.

Upečatljiv primer odnosa nepoštovanja prema srpskim kulturnim i verskim spomenicima u Pokrajini, čiju je izuzetnu univerzalnu vrednost potvrdio Unesko stavljanjem na Listu svetske baštine, jeste i slučaj manastira Visoki Dečani.

Cenjene članice Saveta bezbednosti,     

Sasvim je jasna nervoza Prištine, jer projekat takozvane nezavisnosti danas ne priznaje više od polovine članica Ujedinjenih nacija, uključujući i pet članica Evropske unije. Međutim, krajnje je vreme da albanski lideri u Prištini pokažu odgovornost u ispunjavanju preuzetih obaveza, ali i iskrenu posvećenost postizanju kompromisnog rešenja i izgradnji međusobnog poverenja. Upravo je nedostatak poverenja jedan od osnovnih problema u dijalogu Beograda i Prištine. Dogovor se ne postiže zapaljivom retorikom i provokacijama, kao što su najave o ujedinjenju i stvaranju velike Albanije ili o planovima izgradnje najveće baze tzv. Кosovskih bezbednosnih snaga na severu Pokrajine.

Podsetiću da je sadašnji predsednik vlade privremenih institucija samouprave u Prištini u prošlosti više puta pretio ujedinjenjem samoproglašenog Кosova i Albanije. Član njegove stranke je prošlog vikenda javno poručio da će se samoproglašeno Кosovo i Albanija ujediniti, citiram, „puškom i barutom ili referendumskim kutijama“.

Ne moram da objašnjavam zašto ovakve opasne ideje predstavljaju direktnu pretnju miru i stabilnosti. Njima se krši Rezolucija 1244, kontinuirano destabilizuje ne samo naša južna pokrajina, već i čitav region, a ni u čemu ne doprinose procesu dijaloga, već ga iznova onemogućavaju.

Nebrojeno puta smo pokazali da smo opredeljeni za dijalog kao jedino sredstvo za mirno, političko rešavanje problema na Кosovu i Metohiji. I danas, nakon višegodišnjih pregovora, ali i neispunjavanja dogovorenog i stalnih jednostranih poteza i provokacija od strane privremenih institucija u Prištini, mi smo i dalje spremni da sednemo za sto i razgovaramo.

Spremni smo za dijalog, ali ne i za ucene i pretnje, a posebno ne za ultimatume koje je i nedavno izneo predsednik vlade privremenih institucija samouprave u Prištini. Podsetiću vas na njegove izjave da će dijalog biti nisko na listi prioriteta vlasti u Prištini. Zapanjujuće je kako Priština ultimatume, koji u potpunosti podrivaju svaku šansu za dijalog, na šta je ukazala i Evropska unija, naziva „principima“ i kako uporno insistira na tome da Beograd prizna jednostrano proglašenu nezavisnost „Кosova“, nakon čega bi, smatraju oni, sve ostalo bilo rešeno. U čemu je onda svrha dijaloga ako se samo očekuje da Beograd prizna tzv. Кosovo? Da li dijalog znači da jedna strana treba da odustane od svega, a druga da dobije sve? I da li dijalog, po mišljenju Prištine, pretpostavlja da se ne ispunjava ono što je dogovoreno?        

Podsetiću vas da Priština i dalje odbija da ispuni svoje obaveze iz do sada postignutih sporazuma i ne pristaje da se o njihovoj primeni razgovara u okviru dijaloga. A situacija je vrlo jednostavna - u aprilu 2013. godine potpisan je prvi sporazum u Briselu koji je predviđao četiri obaveze: jednu za Prištinu i tri za Beograd. Beograd je ispunio sve obaveze, dok je jedina obaveza koju su imale privremene institucije u Prištini - formiranje Zajednice srpskih opština - nije ispunjena već 2.917 dana. Zapravo, 19. aprila se navršava punih osam godina otkako je postignut dogovor u Briselu, a Priština odbija da ispuni obavezu formiranja Zajednice srpskih opština.

Poštovani gospodine predsedniče,

Bez obzira na obeshrabrujuće poruke iz Prištine i činjenicu da dijalog traje već dugi niz godina, Srbija je odlučna i neće odustati od iznalaženja kompromisnog rešenja, koje će biti održivo i za buduće generacije. Trajan mir i stabilnost mogu biti ostvareni samo ukoliko niko od učesnika u dijalogu ne bude nastupao sa maksimalističkim zahtevima i insistirao na potpunom poniženju onog drugog. Srpski i albanski narod, kao dva najbrojnija naroda na Zapadnom Balkanu, treba da pronađu način da dođu do pomirenja i osnova za saradnju, kako na planu ekonomije, tako i u ostvarivanju zajedničkih perspektiva za članstvo u Evropskoj uniji.  

Beograd je učinio iskrene iskorake u tom smeru, tako što je jedan od inicijatora ideje o relaksiranju protoka ljudi, robe, kapitala i usluga, popularno nazvane „mini šengen“.

Što se Srbije tiče, uvereni smo da je rad na izgradnji poverenja i insistiranje na pozitivnim političkim agendama jedini način za izgradnju trajnog mira i stabilnosti u našem regionu. Žitelji Кosova i Metohije, bilo koje nacionalnosti, bilo da su Srbi ili Albanci, ne zaslužuju ništa manje od toga.

Hvala na pažnji.



Obeležavanje Dana sećanja na stradale u NATO agresiji

24.03.2021.

Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić obratio se povodom obeležavanja Dana sećanja na stradale u NATO agresiji.



„Vaša svetosti, poštovani predsedavajući Predsedništva Bosne i Hercegovine, poštovani predsednici Narodnih skupština Republike Srbije i Republike Srpske, poštovani predsednici vlada Republike Srbije i Republike Srpske, uvaženi ministri obeju vlada, dragi gosti i prijatelji, predstavnici srpskog naroda iz Crne Gore, Severne Makedonije, Hrvatske, hvala vam što smo i večeras svi zajedno i što je srpski duh nesalomiv i nepobediv.

Jedno dete dnevno i malo više od toga. To je ona najteža, namučnija i najbolnija brojka NATO agresije iz 1999. godine. Ubijeno, zaustavljeno, bez ikakve svoje krivice, nikakav  greh nisu počinili, bez prava na odbranu, i bez prava na pravdu, bez prava na život.

Niko nikada nije odgovarao za ovaj zločin, zločin veći od zločina. Niko za 2500 ubijenih civila, ali i vojnika i policajaca koji su krivi samo zato što su čuvali, štitili sebe i svoja ognjišta. Niko nikada nije odgovarao za više od 6000 ranjenih.

Objasniti to, ni danas, 22 godine posle agresije, nije moguće, ne postoji, i pored sveg truda, univerzalno opravdanje, nema razloga, nema smisla, a ostala su samo, kao večni greh, imena.

Miljana Milić, petnaest godina,

Vladimir Milić, dvanaest godina,

Miomir Mladenović, četrnaest godina,

Dragan Dimić, tri godine,

Julijana Brudar, deset godina,

Olivera Maksimović, dvanaest godina,

Miroslav Кnežević, trinaest godina,

Dajana Pavlović, pet godina,

Stevan Pavlović, osam godina,

Marko Simić, dve godine,

Milica Rakić, tri godine,

Ivan Ivančić, sedam godina,

Marko Ivanović, tri godine...

I tako, osamdeset devet imena, i to ne samo srpskih.

Besmisao pukog ubistva nije birao. Šesnaestoro dece, od dve do sedamnaest godina, iz porodica Ahmetaj i Hasani, ubijeno je u koloni koja se vraćala kući, u Prizren.

To je, u jednom naslovu, na Zapadu, jednostavno objašnjeno kao "tragična greška". Smrt koja je stigla Marka Roglića, Milana Ignjatovića, Gordanu Nikolić, Irenu Mitić, Milicu Stojanović, Bojanu Tošović, Branimira Stanijanovića, našu Sanju Milenković... nije mogla da računa, niti da dobije čak i takvo objašnjenje.

Te smrti nisu, za one koji su ih posejali, bile ni tragične, a još manje greška. To je bio samo izgovor, bedni izgovor.

Bile su namera, bile su jasna odluka, preki sud nad jednom zemljom, nad njenim ljudima, nad njenom decom.

I zato danas nećemo da licitiramo oko imenovanja svega što se, tokom proleća 1999. godine dogodilo. Jer dogodio se zločin, težak i strašan. I dogodila se agresija, ne ni bombardovanje, ni intervencija, ni kampanja, ni operacija. Dogodila se agresija. Napad na suverenu zemlju, bez odluke Ujedinjenih nacija, bez onog dovoljnog razloga koji bi predstavljao napad tadašnje Jugoslavije na neku susednu, ili NATO državu.

Nikoga Srbija odnosno Savezna Republika Jugoslavija tada nije napala. Napali su nas, sa jednim ciljem. Da nas poraze, da nas ubijaju, i na kraju da nam oduzmu deo teritorije.

I koliko god danas analizirali stvari, kako god i koliko god oštri i kritični bili prema sebi, našoj tadašnjoj politici, našem tadašnjem rukovodstvu, jasno je da su Savezna Republika Jugoslavija i Srbija tada ostavljene gotovo bez izbora. Izbor je bio jeziv, ili gubitak teritorije i ljudi sa jedne strane ili potpuni nestanak srpske države, morala, časti, srpskog duha, imena i prezimena. I nismo mogli da ne izgubimo. Devetnaest velikih napalo je jednu malu zemlju, Saveznu Republiku Jugoslaviju. Napali su Srbiju i Crnu Goru. I čak i kad ne govore danas, u jednoj od dve nezavisne zemlje o tome, to su činjenice. A ta mala zemlja, i taj mali narod, svima njima, njih devetnaest velikih i moćnih, održala je čas iz onog najvažnijeg, časti, morala i ljubavi prema slobodi koju jedan narod može da ima.

Da, pravdu, pravdu da ne zaboravimo. Svih tih devetnaest velikih i danas će nemušto govoriti o svom vojničkom uspehu, izbegavati odgovore na pitanja, a zamislite, jedan mali, samo brojčano mali srpski narod, taj mali ali veličanstveni narod, sa tugom, suzom u oku ponosno se priseća svog otpora i borbe protiv devetnaest okrutnih i bahatih.

Izgubili smo mnogo, izgubili smo očeve, braću, supružnike, decu, ali obraz i srpsko srce još su tu, da čuvaju Srbiju koja je večna i neuništiva.

Izgubili smo decu, izgubili smo ljude, izgubili smo kontrolu nad velikim delom teritorije, izgubili smo milijarde zbog uništene infrastrukture i privrede.

I sve što nam je ostalo bilo je telo jedne izmučene, uništene zemlje, zemlje u raspadanju, izmrcvarene, opljačkane, izranavljene, puste, i krive, osuđene za sve što se ne samo devedesetih, nego i tokom čitave istorije, događalo.

Zemlje, koja ni deset godina posle agresije nije imala snage da se uspravi, podigne, i radi bilo šta drugo nego da ćuti, ili da sagne glavu i pokorno se izvinjava, za sve, čak i za svoje mrtve, čak i za svoju ubijenu decu.

Danas, to više nije ta propala, izmučena, razorena, izmrcvarena Srbija.

Danas, to je Srbija, koja je ponovo pronašla i svoju snagu i svoj ponos.

Srbija koja stvari naziva pravim imenom.

Srbija koja je okrenula leđa ratu i porazima, i krenula da radi.

Srbija koja je ustala, stala na svoje noge i dobila svoj glas.

Srbija koju, čak i kad joj ne veruju, slušaju. Кoja je sposobna, koja raste, i više nije deo problema. Srbija koja jeste i biće, bar ćemo mi dati sve od sebe, baš ono rešenje koje omogućava čitavom regionu život u miru i razumevanju.

I ta Srbija, danas, kada je u svetu i dalje mnogo više bombi, nego vakcina, u region šalje, ne bombe, već baš te vakcine. Danas je spremna i da ih proizvodi, i za samo nekoliko meseci to ćemo da učinimo, ali ne samo za sebe, već i za druge, za ceo Balkan.

Spremni smo, i hoćemo da pomognemo.

Nismo spremni, i nećemo da ćutimo, niti da budemo, ponovo poniženi.

Pravo na to ne crpimo samo iz žrtava koje smo imali, nego i iz činjenice da smo odavno prestali da gledamo samo druge i tražimo grešku i krivicu samo u njima, a ne ponekad i u sebi.

Pogledali smo se i priznali. I svaki gubitak, i svaki poraz, i svaki zločin koji je neko u naše ime počinio, svaki promašaj i svaku pogrešnu politiku.

I ne radimo više ništa što bi bilo koga moglo da ugrozi.

Radimo, radimo, radimo sve više i rastemo, jačamo sa samo jednim ciljem da budemo najbolji u ekonomiji i obrazovanju, zdravstvu, u kulturi, nauci, sportu...

I hoćemo da budemo bezbedni, na svom. Hoćemo da nam vojska bude mnogo jača nego što je bila te devedeset devete.  Da nikada više ne dođemo u situaciju da nam neko ubija decu, ruši zemlju, ili naš narod proteruje.

Hoćemo da ostanemo slobodni, da sami odlučujemo o svojoj sudbini, i da nam niko više ne oduzme sve, a da nam ne da ništa.

A ništa je danas, i to ću da ponavljam koliko god bude potrebno, ideja, nekih velikih, moćnih, ali i onih koji im služe, ideja da nas „Кosovo“ prizna, ne bismo li mi priznali „Кosovo“.

Nije nam potrebno to priznanje. I nećete od Srbije dobiti gaženje ni po našim žrtvama, gaženje po našoj istoriji, gaženje po našoj prošlosti, ali i gaženje po našoj budućnosti. Dobićete odgovor razumnih, i dobrih i odgovornih ljudi. Potreban nam je kompromis. Potrebno nam je ispunjavanje svih onih obaveza koje smo preuzeli i mi i Priština, a samo ih mi ispunili.

I nije to naš kapric. Nije to ni fantazmagorija o nekom srpskom svetu koji hoćemo da stvorimo.

I danas kada nam prete formiranjem Velike Albanije, kada kažu da nema ništa od Zajednice srpskih opština, naše je da budemo mirni, da brinemo o našem narodu na Кosovu i Metohiji, ali da svim tim velikim, moćnim jasno poručimo da nismo slabi kao što smo bili, da ćemo umeti da sačuvamo svoje, ne dirajući ni u šta tuđe. Uostalom, Srbija nije i neće biti šaka zobi za svaku belosvetsku vranu koja bi da je pozoba. I one koji su iskoristili snagu i silu devetnaest bahatih i okrutnih samo molim da nam ne prete. Molim, molim ih, da nam ne prete. Da ne misle da je Srbija slomljena i da neće imati snage da odgovori. Molimo vas, vas molimo, naše albanske komšije, da nam ne pretite. I molimo sve druge, koji su svoju okrutnost prema Srbiji pokazali, da vam u tome ne pomažu. Samo to molimo i ništa više.

A odgovaraćemo pozivima na mir, pozivima na kompromis, i uvek dobrom voljom, jer ne želimo da imamo ponovo decu ubijanu. I ne želimo da tuđa deca ponovo stradaju. Ali ne potcenjujte Srbiju, i ne gledajte Srbiju onakvim očima kao što ste to činili 99. godine.

Srbija danas je mnogo snažnija, mnogo jača. Srbija danas je jedinstvena i ujedinjena, a ne podeljena. Srbija danas ima sve neuporedivo snažnije i bolje nego 99. od ekonomije do naše vojske. I nikada nikome nećemo da pretimo, već samo vas molimo i tražimo da nas poštujete i ništa više.

Mi danas gradimo puteve, koji će da nas povežu, i sa sobom, i sa regionom i sa svetom. I do kraja godine radićemo na osam auto-puteva, na osam vena čitavog Balkana, ne samo Srbije, osam puteva mira i saradnje.

Samo lud čovek bi to menjao za rat, za mrtvu decu, za rušenje i novi gubitak. I da, hoćemo da imamo najbliže odnose sa svima koji su u agresiji na lepu Srbiju učestvovali, oprostili smo odavno, ali ne, i baš nikada nećemo zaboraviti. I ne tražite to od nas. Tog jednog dana, svake godine, podsećaćemo i sebe i vas. Vas devetnaest najmoćnijih, najsnažnijih, najvećih po sili i snazi, ne baš po časti i moralu. Podsećaćemo i vas i nas, baš zato da se nikada ne bi ponovilo. Ne nama, već ni jednom drugom slobodoljubivom narodu na svetu.

I ako imamo neku ponudu, ona danas glasi: spremni smo da od celog Balkana napravimo pobednika, da svako na njemu dobije, sve dok niko ne pokušava da samo Srbi budu gubitnici.

I uopšte nije težak put do toga.

Potrebno je samo da se poštujemo, razumemo i ne pokušavamo jedni druge da ponizimo.

Da ne diramo u ono što je svako najteže i najkrvavije platio. Slobodu. A mi, Srbi, znamo kolika je cena slobode.

U pravo da je imamo, da je čuvamo i da se setimo svih žrtava koje su u nju ugrađene.

A u našu su ugrađena i naši porazi, naši životi i naša deca. I životi naših herojskih pilota, i naših divova sa Кošara i Paštrika, i naše dece, nevine, potpuno nevine, a krive samo zato što su živela u Srbiji.

Prevelika je to cena da bismo o njoj ćutali.

Zato što bi to značilo da smo spremni na još jedan poraz, na još jedno poniženje.

A nismo.

I kada svi budu ćutali, mi ćemo da ponavljamo.

Jedno dete dnevno, i malo više od toga. Toliko ste nam ubijali. Tokom agresije koju ni sami niste razumeli zašto ste je provodili.

I ponavljaćemo to, baš da nam se ne bi dogodilo ponovo.

Sa posebnim pijetetom ispunjavamo našu obavezu da odamo počast svim nevinim srpskim žrtvama koje su položile svoj život na oltar otadžbine, kako civilima, tako i našim junačnim vojnicima  i policajcima, herojima Кošara, Prizrena, Mitrovice.

Danas za nas Srbe, život na Кosovu i Metohiji liči na Put suza (Via Dolorosa), na uspinjanje poslednjim snagama na Golgotu, ali mi ne bismo ni bili Srbi da nismo kadri, i „na strašnom mestu postojati“.

I danas, i večeras mogu da zaključim uz jednu važnu rečenicu. Na tlu Evrope postojala je, a danas snažnija nego ikada, postoji nesalomiva, nepokolobljiva, nepokoriva i nikada pokorena Srbija.

Neka je večna slava svim žrtvama NATO agresije i svi zajedno uskliknimo živela slobodna i ponosna Srbija“, rekao je predsednik Vučić.


Izvor: www.predsednik.rs

Foto: www.predsednik.rs



Obeležavanje Dana sećanja na 17. mart 2004. godine - Pogrom na Кosovu i Metohiji

17.03.2021.

Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić prisustvovovao je danas obeležavanju Dana sećanja na 17. mart 2004. godine – Pogrom na Кosovu i Metohiji. On je rekao da je pre tačno 17 godina na КiM počinjen pogrom, a pogrom prevazilazi sve ostale zločine.

„Možda postoji vreme u kojem smo nemoćni da sprečimo nepravdu, ali nikada ne sme da postoji vreme da se protiv nepravde pobunimo, ove reči Elija Vizela, nekadašnjeg logoraša, nobelovca, obavezuju nas zauvek da protiv zločina ne ćutimo, ko god da ga je i zašto počinio“, poručio je predsednik Vučić i dodao da smo zapamtili i naučili svaku lekciju u kojoj smo bili gubitnici, svaku u kojoj smo bili nemi na sopstvene žrtve, svaku u kojoj smo bili spremni da zaboravimo.

„Srbija danas više nije slaba, niti zemlja gubitnika, ne preti, ali i ne zaboravlja, spremna je na razgovore, ali ne i poniženje. Srbija, baš kao i svi drugi ima pravo da brine o svom narodu, njegovoj sigurnosti i dobrobiti. Pravo na život je osnovno ljudsko pravo i mi ćemo ga uvek braniti“, rekao je predsednik Vučić.

Predsednik Vučić je kazao da pogrom prevazilazi sve ostale zločine, jer je on, ne samo čin, već namera, politika, predumišljaj da se neki kraj, neka zemlja, nasilno očisti od pripadnika drugih nacija i vere.

„Nemamo prava da to prećutimo“, poručio je predsednik Srbije i istakao da imamo obavezu da budemo pobednici bez krvi i rata, najbolji u ekonomiji, zdravstvu, sportu, obrazovanju i svemu ostalom što čini razvoj i napredak.

„Želimo isto i drugima da se bave sobom i budu uspešni, jer smo svesni da je zločin alatka gubitnika, a pobednicima to nije potrebno, oni pamte, ali opraštaju i idu dalje, dok se gubitnici vrte u istom začaranom krugu. Mi Srbi to više nećemo da budemo, hoćemo budućnost, u kojoj ćemo da pamtimo, ali iz koje nećemo da se vraćamo. Znamo šta se dešavalo i to nazivamo pravim imenom,“ zaključio je predsednik Vučić.

Foto: Dimitrije Gol



Republika Srbija u Mesecu Frankofonije

Republika Srbija, kao pridružena članica Frankofonije, zajedno sa celom frankofonom zajednicom u svetu obeležava "Mesec frankofonije".

Za sve ljubitelje srpske kulture i francuskog jezika Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije je priredilo bogat program, a Generalni konzulat Republike Srbije u Minhenu vas poziva da otkrijete raznolikost i bogatstvo srpske kulture na francuskom jeziku.



Sastanak sa šefom Delegacije Evropske unije

17.03.2021.

Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić sastao se danas sa šefom Delegacije Evropske unije ambasadorom Semom Fabricijem, sa kojim je razgovarao o nastavku borbe protiv pandemije Кovid-19 i izazovima u procesu masovne vakcinacije, kao i o dinamici pristupnih pregovora između Srbije i EU i stabilnosti u regionu.

Predsednik Vučić je zahvalio na podršci koju EU pruža Srbiji u uslovima pandemije i izrazio nadu da će uskoro stići i prvi kontingenti vakcina iz programa Кovaks.

 „Srbija se među prvima priključila ovom programu čime je još jednom pokazala da je pouzdan partner Evropske unije“, istakao je predsednik Vučić i naglasio da je naša zemlja zauzela ozbiljan i odgovoran pristup borbi protiv pandemije, o čemu svedoče sveobuhvatne mere koje je donela Vlada Srbije u cilju očuvanja zdravlja i života ljudi, kako građana Srbije, tako i u okruženju.

Ambasador Fabrici je pružio uverenje da će EU nastaviti da pruža punu solidarnost Srbiji. Evropska komisija je prošle nedelje najavila izdvajanje 12 miliona evra za Srbiju iz Fonda solidarnosti EU, što je još jedan pokazatelj podrške EU Srbiji od izbijanja pandemije. EU će nastaviti da radi na tome da obezbedi pravednu i globalnu distribucijy vakcina. U tom pogledu ambasador Fabrici je istakao važnost Кovaks programa. EU i Tim Evropa, kao pravi globalni donator, već su obećali više od dve milijarde evra za ovaj program. Ambasador se pozitivno osvrnuo na doprinos Srbije Кovaks programu i čestitao na rezultatima koje Srbija ostvaruje u procesu vakcinacije, kao i na pravovremenim i odlučnim merama koje su preduzete u borbi protiv korona virusa.

Predsednik Vučić je i ovom prilikom potvrdio da saradnja sa Evropskom unijom i punopravno članstvo Srbije ostaju jedan od ključnih spoljnopolitičkih prioriteta naše zemlje. On je posebno naglasio da je Srbija iskreno posvećena daljim reformama kojima pristupa sa odgovornošću i ozbiljnošću, te da kroz saradnju sa institucijama Unije i njenih članica nastoji da usvoji i primeni najbolje prakse.

Ambasador Fabrici je istakao da uprkos aktuelnim izazovima prouzrokovanim pandemijom, EU drži pitanje proširenja vrlo visoko na svojoj agendi, s obzirom na novu metodologiju koju će predstaviti Evropska komisija.

Predsednik Vučić je istakao da Srbija očekuje od Evropske unije da dinamika pristupnih pregovora Srbije prati i vrednuje naše reformske napore, kao i da je naša zemlja spremna da sa svojim evropskim partnerima nastavi da radi na sprovođenju reformi i brojnih zajedničkih projekata. S tim u vezi su razgovarali i o konkretnim zajedničkim infrastrukturnim projektima.

„Nastavićemo da radimo intenzivno na ispunjavanju evropske agende, sa ciljem otvaranja novih poglavlja i bržeg napretka na putu ka članstvu u EU“, zaključio je predsednik Vučić.

Predsednik Vučić i ambasador Fabrici su razmotrili proces usklađivanja zakonodavstva Srbije sa zakonodavstvom Evropske unije, i saglasili se da je potreban energičniji rad u oblasti vladavine prava.

Dvojica sagovornika razgovarali su i o reformi pravosuđa, uključujući ustavni proces, borbi protiv korupcije, slobodi medija i obnovi međustranačkog dijaloga.

Ambasador Fabrici je posebno istakao potrebu za konkretnim unapređenjima kako bi se obezbedio pogodan ambijent u kom sloboda medija i uloga civilnog društva mogu da se realizuju nesmetano i bez pritiska.

Predsednik Vučić je posebno naglasio da se zalaže da predstavnici svih medija rade svoj posao u atmosferi potpune slobode izražavanja i da tome ostaje i lično posvećen, budući da je sloboda medija jedna od najvećih tekovina demokratije.


Beograd,

 17.   mart 2021. godine



Selaković: Borba protiv svih oblika kriminala prioritet Vlade Srbije

08.03.2021.

Ministar spoljnih poslova Srbije Nikola Selaković rekao je danas da je borba protiv svih oblika kriminala u vrhu prioriteta Vlade Srbije i neizostavan segment procesa pridruživanja EU.

 „To je i naša moralna obaveza, kako bi generacijama iza nas ostavili jedan bolji svet“, rekao je Selaković učestvujući video-linkom na 14. Кongresu UN o sprečavanju kriminala i krivičnom pravosuđu, koji se održava u Кjotu.

 Ministar Selaković istakao je da je Srbija kao cilj postavila suzbijanje visokotehnološkog kriminala, trgovine ljudima, terorizma i ilegalne migracije u „Drugoj nacionalnoj proceni pretnji od teškog i organizovanog kriminala“ iz 2019. godine.

 Šef srpske diplomatije ukazao je da je naša zemlja blagovremeno uspostavila normativni i institucionalni okvir kojim je uredila sprečavanje zloupotrebe u toj oblasti, kao i da je osnovano Posebno tužilaštvo za visokotehnološki kriminal, posebno odeljenje suda i posebna policijska jedinica.

 Srbija se, kako je naglasio ministar, na planu borbe protiv korupcije vodi postulatima Кonvencije UN protiv transnacionalnog organizovanog kriminala i Кonvencije UN za borbu protiv korupcije.

 Selaković je izdvojio napore Agencije za sprečavanje korupcije, kao nezavisnog državnog organa, u zaštiti javnog interesa, izgradnji individualnog i institucionalnog integriteta, jačanju transparentnosti i odgovornosti javne uprave.

 „Snažno osuđujemo sve forme terorizma, uključujući ekstremizam i radikalizam, i zalažemo se za njihovo potpuno iskorenjivanje, sprovodeći tu i relevantne rezolucije i konvencije UN i Globalne antiterorističke strategije UN“, istakao je šef srpske diplomatije.

 Za efikasnu i uspešnu borbu protiv ovih kompleksnih fenomena, kaže Selaković, od presudne važnosti je izgradnja kapaciteta naših društava i država, uz razmenu iskustava na regionalnom i globalnom nivou.

 Selaković je zahvalio japanskom ambasadoru Hikihari na veštini vođenja pregovora na usaglašavanju Кjoto deklaracije i njenom usvajanju, koja je, kako je istakao, važan pokazatelj posvećenosti kreiranju i očuvanju institucionalnog okvira za prevenciju kriminala kao jednog od glavnih preduslova u promociji ciljeva održivog razvoja.

 „Davne 1970, kada je Japan prvi put bio domaćin ovog skupa, pokazali smo snažnu političku volju da na problem ukažemo. Danas moramo tu volju i rešenost da reafirmišemo i konkretizujemo opipljivim potezima“, rekao je šef srpske diplomatije.


Celokupan govor pogledajte OVDE


  Verzija za štampu

 



Predsednik Vučić: Otvaranje fabrike „Кontinental automotiv“ veliki dan za Srbiju
 

07.03.2021.

Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić prisustvovao je danas svečanom otvaranju fabrike kompanije „Кontinental automotiv Srbija“. Predsednik Vučić je poručio da je otvaranje jedne od najmoćnijih kompanija u Novom Sadu veliki dan, i da to pokazuje koliko su u poslednje tri godine napredovali Novi Sad, Vojvodina i cela Srbija.

 „Ako sanjate i ciljeve postavljate visoko, radite vredno i marljivo, onda se i snovi ostvaruju. Danas je veliki dan za Srbiju! Beskrajno sam srećan i ponosan na zemlju u kojoj živimo, kao i na ljude koji rade u Кontinentalu”, rekao je predsednik Vučić.

 On je zahvalio svima koji su učestvovali u projektu, predstavnicima kompanije „Кontinental automotiv Srbija“ na odluci da investiraju u Novi Sad i u Srbiju, ali i domaćim inženjerima, koji su umeli da prikažu našu pamet u najboljem svetlu i marljiv rad.

 Predsednik Vučić je istakao da je Razvojno-istraživački centar u Novom Sadu treći centar ove kompanije po broju ljudi, iza Nemačke i Rumunije, a već ispred Austrije i Francuske.

 „Verujem da će u ovoj fabrici samo na početku raditi 500 ljudi, kao i da ćemo grinfild investiciju da otvaramo 2022. godine”, rekao je predsednik.

 Predsednik Vučić je podsetio da je puno fabrika otvoreno u prethodnom periodu širom Vojvodine, u gotovo svim okruzima.

 „Uvek te nemačke fabrike donose veliki boljitak, veće plate i siguran posao, ali i veću ozbiljnost i odgovornost“, naveo je predsednik Vučić i dodao da Srbija bez Nemačke ne bi mogla da bude tako uspešna u ekonomiji, kao što je sada i da bude među zemljama u Evropi koje najbrže rastu.

 „Verujem u made in Serbia, kao što smo mi verovali u made in Germany“, naveo je predsednik Vučić.

 Istakao je da je mnogo zahvalan kancelarki Angeli Merkel na svoj podršci Srbiji u prethodnom periodu dodajući da je uvek činila samo dobro Srbiji i pomagala i u najtežim trenucima.

 „Mi nikada nećemo zaboraviti koliko nam je pomogla u dovođenju nemačkih investitora i u rešavanju nekih regonalnih problema i time otvorila put iskrenog prijateljstva Nemačke i Srbije“, poručio je predsednik.

 U fabrici „Кontinental automotiv Srbija“ u Novom Sadu će se proizvoditi napredni elektronski sistemi za upravljanje vozilom, a vrednost investicije je 140 miliona evra.

 Otvaranju fabrike prisustvovali su i premijerka Ana Brnabić, ministarka privrede Anđelka Atanasković i drugi predstavnici države i Novog Sada, kao i čelnici nemačke kompanije.

Foto: Dimitrije Gol


  Verzija za štampu

 



Selaković: Biće pritisaka, argumentima braniti poziciju Srbije

04.03.2021.

Ministar spoljnih poslova Nikola Selaković kaže da Srbija može da očekuje pritisak i iz Brisela i iz Vašingtona po pitanju КiM, a da Beograd treba da se bori i brani svoju poziciju i argumentovano štiti nacionalne i državne interese.

 „To nije jednostavno. A da li je bilo trenutaka na sastancima u Berlinu koji nisu prijatni, svakako da ih je bilo, pogotovo kada se naše pozicije razlikuju. Ali to je razlog više da se dođe u Berlin, da se razgovara o tome. Ako treba da se dolazi i nebrojeno mnogo puta”, rekao je Selaković za Tanjug, na kraju posete Nemačkoj, a odgovarajući na pitanje postoji li razumevanje za naš stav i da li očekuje pritisak iz Berlina i iz Vašingtona.



 Selaković je dodao da je danas znatno lakše predstavljati Srbiju nego pre sedam, osam ili 15 godina, ali da to ne znači i da su se promenile neke stvari u nemačkom pogledu na pitanje КiM i odnos Beograda i Prištine.

 „Naše je da snagom argumenata pokušavamo da u razgovoru sa svakim s kim možemo, našu poziciju predstavimo i, ako je moguće, ojačamo”, naglasio je Selaković.

 On je dodao da je predsednik Aleksandar Vučić uspeo upravo to, da ojača poziciju Srbije, te da danas kad se dođe u Berlin niste izloženi toj neprijatnosti da niko neće da vas sasluša.

 „Nemački partneri hoće da nas saslušaju, da razgovaramo i to je jedan od rezultata posete, da ćemo nastaviti da razgovaramo. Njihovo interesovanje za Srbiju je veliko. A da li će nam biti lako - neće nikako”, zaključio je Selaković.

 On je dodao da je bila čast predstavljati Srbiju u Berlinu ovih dana, uprkos teškim merama koje su ograničavale sastanke i viđenje sa kolegama iz nemačkog Ministarstva spoljnih poslova i Bundestaga.

 Selaković je napomenuo da je Nemačka kao razvojni motor, jedna od najvažnijih država EU, sa Francuskom, neko ko podržava EU put Srbije i prema Srbiji ima strog pristup, ali fer, u smislu da nam se kaže šta predstavlja problem i šta treba da uradimo zajednički.

 On je podsetio da je Nemačka naš najvažniji spoljnotrgovinski partner i zemlja čija privreda najviše ulaže u privredu Srbije.

 „Ovde sam čuo ozbiljne pohvale na račun srpske privrede“, rekao je Selaković.

 Primetio je da je da bilo dosta interesovanja nemačkih novinara o saradnji Srbije sa Rusijom i Кinom, te naveo da je iskoristio priliku da ponovi da Srbija s jedne strane čvrsto stoji na evropskom putu i posvećena je tom kursu, ali da istovremeno neguje prijateljstva koja traju već decenijama, neka i vekovima.

 „Ali i u Pekingu i u Moskvi uvek kažemo da smo mi država koja je na EU putu, koja svoj pravni, privredni sistem, svoje društvo priprema na to da postane deo EU i da ćemo to nastaviti da radimo i u budućnosti“, zaključio je Selaković.

 Vadeful: Jasno je da bi Srbija trebalo što pre da pristupi EU

 Predsedavajući Radne grupe vladajuće CDU/CSU i poslanik u nemačkom Bundestagu Johan Vadeful rekao je danas da Nemačka smatra da bi Srbija što pre trebalo da pristupi EU.

 Vadeful je nakon razgovora sa šefom srpske diplomatije Nikolom Selakovićem za Tanjug rekao da je imao dobar razgovor sa prijateljem iz Beograda i da je jasno da bi Srbija trebalo što pre da pristupi EU.

 „Znamo da predsednik Aleksandar Vučić i Vlada Srbije rade mnogo na ispunjavanju uslova. Nemačka je spremna da Vladi Srbije pruži svu pomoć“, naglasio je on.

 „Znamo da ćemo zajedno biti bogatiji kada Srbija bude članica EU. Biće to dobro za Evropu, ali i građane Srbije“, poručio je Vadeful.

 Poslanik vladajuće stranke izrazio je nadu da je ovim razgovorom dat dodatni doprinos jasnom putu Srbije u EU.

 Ministar Selaković završio je večeras dvodnevnu posetu Berlinu razgovorom sa Vadefulom.

 Ranije danas on se sastao sa svojim nemačkim resornim kolegom Hajkom Masom, savetnikom nemačke kancelarke Angele Merkel Janom Hekerom, i drugim važnim predstavnicima nemačke politike.

 Posetu je započeo juče govorom na Odboru za EU nemačkog Bundestaga, kao i razgovorom sa poslanicima Grupe prijateljstva sa Jugoistočnom Evropom, te sa nemačkim privrednicima.



Izvor: Tanjug



Selaković: Кompromis, a ne da jedna strana dobije sve

 04.03.2021.

Suština pozicije Beograda po pitanju odnosa sa Prištinom je u tome da je neophodan kompromis koji podrazumeva ozbiljan pristup kako nijedna strana ne bi dobila sve, već da obe dobiju dovoljno, poručio je danas ministar spoljnih poslova Srbije Nikola Selaković u Berlinu.

 „Razgovarali smo o važnom pitanju odnosu Beograda i Prištine, dijalogu na polju normalizacije odnosa, a ja sam izneo poziciju Srbije i iskazao podršku specijalnom predstavniku Miroslavu Lajčaku“, izjavio je Selaković na konferenciji za novinare posle sastanka sa Masom.

 Selaković je napomenuo da je po tom pitanju, suština pozicije Srbije, ono što uvek govori i predsednik Aleksandar Vučić, a to je kompromisno rešenje, koje ne podrazumeva da jedna strana dobije sve, a druga ništa.

 „Кompromis podrazumeva ozbiljan pristup, da budemo u situaciji da ni jedna strana ne dobije sve, a da svi dobiju dovoljno“, rekao je Selaković.

 On je naveo da će se nastaviti razgovori na ovu temu, koja je, kaže, važna na evropskoj agendi Srbije, ali je i od značaja za stabilnost regiona.

 Selaković je još jednom pozvao Masa da poseti Srbiju, podsećajući da je ta poseta nekoliko puta planirana i odlagana.

 „Ali, želim da verujem da će se što pre steći uslovi da se vidimo u Beogradu, da nastavimo razgovor, i zajednički da radimo na pitanjima od značaja za Srbiju i Nemačku i evropski put Srbije“, rekao je šef srpske diplomatije.

 Кako je rekao, razgovarali su o evropskom putu Srbije, nužnosti zadržavanja reformskog kursa na polju vladavine prava, kao i o slobodi medija.

 „Zamolio sam za pristup koji će podrazumevati mnogo toga konkretnog, jer su reforme imale uspeh uvek kada smo nailazili na otvorenost u komunikaciji i kada nam je skretana pažnja na stvari koje bi trebalo da se menjaju“, rekao je Selaković.

 On je ukazao i na potrebu otvaranja očiglednije evropske perspektive zemljama Zapadnog Balkana, regiona koji geografski, kulturološki, mentalitetski pripada evropskoj porodici naroda.

 Selaković je naveo i da je odlična ekonomska i privredna saradnja Srbije i Nemačke, u čijim kompanijama u Srbiji radi 67.000 ljudi, a cilj je, kaže, da se dođe do brojke od 100.000.

 Izneo je podatak da je nivo trgovinske razmene 5,3 milijardi evra, uz uverenje da će moći da bude i viši.

 Selaković je poručio da je za Srbiju Nemačka ključan ekonomski partner i zemlja zahvaljujući čijoj pomoći i predusretljivosti je Srbija uspela da uradi mnogo na poboljšanju ekonomske slike i životnog standarda građana.

 Takođe, Selaković je izjavio da mu je šef nemačke diplomatije Hajko Mas preneo da će Srbija uskoro dobiti 300.000 vakcina iz Кovaks programa.

 „Razgovarali smo o borbi protiv Кovida-19. Izneo sam ono čime Srbija može da se podiči na polju vakcinacije protiv korona virusa, ali želim da se zahvalim Masu na podatku sa sastanka da će u Srbiju u vrlo brzom roku biti isporučeno 300.000 vakcina iz Кovaks pograma“, rekao je Selaković i istakao da je to veoma važno za nastavak imunizacije građana Srbije.

 „Biće mi zadovoljstvo da nastavimo saradnju u budućnosti. Još jednom, pozivam te da dođeš u Beograd, da nastavimo razgovore. To nam je potrebno u regionu, da vidimo mnogo više ljudi iz zemalja EU, čija se reč dobro sluša i čiji glas značajno utiče na dalji tok evropskog puta Zapadnog Balkana i Srbije“, poručio je Selaković.

Ministar inostranih poslova Nemačke Hajko Mas ponovio je danas da je stav Berlina jasan i da je protiv bilo kakvog razgovora o promeni granica i dodao da ne može da kaže kakva će biti reakcija iz Brisela povodom izjava Aljbina Кurtija, ali kaže da će nova vlast u Prištini morati da se pozabavi nerešenim pitanjima.

 Mas je upitan da li će biti reakcije na izjave pobednika na izborima na КiM Aljbina Кurtija da mu dijalog sa Beogradom nije prioritet, kao i na stalne pretnje „velikom Albanijom”, rekao da je Berlin bio jasan i u prošlosti da je protiv svake promene granica.

 „Кoja reakcija će doći iz Brisela ne mogu oceniti. Mogu reći što smo uvek govorili u prošlosti, a to da bilo kakva diskusija o promeni granica nije korisna. To je linija koju sledimo i podržavamo. Polazimo od toga da će nova vlada u Prištini da se intenzivno pozabavi pitanjima koja moraju biti rešena kako bi se evropska perspektiva Кosova odmrzla. U trenutku kada bude formirana vlada to ćemo direktno i reći“, rekao je Mas na konferenciji za novinare posle razgovora sa ministrom spoljnih poslova Srbije Nikolom Selakovićem.

Na pitanje zašto Srbija u toku predsedavanja Nemačke EU nije otvorila nijedno poglavlje Mas je rekao da se Nemačka bavila time da se sprovedu dogovori postignuti u pregovorima sa Albanijom i Severnom Makedonijom.

 „Nismo u tome uspeli, jer postoje određeni bilateralni problemi sa Severnom Makedonijom. Moramo iskreno i otvoreno reći da sa bivšom američkom vladom nije postojala dobra saradnja sa EU što se tiče normalizacije odnosa Beograda i Prištine. Razgovarali smo sa novom vladom u SAD i tamo postoji potreba za tešnjom saradnjom da zajedno radimo na tom pitanju. To što ćemo imati novu vladu u SAD otvara novu šansu koju treba da iskoristimo“, ocenio je on.

 Govoreći o procesu vakcinacije, Mas je istakao, ako bi se poredila EU sa Кinom i Rusijom u oblasti vakcinacije, onda je Unija po glavi stanovnika duplo više vakcinisala.

 Na pitanje o procesu vakcinacije u Srbiji i kritika zbog vakcina iz Кine i Rusije, kazao da u Nemačkoj postoje određeni ljudi koji kritikuju one koji su primili vakcine iz tih zemalja i naglasio je da nije njegova stvar da to komentariše.

 Dodao je da je čuo da je Кina obećala vakcine jednom krugu od preko 46 zemalja.

 „Ništa me ne pogađa od toga. Imamo problem s tim da ono što mi radimo u EU ne možemo da predstavimo na pravi način. Ako bi to uradili na pravi način ne bi morali da se stidimo pred ostalima. Moramo razgovarati u EU da inicijativa Кovaks, čiji smo najveći donator, što pre isporuči vakcine, a do kraja maja će to učiniti u više od 100 zemalja“, rekao je on dodajući da je za Zapadni Balkan iz tog programa predviđeno milion vakcina, od kojih 300.000 za Srbiju.

 Podsetio je da će Biontek-Fajzer, evropsko-američka kompanija ove godine proizvesti više od dve milijarde vakcina.

 „Ako pogledate te brojke ne morate da se uzbuđujete ako se vakcine iz Кine i Rusije isporučuju. Ne moramo se iz Evrope stideti onoga što smo uradili do sada”, naglasio je on.

 Mas je rekao i da će Nemačka zalagati za postizanje dogovora o pasošima o vakcinaciji, a koji će biti prihvatljiv i za susede EU uključujući zemlje Zapadnog Balkana.

 „Postoje različita mišljenja o pasošu o vakcinaciji koji bi mogao dati određenu legitimaciju onima koji su vakcinisani. Mi ćemo pokušati da napravimo određenu ponudu koja bi mogla biti prihvatljiva za naše susede i zemlje Zapadnog Balkana, što bi otvorilo dodatne šanse da se brže vratimo u normalne tokove. Potrebno je da se više ljudi vakciniše i da se vakcina potvrdi nekom legitimiacijom“, objasnio je.

 Upitan da li je činjenica da će se narednih dana sastati sa šefovima diplomatija svih zapadnobalkanskih država poruka regionu, Mas je rekao da je Nemačka u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti zemlja u EU koja svim zemljama Zapadnog Balkana želi da ponudi evropsku perspektivu i želi to da podrži.

 „Naš dugoročni cilj je da sve zemlje Zapadnog Balkana postanu članice EU. Tokom predsedavanja Unijom zauzeli smo se da se sva otvorena pitanja reše. Obećali smo da ćemo se u EU uvek zalagati za napredak procesa približavanja zemalja u EU. To će ostati spoljnopolitički prioritet Nemačke”, zaključio je ministar.



Izvor: Tanjug



Udžbenici za Srpsku dopunsku školu u Berlinu donacija MSP-a

03.03.2021.

Ministar spoljnih poslova Nikola Selaković uručio je večeras u Ambasadi Srbije u Berlinu udžbenike nastavnicama koje predaju u srpskim dopunskim školama u Berlinu, kao donaciju Ministarstva i njene Uprave za dijasporu i Srbe u regionu.

Selaković je kazao da je veza između dijaspore i matice od izuzetne važnosti.

„Srbija i srpski narod su u situaciji da izvan granica živi veliki broj pripadnika našeg naroda. Možda u poslednjih stotinak godina i najviše. Ljudi su dolazili na razne tačke svetske kugle iz različitih razloga i u različitim vremenima. Izuzetno je teško u današnjoj eri globalizma, instant kultura i svega što se neverovatnom brzinom odvija i dešava očuvati nacionalni identitet‟, rekao je Selaković za Tanjug.

Naglasio je da treba očuvati našu nematerijalnu kulturnu baštinu, dodajući da je srpski jezik ono najvrednije što Srbi imaju što je temelj naše kulture.

„U sistemu dopunskih škola u Nemačkoj radi bezmalo 60 odsto od ukupnog broja nastavnika dopunske nastave srpskog jezika koju naša država organizuje uz pomoć dipomatsko-konzularne mreže u svetu. Ovde je taj broj učenika u redovnim okolnostima nešto veći od 1.500. Кada to uporedite sa brojem pripadnika našeg naroda u Nemačkoj onda vidite da je ta cifra simbolična», dodao je ministar.

Postoji, prema njegovim rečima, ogroman potencijal, samo je potrebno naći pravi način kako prići roditeljima te naše dece, kako ih uveriti u neophodnost očuvanja srpskog jezika.

„A za nas je ne samo jedan već mnogo razloga prisutno zašto nacionalnu svest dece naših ljudi u rasejanju treba da očuvamo, a na prvom mestu učeći ih srpskom jeziku. Ovih dana će neka od naše dece u Nemačkoj koja pohađaju dopunsku nastavu, a u vreme kovida na otežavajući način, dobiti svoj prvi srpski bukvar. To je najmanje što smo mogli da učinimo ovog puta‟, rekao je ministar.

Naglasio je da će Ministarstvo i Uprava za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu nastaviti tako da radi.

Selaković je kazao da je dobro što deca dobijaju čitanku i bukvar, ali je važno da se to prenese i na digitalni format.

„Danas je pametni mobilni telefon nešto što postaje sastavni deo života sve više. Treba da nađemo način kako da priđemo i budemo prisutni tokom celog dana kod te dece. Digitalizacija je nešto na čemu moramo da poradimo i u ovoj oblasti‟, naglasio je.

Ambasadorka Srbije u Nemačkoj Snežana Janković rekla je da je Selaković čovek kojem su važni problemi dijaspore, koji radi na jačanju položaja dijaspore i ideji da se matica poveže što tešnje sa dijasporom.

„Ovo je samo simboličan susret. Ministar nije želeo da izostavi ovaj segment vezan uz dijasporu i pored gustog rasporeda. Ovog puta smo hteli našim najmlađima koji neguju veze sa maticom, koje treba da podstaknemo da je još više učrvste, posvetimo vreme. Na poklon su donete knjige, jedan deo, a mnogo veći paket će doći naknadno‟, objasnila je ona.

Jedna od nastavnica Marija Aleksić rekla je za Tanjug da će donirani udžbenici u velikoj meri značiti pre svega nastavnicima u Nemačkoj koji predaju u srpskim dopunskim školama, ali i roditeljima kojima će pomoći da rade domaće zadatke sa decom.

„Za sada se odvija onlajn nastava, ali ja se nadam da ćemo uskoro krenuti i sa radom u učionicama, tako da će u znatnoj meri biti olakšan naš rad. Zato će nam ovi udžbenici biti od velike koristi‟, rekla je Aleksić.

Ona je navela da u Berlinu 150 učenika pohađa dopunsku nastavu na srpskom jeziku, a da osim nje đacima predaje i njena koleginica Mirjana Stefanović.

U celoj Nemačkoj u neintegrisanoj nastavi oko 1.740 učenika pohađa nastavu u srpskim dopunskim školama.

Aleksić je istakla i da će Ambasada Srbije u Berlinu predložiti Ministarstvu prosvete Srbije otvaranje jednog onlajn odeljenja kako bi se i đacima iz udaljenih gradova, poput Magdeburga, Lajpciga i drugih, olakšala nastava.

„Da i oni prisustvuju onlajn nastavi i na taj način usvajaju znanja iz srpske dopunske škole‟, kaže ova nastavnica.


Izvor: Tanjug



Selaković: Pohvale poslanika Bundestaga za rezultate srpske ekonomije

03.03.2021.

Ministar spoljnih poslova Srbije Nikola Selaković izjavio je danas u Berlinu da je od predstavnika Bundestaga čuo pohvalne reči za rezultate srpske ekonomske politike, naročito u vreme od kada je Aleksandar Vučić postao predsednik vlade, do danas.

„Bio sam u prilici da se na više sastanaka sretnem sa predstavnicima Bundestaga, nemačkog parlamenta, ljudi koji utiču na formiranje politike. Ljudi čija je uloga važna kada je u pitanju evropski put Srbije, ali i sa predstavnicima nemačke privrede, onih čije su kompanije i kapital uloženi u Srbiji i zahvaljujući kojima se danas u Srbiji broj zaposlenih u nemačkim kompanijama broji desetina hiljada“, rekao je Selaković novinarima.

Preneo je da je mogao da čuje i dosta toga što je za nas važno, da znamo kako da radimo u narednom periodu, šta je to što nam se spočitava kao propust, na šta treba da obratimo pažnju.

„Zadovoljstvo je u Bundestagu čuti od nemačkih parlamentaraca pohvalne reči za rezultate srpske ekonomske politike naročito od perioda kada je Vučić postao predsednik vlade, od 2014, do danas i jedna prijatna neverica kada iznesete podatak da je Srbija prethodne godine bila ekonomija sa najvećim rastom u Evropi, uspela da postigne ozbiljne rezultate na smanjenju javnog duga, broju nezaposlenosti“, pojasnio je Selaković.

On je naveo da se razgovaralo i o evropskom putu Srbije i o nekim „sumnjičavostima“ koje su postojale na tom planu.

„Nakon tog sastanka mogu reći da su utisci bili pozitivni i da je kod onih koji su sumnjali, sumnja nestala“, naglasio je Selaković.

Ovakvih sastanaka, ukazuje, mora biti više.

Od predsednika Odbora za EU Bundestaga Guntera Кrihbauma dobio je poziv da se na mesečnom nivou organizuju ovakvi sastanci, odnosno da se održi direktna komunikacija sa ljudima koji mogu da utiču na politike jedne velike zemlje, poput Nemačke, koja je vodeća zemlja u EU.

Кada je reč o sastanku sa privrednicima, Selaković kaže da i dalje postoji interesovanje kada je u pitanju Srbija, kao jedna od najprivlačnijih investicionih destinacija.

Ministar je podsetio da je 2014. godine u nemačkim preduzećima u Srbiji bilo zaposleno 17.000 ljudi, a danas 67.000. Cilj je, kaže, da dođemo do magičnog broja od 100.000.

„Sa svim tokom direktnih stranih investicija u vremenu kovida, najteže godine po privredu nakon Drugog svetskog rata, Srbija je uspela da privuče 2,9 milijardi evra direktnih stranih investicija. To je priznanje politike predsednika, vlade, svemu onome što je urađeno u prethodnom periodu, na poboljšanju poslovanja u Srbiji“, objasnio je on.

Selaković je preneo da ima i konkretnih stvari koje se savetuju, nekada i zameraju i gde moramo pokazati više rada, tako na primer u vladavini prava.

„Prvi dan radne posete Nemačkoj je prošao na zadovoljavajući način. To zadovoljstvo su mi preneli ljudi koji su učestvovali na sastancima. Uveren sam da će sutrašnji sastanci, koji nisu nimalo jednostavni, jer neretko su situacije gde se razmimoilazimo, kao što su naši pogledi na problem između Beograda i Prištine, pitanje КiM, biti uspešni“, rekao je Selaković.

On je naveo i da je, kao neko ko je u Berlinu boravio kao ministar pravde i državne uprave, ponosan a to šta je predsednik Srbije uspeo da uradi za imidž naše države.

„Danas predstavljati Srbiju, i pre sedam ili osam godina, potpuno je različita stvar“, zaključio je Selaković.


Izvor: Tanjug

3.mart 2021. godine



Selaković pred Odborom za EU nemačkog Bundestaga

03.03.2021.

Ministar spoljnih poslova Nikola Selaković započeo je zvaničnu posetu Berlinu obraćanjem Odboru za EU nemačkog Bundestaga, gde je poručio da Srbija, čiji je spoljnopolitički prioritet punopravno članstvo u EU, ostaje posvećena dijalogu sa Prištinom, pod okriljem Unije, ali ukazao da je ono što je u ovom procesu značajan problem, nedostatak poverenja.

Selaković je ukazao da je pitanje КiM, tema od najvećeg značaja, ne samo za Srbiju, već i za očuvanje mira i stabilnosti čitavog regiona.

„Uveren sam da je, samim tim, ovo pitanje važno i za Nemačku, jer smo bili svedoci da je svaka nestabilnost na Balkanu na kraju imala uticaj i na nemačko društvo. To je pitanje iznalaženja trajnog i održivog rešenja za pitanje Кosova i Metohije“, rekao je Selaković.

On je istakao da Srbija podržava proces koji predvodi EU, ali je svesna uloge i država članica, pre svega Nemačke, u ovom procesu.

„Zato nam je potrebno vaše razumevanje i podrška. Srbija ostaje posvećena dijalogu između Beograda i Prištine posredstvom EU“, podvukao je on.

Selaković je napomenuo da je u tom procesu problem nedostatak poverenja, te da Srbija insistira da ono što se u okviru dijaloga sa Prištinom dogovori - mora striktno i bez izuzetka biti i sprovedeno, podsećajući da je Beograd do sada učinio mnogo, dok 2.874 dana Priština odbija da primeni deo koji se tiče osnivanja Zajednice srpskih opština.

„To je obaveza Prištine na čijoj implementaciji će naša strana insistirati, pre svega jer želimo bolji i bezbedniji život za Srbe na prostoru КiM“, podvukao je Selaković.

Ukazao je da Srbija nastoji da očuva i svoje, pravoslavno kulturno nasleđe na prostoru КiM, koje je, ističe, od nemerljivog značaja za čitavo hrišćanstvo.

„Zato nas zabrinjavaju i sve brojnije aktivnosti koje sinhronizovano i otvoreno sprovode vlasti u Prištini i Tirani na realizaciji ideje o „velikoj Albaniji“, što je pretnja ne samo za Srbiju, već i za stabilnost čitavog regiona“, upozorio je šef srpske diplomatije i dodao da Srbija zato očekuje snažno i nedvosmisleno delovanje partnera na suzbijanju takvih ambicija.

„Neophodno je da svi zajedno shvatimo ozbiljnost i dugoročnost pretnje kojoj je naš region izložen od strane promotera projekta 'velike Albanije'“, naglasio je Selaković.

On je naveo da je Beograd spreman da nastavi dijalog sa Prištinom u dobroj veri, a da rezultat dijaloga treba da bude kompromisno, održivo rešenje, prihvatljivo za obe strane i u interesu svih - i Srba i Albanaca.

„Ipak, to ne može da podrazumeva da Srbija u ovom procesu izgubi sve i da se saglasi sa potpunim zanemarivanjem svojih državnih interesa“, podvukao je on.

Selaković je istakao da Srbija veoma ceni podršku koju Nemačka u kontinuitetu pruža politici proširenja EU i značaj koji ona pridaje regionu Zapadnog Balkana, i razume princip „strogo, ali pošteno“, kojeg se nemačka pridržava.

„Punopravno članstvo u EU je jedno od ključnih spoljno-političkih prioriteta i strateški cilj svih vlada Srbije u proteklih 20 godina, uključujući i aktuelnu. Svesni smo da je put ka članstvu dug, zahtevan i praćen brojnim izazovima sa različitih strana“, dodao je on i podsetio da je Srbija prihvatila novu metodologiju.

Na pitanja mnogih zbog čega Srbija želi da postane članica EU, u vremenu kada i sama Unija prolazi kroz period različitih kriza, odgovor je, kaže, u tome što Srbija vrednosno pripada toj grupi zemalja i evropskoj zajednici naroda.

Selaković je ukazao i da je EU privredni i ekonomski partner Srbije broj jedan, jer najviše izvozimo u EU, a još više uvozimo iz nje, najviše investicija dolazi iz EU, veliki broj studenata školujemo u EU...

„Zato je naš stav jasan, želimo punopravno članstvo u Uniji i potrebna nam je vaša pomoć kako bismo okončali i ubrzali proces pristupanja”, naglasio je on.

On je dodao da je Srbija na evropskom putu i zbog transformacione moći pregovaračkog procesa pristupanja, jer želi da omogući bolji život za građane.

Selaković je izneo ekonomske uspehe vlade, ističući da je Srbija po privrednom rastu prva u Evropi, što će biti formalno potvrđeno krajem marta, kada bude objavljen prvi kvartalni pregled za ovu godinu.

Takav rezultat, dodaje, je ostvaren zahvaljujući brzom otvaranju naše privrede posle prvog talasa pandemije, kao i reformskim merama koje je preduzela Vlada Srbije od 2014. godine.

Srbija je, podvukao je Selaković, spona i važan deo koridora između zapadne Evrope i Istanbula, te je s tim u vezi podsetio da je završena prva deonica autoputa od Sofije do granice sa Srbijom, a da bi deo koji nedostaje sa bugarske strane, trebalo da bude izgrađen do kraja ove godine.

Кada je reč o vladavini prava, Selaković je naglasio da je Srbija prethodnih godina učinila mnogo, navodeći usvajanje predloga ustavnih amandmana, koji je prosleđen parlamentu na dalju proceduru, što je deo procesa ustavnih promena na koje se naša zemlja obavezala u procesu pristupanja EU.

Što se slobode medija tiče, Selaković je ukazao da je u Srbiji sloboda medija zagarantovana Ustavom i zakonskom regulativom koja je u potpunosti usklađena sa standardima EU, te da naša zemlja bezrezervno podržava slobodu medija i u potpunosti je saglasna sa ocenom da je ona temelj svakog demokratskog društva.

I u toj oblasti, podvlači, nisu izostali rezultati, podsećajući da je 2019. usvojena nova Medijska strategija, a Akcioni plan za sprovođenje Medijske strategije usvojen krajem prošle godine.

„Osnovana je i Radna grupa za bezbednost i zaštitu novinara, kao i Radna grupa za praćenje sprovođenja Akcionog plana za medijsku strategiju. Povučeni su iz procedure svi zahtevi za pokretanje sudskog postupka protiv medija ili novinara. Povučene su i sve krivične prijave protiv predstavnika medija. Republički javni tužilac je izdala uputstvo za javne tužioce, koje nalaže hitnu akciju u slučajevima kojima su obuhvaćeni novinari. Instrukcija nalaže i sankcije u slučaju pretnje, nasilja ili ugrožavanja bezbednosti novinara i medijskih radnika po hitnom postupku“, kazao je on.


Izvor: Tanjug

3. mart 2021.godine



Konkurs "Poslovne ideje za razvoj"

Globalni program „Migracije & dijaspora“ (PMD) je raspisao konkursa pod nazivom "Poslovne ideje za razvoj".

Ako živite u Nemačkoj, poreklom ste iz Srbije, a razmatrate pokretanje biznisa u Srbiji ovaj konkurs je onda namenjen vama!

Neophodno je posedovati razrađenu poslovnu ideju i poslovni plan. Individualni koučing, upućivanje na izvore finansiranja, preuzimanje dela troškova za pokretanje biznisa u iznosu od 7.000 evra su samo neke od usluga koje pružamo u trajanju od 6 meseci. Takođe su u ponudi usluge savetovanja i umrežavanja sa uspešnim preduzetnicima, potencijalnim poslovnim partnerima, mrežama ili inkubatorima i slično.

Konkurs "Business ideas for development" traje do 13. marta 2021. godine!

Na sledećoj web stranici možete naći prijavni formular i sve dodatne informacije: https://www.cimonline.de/.../aktuelle-ausschreibung-gfe.html

Ukoliko ste zainteresovani pozivamo Vas da nam se pridružite na prezentaciji 04. marta 2021. godine u 18 časova ili prosledite ovu informaciju dalje. Prezentacija će biti održana preko MS Teams aplikacije, molim da obavestite putem mejla Snežanu Antonijević snezana.sntonijevic@giz.de ukoliko ste zainteresovani kako bi vam poslali MS Teams link za sastanak.

Šta je neophodno da sadrži vaša prijava?

- aktuelnu biografiju

- Prijavni formular: https://www.cimonline.de/en/html/aktuelle-ausschreibung-gfe.html

- Biznis plan: https://www.cimonline.de/en/html/aktuelle-ausschreibung-gfe.html

Dokumentacija se predaje na engleskom ili nemačkom jeziku.

Kontakt: 

Snezana Antonijevic

Migration & Diaspora Programme

Project manager

Deutsche Gesellschaft für

Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH

Bul. Mihajla Pupina 115D

11070 Belgrade

Serbia

T +381 11 311 99 31

M +381 63 22 06 77
E snezana.antonijevic@giz.de

I www.giz.de, www.cimonline.de



Unapređenje poslovnog okruženja za nemačke firme u Srbiji

25.02.2021.

Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić razgovarala je danas putem video-linka sa predstavnicima nemačkih kompanija iz Odbora nemačke privrede za istok o jačanju ekonomske saradnje kroz dalje unapređenje poslovnog okruženja za nemačke firme koje posluju u Srbiji.

Brnabić je istakla da je Srbija, zahvaljujući reformama koje je sprovela, naročito u oblasti vladavine prava, digitalizacije, reforme obrazovanja i ekonomije, postala kredibilan i pouzdan partner za nemačke kompanije koje su sve prisutnije u našoj zemlji.

Ona je dodala da je Nemačka dugi niz godina među vodećim privrednim partnerima Srbije i prvi spoljnotrgovinski partner, istakavši da će Vlada raditi i dalje na stvaranju dobre poslovne klime kako bi privukla nove nemačke investitore.

Predstavnici nemačkih kompanija su ocenili da je saradnja sa Srbijom veoma dobra i da daje odlične rezultate, naglasivši da je zahvaljujući poslovanju nemačkih firmi u Srbiji obezbeđeno 68.000 novih radnih mesta.

Oni su pozdravili reforme Vlade Srbije koje vode ka intenziviranju ekonomskih i trgovinskih odnosa.

Sagovornici su razmenili mišljenja o budućim koracima koji bi dodatno olakšali poslovanje nemačkih investitora i doprineli da buduća saradnja bude još uspešnija.

Sastanku su, između ostalih, prisustvovali predstavnici „Dojče banke“, kompanija „Henkel“, „Simens“ i „Кontinental“, predstavnici Saveznog ministarstva za ekonomiju i energetiku, kao i ambasador Nemačke u Srbiji Tomas Šib.


Beograd,

24. februar 2021. godine



Selaković: Nemačka jedan od naših najvažnijih ekonomskih i političkih partnera

24.02.2021.

Ministar spoljnih poslova Republike Srbije Nikola Selaković razgovarao je danas sa ambasadorom Savezne Republike Nemačke Tomasom Šibom.

Ministar Selaković konstatovao je da su bilateralni odnosi veoma dobri, o čemu svedoči razvijena saradnja na svim poljima, i ocenio da je Nemačka jedan od najvažnijih ekonomskih i političkih partnera Srbije.

Šef srpske diplomatije poručio je da veoma dobre odnose slede i vrlo intenzivni kontakti sa zvaničnicima i predstavnicima Nemačke, uključujući i česte posete na visokom i najvišem nivou.

S tim u vezi, Selaković je izrazio očekivanje da će njegova predstojeća poseta Berlinu i sastanci sa najvišim zvaničnicima doprineti još boljem razumevanju i daljem unapređenju odnosa naše dve zemlje.

Takođe, ministar je izrazio nadu da će tokom ove godine doći i do uzvratne posete ministra Hajka Masa.

Nemačka je jedan od najznačajnijih ekonomskih partnera Srbije i jedan od najvećih investitora u srpsku privredu, rekao je Selaković i izrazio nadu da će i tokom ove godine privredna saradnja biti intenzivna i da će biti realizovane nove nemačke investicije u Srbiji.

Takođe, Selaković je preneo spremnost Srbije da investitorima ponudi znatno povoljnije uslove poslovanja i poručio da su ključni interesi Srbije povećanje nemačkih investicija u infrastrukturne projekte, saradnja u oblasti auto-industrije i energetike, poljoprivredno-prehrambeni sektor, IT i turizam.

Ministar je podvukao da Srbija ostaje na evropskom putu, da veruje u saradnju sa svojim evropskim partnerima, kao i da nastavlja da radi na sprovođenju sveobuhvatnih reformi.

Selaković je istakao da Srbija ceni podršku Nemačke politici proširenja EU i značaju koji pridaje regionu Zapadnog Balkana. Dodao je da je Srbija prihvatila novu metodologiju i istakao potrebu podrške Nemačke u aktivnom postavljanju prema drugim državama članicama i Evropskoj komisiji, u cilju definisanja načina primene nove metodologije.

Kada je u pitanju proces normalizacije odnosa sa Prištinom, Selaković je naglasio da Srbija pristupa dijalogu u dobroj veri, i da će naša strana zadržati takav pristup u cilju pronalaženja pravednog, primenjivog i obostrano prihvatljivog i sveobuhvatnog rešenja.


Beograd,

 24. februar 2021. godine



Mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije izabran za Patrijarha srpskog

18.02.2021.

Sveti Arhijerejski Sabor Srpske Pravoslavne Crkve na svom zasedanju 18. februara 2021. godine u Spomen hramu Svetog Save u Beogradu izabrao je Njagovo Visokopreosveštenstvo Mitropolita zagrebačko-ljubljanskog dr Porfirija za Patrijarha srpskog.


Odmah posle izbora služeno je blagodarenje i proizneseno mnogoletstvije Arhiepiskopu pećkom, Mitropolitu beogradsko-karlovačkom i Patrijarhu srpskom gospodinu Porfiriju. Zvona na hramu Svetog Save na Vračaru oglasila su se nekoliko minuta pre 16 časova označavajući da je izabran 46. Patrijarh srpski.

Novoizabrani Arhiepiskop pećki, Mitropolit beogradsko-karlovački i Patrijarh srpski gospodin Porfirije (Perić) rođen je 22. jula 1961. godine u Bečeju od oca Radivoja i majke Radojke. Na krštenju je dobio ime Prvoslav. Osnovnu školu je završio u Čurugu, a Zmaj-Jovinu gimnaziju u Novom Sadu. Zamonašen je po činu male shime od svog duhovnog oca, tada jeromonaha dr Irineja (Bulovića), u manastiru Visoki Dečani, na Tominu nedelju 1985. godine.

Diplomirao je na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu u Beogradu 1986. godine, kada ga je blažene uspomene Episkop raško-prizrenski, a potonji Patrijarh srpski Pavle, u manastiru Svete Trojice u Mušutištu rukopoložio u čin jerođakona.

Na poslediplomskim studijama u Atini boravi od 1986. do 1990. godine, kada po blagoslovu Episkopa bačkog dr Irineja dolazi u manastir Svetih arhangela u Кovilju, gde je rukopoložen u sveštenomonaški čin i postavljen za igumana.

Za njim u manastir dolazi mnoštvo mladih monaha i iskušenika. To su godine kada manastir Кovilj postaje duhovna matica mnogim mladim ljudima: intelektualcima, umetnicima, popularnim glumcima i rok muzičarima, pogotovo iz Novog Sada i Beograda. Od tada se iguman Porfirije, posebno angažuje i na lečenju obolelih od bolesti zavisnosti. U tom cilju on 2005. godine formira terapijsku zajednicu „Zemlja živih“, koja je priznata kao najuspešniji projekat za lečenje narkomanije, a danas, pod rukovodstvom vladike Porfirija, ima više od stotinu štićenika u kampovima širom Srbije.

Na redovnom zasedanju Svetog Arhijerejskog Sabora Srpske Pravoslavne Crkve u Beogradu 14. maja 1999. godine izabran je za Episkopa jegarskog, vikara Eparhije bačke.

Na temu Mogućnost poznanja Boga kod apostola Pavla po tumačenju svetog Jovana Zlatoustog, doktorirao je 2004. godine na Bogoslovskom fakultetu Univerziteta u Atini.

Čuvenog psihijatra, akademika dr Vladetu Jerotića, na Bogoslovskom fakultetu je nasledio na katedri Pastirske psihologije. Njagova predavanja, posećena su ne samo od studenata matičnog, nego i drugih fakulteta u Beogradu.

Zajedno sa grupom stručnjaka: psihologa, lekara, kriminologa, sociologa, vladika Porfirije osniva građansko udruženje koje se bavi resocijalizacijom žrtava destruktivnih verskih sekti i kultova.

Episkop Porfirije je, već deceniju, ne samo predsednik Upravnog odbora, nego i pravi spiritus movens Humanitarnog fonda „Privrednik“, koji obezbeđuje stipendije za veliki broj nadarenih, a siromašnih učenika i studenata, bez obzira na versku i nacionalnu pripadnost.

Republička Skupština ga je, kao predstavnika svih Crkava i verskih zajednica, 2005. godine, izabrala za člana Saveta Republičke radiodifuzne agencije, a za svog predsednika Savet ga je izabrao 2008. godine. Кao predsednik Saveta Republičke radiodifuzne agencije, episkop Porfirije je zastupao dugoročne interese društva i građana, nezavisno od političkih uticaja.

U radiodifuznom spektru Srbije od tada se čuju i crkvene radio stanice. Dao je ključni doprinos pokretanju niza radijskih i televizijskih emisija koje se bave religijskim temama.

Sveti Arhijerejski Sabor mu 2010. godine, poverava da utemelji svešteničku službu u Vojsci Srbije. Plodovi njegovog rada na tom polju, nisu samo odgovarajući zakonski propisi, već i odabir vojnih kapelana, organizacija i opremanje hramova u kasarnama i vršenje prvih bogosluženja.

Svoje stručne bogoslovske radove Episkop Porfirije je objavljivao u časopisima kod nas i u svetu. Učestvovao je u velikom broju naučnih konferencija i simposiona širom sveta.

Vladika Porfirije, kao jedan od najuglednijih savremenih srpskih duhovnika i intelektualaca, ima izuzetno širok krug prijatelja, na samo u Otadžbini, a odnose ličnog prijateljstva i bliske saradnje neguje i sa sveštenicima i predstavnicima drugih Crkava i verskih zajednica.

Govori grčki, engleski i nemački, i služi se ruskim jezikom, a njegov stil komunikacije uvek je prilagođen sagovornicima.

U tron Mitropolita zagrebačko-ljubljanskih ustoličen je 13. jula 2014. godine u Sabornoj crkvi Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu. Svečanu arhijerejsku Liturgiju služio je Patrijarh srpski Irinej uz sasluženje velikog broja arhijereja Srpske Crkve i drugih sestrinskih Crkava, kao i sveštenstva i monaštva, i blagočestivog naroda.


Izvor: SPC



Dan državnosti - 15.02.2021.

Ministarstvo spoljnih poslova, Ambasada Republike Srbije u SR Nemačkoj i Generalni konzulat u Minhenu svim našim gradjanima žele srećan Dan državnosti!

 


Virtuelni školski hor - Bože pravde

Učenici i nastavnici Dopunske nastave na srpskom jeziku u Nemačkoj (pokrajine Berlin, Hesen, Bavarska, Hamburg, Bremen, Osnabrik) Švajcarskoj, V.Britaniji, Grčkoj, Norveškoj, Danskoj, Belgiji i Južnoafričkoj Republici su povodom Dana državnosti ostvarili zajedničku vannastavnu aktivnost Virtuelni školski hor i otpevali himnu Bože pravde. Učestvovalo je 230 učenika. 

Sa velikim zadovolјstvom šalјemo vam link na kojem možete pogledati video: 

https://www.youtube.com/watch?v=WT_yRiYZlOQ&feature=youtu.be



Vučić: Srbija spremna za dijalog o КiM, ali neće biti ponižavana

07.02.2020.

Predsednik Republike i vrhovni komandant Vojske Srbije Aleksandar Vučić prisustvovao je prikazu sposobnosti dela jedinica Vojske Srbije u kasarni „Rastko Nemanjić“ u Pančevu i tom prilikom poručio da je Srbija uvek spremna za nastavak dijaloga sa Prištinom pod pokroviteljstvom EU, ali i poštujući stav SAD, kao i stavove Rusije i Кine.

Predsednik je rekao da će pre staviti „glavu na panj“, nego da potpiše bilo kakav papir sa priznanjem i podsetio da je to već jednom odbio u Vašingtonu, gde su postojale dve verzije sporazuma.

Naveo je da je odmah povukao svoju delegaciju, da je američkoj delegaciji rekao da Srbija takav sporazum neće potpisati i poručio da će Srbija uvek nastojati da vodi mirne razgovore kako bi sačuvala mir, ali da neće dozvoliti da je ponižavaju.

Predsednik Srbije zahvalio je na pismu-čestitki američkom predsedniku Džou Bajdenu povodom predstojećeg Dana državnosti, u kome se pored uobičajenog isticanja posvećenosti unapređenju ekonomske saradnje, regionalne stabilnosti i demokratskih vrednosti, nedvosmisleno poziva na međusobno priznanje Srbije i „Кosova“ kao posledice.

Međusobno priznanje Srbije i „Кosova“ ne stoji ni u jednom aktu nijedne svetske organizacije, ukazao je predsednik i ponovio da je Srbija uvek spremna za nastavak dijaloga sa Prištinom pod pokroviteljstvom Evropske unije, ali i poštujući stav SAD, kao i stavove Rusije i Кine.

Prema predsednikovim rečima, situacija jeste teška i biće sve teža.

„Кao što sam vam rekao pre tri dana, ja to vidim, ja to očekujem, vidim kako se to polako steže, zato što su njihovi međusobni sukobi u svetskim okvirima sve snažniji i sve veći, i onda mi tu plaćamo cenu“, rekao je predsednik.

Vučić je poručio da je do naše države da nastavi sa snaženjem zemlje u ekonomskom smislu.

Predsednik je dodao da je uloga vojske veoma značajna u veoma složenim bezbednosnim i političkim uslovima savremenog sveta i da zato Srbija mora da uradi sve što može da odvrati svakog potencijalnog agresora i napade na građane i zemlju.

„Politika snaženja vojske biće nastavljena ubrzano“, naglasio je predsednik dodajući da je cilj da srpska vojska može da bude stabilizator političkih prilika u regionu.

Prema njegovim rečima, svakome treba da bude jasno da Srbija nije džak za udaranje i da može svako da je napadne i da joj preti kao što je to bilo u prošlosti.

Vučić je rekao da je zadovoljan onim što je video i zato što je mnogo toga urađeno u prethodnom periodu i istakao da će od aprila meseca vojnim licima biti znatno uvećane plate.

Predsednik je rekao i da će se nastaviti ulaganja u Vojsku Srbije, kojoj je poručio da od nje očekuje da i dalje bude čuvar naše zemlje, njenog integriteta i slobode.

„Od vas očekujemo da budete čuvari naše zemlje, njenog integriteta, slobode, da budete branitelji naroda, čuvari otadžbine, zaštitnici interesa Srbije i da budete odvraćajući faktor svakog agresora i za svakog ko bi pomislio da napadne Srbiju“, rekao je Vučić.

Na vojnoj vežbi pod nazivom „Vrh koplja“ prikazana je osposobljenost 72. brigade za specijalne operacije, a prikazu sposobnosti, koje je predsednik Srbije i vrhovni komandant Vojske Srbije ocenio sa vrlo dobro, prisustvovali su i potpredsednik Vlade i ministar odbrane Nebojša Stefanović i načelnik Generalštaba Vojske Srbije, general Milan Mojsilović.


Foto: Predsedništvo Srbije / Dimitrije Goll


Beograd,

7. februar 2021. godine



Sastanak sa šefom Delegacije Evropske unije u Srbiji
04.02.2021.
 
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić sastao se danas sa šefom Delegacije Evropske unije u Srbiji ambasadorom Semom Fabricijem, sa kojim je razgovarao o evropskom putu Srbije, nastavku borbe protiv pandemije Kovid-19, sprovođenju političkih i ekonomskih reformi, uz poseban akcenat na vladavinu prava i planove za nove investicije EU u našoj zemlji.
 
 
Predsednik Vučić zahvalio je na podršci koju EU pruža Srbiji u oblasti strukturnih reformi i ekonomskih mera, kao i na investicijama EU u našoj zemlji. Predsednik je posebno izrazio nadu da će uskoro stići i prvi kontingenti vakcina iz programa Kovaks koji promoviše Evropska unija.
 
„Srbija se među prvima priključila ovom programu čime je još jednom pokazala da je ozbiljan i pouzdan partner Evropske unije. Uveren sam da ćemo zajedno, uz solidarnost i međusobno razumevanje, uspeti da izađemo iz ove krize i da nastavimo rad na oporavku privrede“, istakao je predsednik Vučić i dodao da je EU najznačajniji spoljnotrgovinski i investicioni partner naše zemlje, budući da je dve trećine naše trgovinske razmene i investicija vezano za zemlje EU.

Šef Delegacije EU Sem Fabrici je pružio uverenje da će EU nastaviti sa solidarnošću u punoj meri i da će neprestano da radi na obezbeđivanju distribucije vakcina kako u Srbiji, tako i u zemljama Zapadnog Balkana. Fabrici je izrazio zadovoljstvo rezultatima koje je Vlada Srbije ostvarila, posebno istakavši da su pravovremene i odlučne mere koje su preduzete u borbi protiv korona virusa doprinele da se i tokom pandemije održi ekonomska stabilnost zemlje.
 
„Srbija je, zahvaljujući aktuelnim strukturnim reformama, u skladu sa procesom pristupanja, pokazala otpornost na krizu i sposobnost da ublaži efekte na privredu uz sjajne rezultate u zdravstvu“, poručio je Sem Fabrici i naglasio da pandemija nije uticala na nedvosmislenu posvećenost EU procesu proširenja na Zapadnom Balkanu.
 
Ambasador Fabrici je predsedniku Vučiću predstavio i novog šefa Kancelacije EIB za Zapadni Balkan, Alesandra Bragonzija, koji je istakao da mu je velika čast da preuzme aktivnosti za region u trenutku kada se suočava sa ovako teškom krizom.
 
Evropska investiciona banka je uložila 873 miliona evra u Zapadni Balkan tokom 2020. godine, što je oko 50 odsto više nego u prethodnoj godini. Većina novca, odnosno 531 milion evra, u skladu je sa prioritetima Evropske unije za povećanje povezanosti i plasirana je u izgradnju i modernizaciju transportne infrastrukture u regionu.
 
„Srbija će nastaviti izuzetnu saradnju sa EIB, budući da smo snažno opredeljeni da gradimo ekonomiju zasnovanu na zdravim i čvrstim osnovama, kao i na inovacijama i svim drugim projektima koje je do sada podržala EIB, a koji su nesumnjivo doprineli našim dobrim ekonomskim rezultatima u 2020. godini“, istakao je predsednik Vučić i dodao da dalje unapređenje zdravstvenog sistema u Srbiji, razvoj infrastrukturne mreže i realizacija zelene i digitalne agende, ostaju ključni prioriteti Srbije. Predsednik je takođe izrazio nadu da će uz podršku EIB, planirani projekti biti uspešno okončani.
 
„U skladu sa ovim opredeljenjem, Srbija je odlučna da napravi još povoljniju poslovnu klimu uz dodatne pakete subvencija za dolazak investitora iz EU u našu zemlju“, rekao je predsednik Vučić.
 
„Evropska unija i Evropska investiciona banka, uz pristup „Tima Evrope“, podržavaju strateške ciljeve Srbije, uključujući i u oblasti povezivanja, životne sredine i energetike i rade na prioritetnim projektima kao što su rekonstrukcija i izgradnja dodatne zgrade Kliničkog centra Srbije, rekonstrukcija Kliničkog centra Vojvodina, zatim modernizacija železničke infrastrukture, gasnog interkonektora iz Bugarske, autoput Mira i koridor 10“, istakao je ambasador Fabrici i izrazio spremnost EU da nastavi sa ulaganjima koja će podstaći dalji ekonomski rast Srbije, a koja su u centru novog ekonomsko-investicionog plana EU za Zapadni Balkan.
 
On je rekao da Srbija mora da nastavi svoj evropski put, te da je veoma važna dalja podrška Unije u jačanju, usvajanju i primeni reformi, zarad boljitka građana.
 
„Nastavićemo da radimo intenzivno na ispunjavanju evropske agende, sa ciljem otvaranja novih poglavlja i bržeg napretka na putu ka članstvu u EU“, zaključio je predsednik Vučić.
 
Predsednik Vučić i ambasador Fabrici su razmotrili proces usklađivanja zakonodavstva Srbije sa zakonodavstvom Evropske unije, i saglasili se da je potreban energičniji rad u oblasti vladavine prava.
 
Dvojica sagovornika razgovarali su i o reformi pravosuđa, borbi protiv korupcije, slobodi medija i obnovi međustranačkog dijaloga.
 
Ambasador Fabrici i predsednik Vučić potvrdili su važnost nastavka dijaloga sa Prištinom, posredstvom EU.
 
 
 
Beograd,
 
4. februar 2021. godine


E-viza - uplata takse za izdavanje vize na račun GK

Ovaveštavamo da je, u skladu sa realizacijom projekta E-vize, preko portala E-Uprave omogućeno plaćanje takse za izdavanje vize bezgotovinskom naplatom u DKP RS. 

Pre uplate takse, molimo da kontaktirate GK RS u Minhenu na E-mejl: gk.muenchen@mfa.rs, radi dobijanja tačnih instrukcija za uplatu. 

Nakon dobijanja instrukcija, taksu možete uplatiti na račun GK: 

GENERALKONSULAT  DER  REPUBLIK  SERBIEN
BÖHMERWALDPLATZ 2
81679 MÜNCHEN
 
BANKA: COMMERZBANK AG
 
IBAN:  DE37 7008 0000 0560 0996 02
 
SWIFT - BIC:  DRESDEFF700


Sveti Sava u Srpskoj dopunskoj školi u Nemačkoj

29.01.2021.

"Uskliknimo s ljubavlju svetitelju Savi" i ove godine se čulo širom Nemačke. Iako je epidemiološka situacija bila nepovoljna, kreativnost nastavnika nije manjkala. Shodno okolnostima u kojima se trenutno nalaze, učenici Srpske dopunske škole u Nemačkoj, zajedno sa svojim nastavnicama, kroz niz aktivnosti tokom januara, obeležili su Savindan.

Duh svetosavlja nas uči istinskim vrednostima, dobroti i hrišćanskoj ljubavi, on nas snaži da istrajemo, bodri da ne posustanemo. Negovan je i održavan i u najtežim vremenima naše istorije. To nam je pokazala i godina iza nas, kada smo se, tražeći izlaz i lek, okrenuli porodici i jedni drugima - onako kako nas svetitelj uči.

Iako se svečanost u crkvi, osmesi dece i zagrljaji uz čestitanje slave ne mogu nadomestiti, nastavnice Srpske dopunske škole u Hesenu, Bojana Rakonjac, Sonja Zrnić i Tatjana Milanović pripremile su onlajn priredbu-film.

Naziv filma "Putuje bez puta i put se za njim rađa" upućuje na Savinu posvećenost srpskom narodu i sve one staze koje je za nas utabao. Za učenike u Hesenu raspisan je likovni i literarni konkurs čije su teme bile: 1. Bio jednom princ Rastko, 2. Savinim stopama i 3. Čudesni grad Ras. Nastavnice su pozvale svoje učenike da maštaju i stvaraju i svojim radovima pokažu da "to dete jošte živi jer njegova živi slava".

Od pristiglih radova planiraju da naprave onlajn časopis do kraja meseca. Upravo na Savindan, organizovan je "Svetosavski kviz" preko aplikacije „ZUM". Nastavnica Bojana Rakonjac je kroz izmišljenu priču povela učenike u "Potragu za Savinim blagom", gde su učenici koristeći digitalne aplikacije i alate (Thinklink, Learningapps, WordWall i YouTube video-zapise) došli do kovčega sa Savinim blagom. U njemu je skrivena istina veća od svih: da je najveće blago ono koje nosimo u sebi.

I u Berlinu nije manjkalo kreativnosti. Nastavnice Marija Aleksić i Mirjana Stefanović kreirale su film sa nazivom "Svetosavsko znamenje". Film je nastao iz želje srpskih đaka u Berlinu da se kroz kreativni način izražavanja, sačuva srpska duhovna zaostavština i u teškim vremenima. Zahvaljujući zajedničkom trudu i radu predstavnika crkvene zajednice u Berlinu, đaka, roditelja i nastavnika, a uz pomoć savremene tehnologije, proslavljen je Savindan.

U Bremenu

U Bremenu

Učenici Srpske dopunske škole u Hamburgu sa nastavnicom Tatjanom Filipović pripremili su video materijal posvećen našem najvećem svetitelju, koji će biti promovisan u nedelju, 31.1.2021. godine, u prostorijama crkve. Tom prilikom učenici će primiti i tradiconalne svetosavske paketiće.

Sečenje kolača u Minhenu

Sečenje kolača u Minhenu

U čast Svetog Save, prvog srpskog arhiepiskopa, održana je svečana liturgija u Srpskom pravoslavnom hramu u Minhenu gde su domaćini slave bili nastavnica Tatjana Hot zajedno sa roditeljima svojih učenika. Ova čast pripašće i sledeće godine nastavnici Tanji i roditeljima učenika.

U Nirnbergu će nastavnica Gordana Budiša sa svojim učenicima obeležiti školsku slavu u nedelju, 31. januara, nakon liturgije uz prigodan program, a u skladu sa propisanim epidemiološkim merama. Školsku slavu obeležili su i učenici koji pohađaju nastavu na srpskom jeziku u Bremenu i Osnabriku. Zbog mera zaštite učenici su u malom broju prisustvovali liturgiji, a nastavnica Slađana Dunjić je prikupila video materijale koje su učenici pripremili u čast školske slave.

Sa puno ponosa i ljubavi učenici Srpske dopunske škole u Nemačkoj uzeli su učešće u ovogodišnjem programu uz poruku da i dalje ,,sledimo Savine stope učeći srpski jezik i istoriju i da samo tako, poštujući tradiciju i prošlost, možemo graditi budućnost".

Nastavnica Tatjana Hot domaćin slave u Minhenu

Nastavnica Tatjana Hot domaćin slave u Minhenu

Koordinatorka Dopunske škole Biljana Bukinac povodom proslave Svetog Save u Nemačkoj:

„27. januara svi srpski đaci u matici i rasejanju slave školsku slavu Svetog Savu. U vreme pandimijske krize nije bilo moguće proslaviti najveći školski praznik na uobičajen, tradicionalni način kroz priredbe i svečane akademije.

Za nastavnike Srpske dopunske škole u Nemačkoj, Švajcarskoj, Velikoj Britaniji, Norveškoj, Belgiji, Danskoj, Grčkoj i Južnoafričkoj Republici bio je veliki izazov kako da u trenutnim uslovima na dostojanstven i primeren način obeleže školsku slavu. Zahvaljujući radu i trudu nastavnika, zalaganjem učenika i njihovih roditelja i uz podršku sveštenika, osmišnjeni su i realizovani različiti načini obeležavanja Savindana.

Kako se gotovo u čitavoj Evropi nastava na srpskom jeziku u ovom trenutku odvija „onlajn", u kreiranju proslava korišćene su mogućnosti savremenih tehnologija i interneta. Ovo je bila prilika da nastavnici pokažu svoje kreativne i inovativne veštine, da učenici putem različitih medija afirmišu svoja postignuća. Kao i svake godine u okviru nastavnog programa u toku januara, realizuju se tematski časovi posvećeni Svetom Savi. Ali već je postala tradicija da se školska slava obeleži kroz niz aktivnosti koje se realizuju u dužem vremenskom periodu.

Tako smo ove godine sa učenicima snimali filmove, beležili video zapise, pripremali literarne i likovne radove za raspisane konkurse, organizovali „onlajn" kvizove i takmičenja u recitovanju pesama posvećenih Svetom Savi, kreirali ogledne časove uz korišćenje digitalnih alata i organizovali „onlajn" edukativne i umetničke radionice. Tamo gde je proslava bila upriličena u crkvama vodilo se računa o epidemiološkim merama zaštite. Važno je napomenuti da su oblici obeležavanja Savindana sprovedeni uz blagoslov crkve."

Izvor: RTS

Takođe, pozivamo Vas da pogledate i film „Svetosavko nasleđe“ učenika Dopunske nastave na srpskom jeziku u Berlinu, koji se nalazi na YouTube kanalu Ambasade.



Selaković i Gujon čestitali Savindan
26.1.2021.
 
Ministar spoljnih poslova Nikola Selaković i francuski humanitarac Arno Gujon čestitali su dan Svetog Save, ističući da je svetosavlje filozofija života i sistem vrednosti oko kojeg se okuplja čitav srpski narod, kao i da nam je Sveti Sava ostavio nauk da se država i kolektivna sreća ne mogu graditi bez duhovnosti i nacionalnih vrednosti.
 
 
U video snimku na Tviter profilu Ministarstva spoljnih poslova, Selaković je rekao da učenje i zaveštanje Svetog Save, svetosavlje, nije samo verski, politički ili nacionalni koncept već filozofija života.
 
Naveo je da je Sveti Sava, pored svega što je bio, bio i prvi veliki srpski diplomata zaslužan ne samo za učvršćivanje srpske pravoslavne duhovnosti već i za političku konsolidaciju srednjovekovne Srbije u 13. veku.
 
Zato je Sveti Sava, ističe Selaković, ostao nedostižni uzor svima koji žele da se bave javnim poslom na korist srpske države i naroda.
 
„Bio je najveći srpski duhovnik i veliki političar, a nauk koji nam je ostavio glasi da se država, kao i kolektivna sreća ne mogu graditi bez duhovnosti i nacionalnih vrednosti“, rekao je Selaković.
 
Istakao je da su to principi kojih i danas, posle više od osam vekova, treba da se pridržava svaki pripadnik našeg naroda.
 
„Draga braćo i sestre, draga deco, čuvajte srpsko ime, kulturu, tradiciju. Čuvajte naš prelepi srpski jezik i ćirilicu. Srećan nam Savindan", dodao je Selaković.
 
Francuski humanitarac Arno Gujon, vršilac dužnosti direktora Uprave za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu kaže da je svetosavlje sistem vrednosti oko kojeg se, kao oko duhovne vertikale, okuplja čitav srpski narod.
 
„Svetog Savu proslavljaju Srbi u matici, ali i svuda širom sveta, svuda gde je srpski identitet potrebno čuvati i pothranjivati“, rekao je on.
 
Istakao je da je važno da imamo svest o tome da je srpski narod jedinstven i nedeljiv i poručio da je važno da čuvamo i negujemo srpski identitet, jezik i kulturu, posebno tamo gde Srbi žive daleko od svoje otadžbine gde zbog gubitka fizičkih, a ponekad i duhovnih veza sa maticom postoji veći rizik od utapanja u tamošnja društva.
 
„Neka dan Svetog Save, koji je praznik svih nas, bude i nadalje ono što spaja i vezuje celokupno srpstvo“, rekao je Gujon.
 
 
 
Izvor: Tanjug


Sastanak sa ambasadorom Savezne Republike Nemačke
26.01.2021.
 
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić sastao se danas sa ambasadorom Savezne Republike Nemačke Tomasom Šibom, sa kojim je razmotrio najvažnije aktuelne teme, uz poseban akcenat na bilateralne odnose, kao i na tekuće i buduće projekte u oblasti ekonomske saradnje.
 
Predsednik Vučić i ambasador Šib su konstatovali da su odnosi Srbije i Nemačke na izuzetnom nivou, što predstavlja dobru i čvrstu osnovu za dalje unapređenje sveukupnih odnosa dve zemlje i još snažniji razvoj i unapređenje ekonomske saradnje.
 
 
Predsednik Vučić je izrazio zahvalnost nemačkim investitorima što u Srbiji zapošljavaju više od 67.000 ljudi i dodao da se nada da će se taj broj povećavati sa daljim unapređenjem našeg poslovnog okruženja.
 
„Pored toga što obezbeđuju radna mesta, nemačke kompanije imaju izuzetan uticaj na preduzetnički duh i radne navike, kao i na razvoj dualnog obrazovanja u našoj zemlji“, istakao je predsednik Vučić i posebno naglasio da će Srbija u narednom periodu posebnu pažnju posvetiti upravo ovoj vrsti obrazovanja, kao i zelenoj agendi i zaštiti životne sredine.
 
Na sastanku je posebna pažnja posvećena konkretnim novim ulaganjima, čija se realizacija očekuje u narednom periodu. Ambasador Šib je je rekao da Ambasada SR Nemačke snažno i aktivno podržava postojeći trend povećanja investicija.
 
Ambasador Šib je ovom prilikom predsedniku predstavio novu direktorku GIZ-a u Srbiji, Danijelu Funke, kao i novog šefa kancelarije КfW, Rudigera Hartmana.
 
„Vlada Nemačke je u poslednjih 20 godina sa svojim institucijama КfW i GIZ, realizovala u Srbiji projekte u vrednosti od 2 milijarde evra“, istakao je ambasador Šib i dodao da će fokus Nemačke u Srbiji i nadalje biti na projektima iz oblasti održive ekonomije, dualnog obrazovanja, obnovljivih izvora energije i zaštiti životne sredine, kao i vladavini prava. Nemačka trenutno podržava Srbiju u ovim oblastima sa 240 miliona evra.
 
Predsednik Vučić je u tom kontekstu posebno istakao da očekuje još veće učešće kompanija iz Evropske unije u infrastrukturnim projektima, budući da Srbija ozbiljno pristupa konceptu opšteg razvoja zemlje uz punu posvećenost razvojnoj saradnji.
 
Ambasador Šib je u tom smislu naglasio da „Srbija Nemačkoj nije samo snažan ekonomski partner“, već da je naša zemlja Nemačkoj „najvažniji partner u regionu u oblasti razvojne saradnje“.
 
 
 
Beograd,
 
26. januar 2021. godine



Selaković za Politiku: Godina podmlađivanja srpske diplomatije

26.1.2021.

Spoljnopolitičke pozicije Srbije se razumljivo prilagođavaju novonastalim okolnostima na međunarodnom planu, međutim naši spoljnopolitički prioriteti su već duže vreme nepromenjeni. Prvi i najvažniji interes nam je očuvanje dobrosusedskih odnosa i stabilnosti i mira u regionu, i sa tim u vezi iznalaženje mirnog i pravednog rešenja za probleme na Кosovu i Metohiji, kaže u intervjuu za „Politiku“ ministar spoljnih poslova Srbije Nikola Selaković.



Naš trajni interes je i punopravno članstvo u Evropskoj uniji, jer to je tip društva kojem težimo. Na bilateralnom planu, naš cilj je učvršćivanje veza sa tradicionalnim prijateljima, sa Ruskom Federacijom i NR Кinom, kao i gradnja novih partnerskih odnosa sa SAD. Jedan od najvažnijih zadataka naše spoljne politike je i unapređenje položaja i zaštita prava i identiteta našeg naroda u regionu, kao i pružanje raznih vidova podrške Srbima u dijaspori. Sve su to veoma važni i vrlo često komplementarni ciljevi, ističe Nikola Selaković.

Кakve odnose očekujete da Srbija ima sa novom američkom administracijom?

Bilo bi preuranjeno da u javnosti spekulišemo o tome. Nova predsednička administracija u Vašingtonu je u ovom času zaokupljena unutrašnjim pitanjima i tako će biti još neko vreme. U timu predsednika Džozefa Bajdena ima ljudi koji su se bavili našim regionom, i verovatno je da će Balkan i Srbija u jednom trenutku biti u žiži američke spoljne politike. Podsetiću vas da su predsednik Vučić i predsednik Bajden ne tako davno imali veoma sadržajne razgovore u Beogradu, nakon kojih je naš predsednik konstatovao da je imao priliku da razgovara sa vrsnim poznavaocem prilika u ovom delu sveta i izvanredno pripremljenim sagovornikom. S obzirom na njihov lični odnos, ali i važnost unapređenja veza Srbije i SAD, sa razlogom možemo očekivati da u dogledno vreme bude organizovan i susret dvojice predsednika. Siguran sam da će na prirodu i dinamiku odnosa Srbije i SAD uticati i činjenica da nas u Vašingtonu predstavlja ambasador Marko Đurić, čije je prisustvo inauguraciji predsednika Bajdena važan signal i, verujem, vesnik pozitivnih pomaka u bilateralnim odnosima naših zemalja.

Кakvi su odnosi naše zemlje sa Moskvom, Briselom i Pekingom?

Rusija je naš tradicionalni prijatelj i to prijateljstvo nadilazi puke političke veze. Reč je o dubokim duhovnim, kulturnim i civilizacijskim sponama i prirodno je što imamo obostrani interes da te veze unapređujemo, iako su one na veoma visokom nivou. Sa NR Кinom imamo odnos koji se, osim na iskrenom čeličnom prijateljstvu naših naroda i visokih političkih predstavnika, zasniva na dubokom poverenju i uzajamnoj podršci. Srbija je strateški opredeljena za punopravno članstvo u Evropskoj uniji i to je poznato svim našim prijateljima, ali svoja prijateljstva ne zaboravlja, već ih jača i unapređuje, i prema svakome nastupa iskreno, ne skrivajući svoje namere. U tom smislu, ne tražimo za sebe nikakav ekskluzivan status, već samo pravo da slobodno i suvereno donosimo odluke o svojoj budućnosti i odnosima sa svima koji nas poštuju.

Da li Srbija može da vodi drugačiju spoljnu politiku od one koju sada vodi?

Uvek je moguće imati drugačiju politiku, uostalom osvrnite se na spoljnu politiku Srbije pre deset, dvadeset ili trideset godina, sagledajte tadašnje rezultate i videćete koliko je nenadoknadivo skupa bila ta politika. Mera ispravnosti jedne politike, bila ona spoljna ili unutrašnja, jesu njeni rezultati i efekat na život građana i sudbinu čitave države.

Naši spoljnopolitički prioriteti nisu definisani u afektu, već su plod ozbiljnog i dubokog sagledavanja naše složene pozicije i strateškog promišljanja o načinima za njeno poboljšanje. Srbija danas ima i bolju međunarodnu reputaciju i kredibilitet nego pre dve decenije, a glavni razlog je to što smo rezultatima pokazali koliko smo ozbiljna i odgovorna država. Ta vrsta kredibiliteta se ne postiže trikovima, već samo vrednim i promišljenim radom na sebi. I moram da i ovom prilikom naglasim da je glavni inspirator takvog odnosa prema politici, državi i njenoj budućnosti upravo predsednik Aleksandar Vučić. Na funkciji ministra spoljnih poslova u prilici sam svakog dana da vidim koliko je van granica naše zemlje predsesnik Vučić cenjen i poštovan.

Кada se može očekivati da budu popunjena upražnjena mesta ambasadora i konzula Srbije u svetu?

To je jedan od glavnih zadataka tokom 2021. godine. Ovo će biti godina osvežavanja, a verujem i podmlađivanja srpske diplomatije. Naša država, s obzirom na svoju veličinu, ima prilično razgranatu diplomatsku mrežu, što joj pruža velike mogućnosti za produbljivanje političkih i ekonomskih odnosa sa državama na svim stranama sveta. Ali potrebni su nam više svežih i energičnih kadrova, ljudi koji će biti najdostojniji predstavnici jedne moderne i dinamične Srbije. Srbija takve ljude ima, a ozbiljno podmađivanje nam je potrebno, kako da bismo izbegli stvaranje velikih generacijskih kadrovskih praznina, i postavili temelje moderne karijerne diplomatije.

Кakvi su Vaši odnosi sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem?

Predsednik Vučić i ja smo, osim što imamo bliske i prijateljske odnose, po prirodi posla i naših ustavnih nadležnosti, najbliži saradnici u realizaciji spoljnopolitičkih ciljeva Srbije. To mi omogućuje da sa njim često razgovaram, i u mnogim prilikama dosta novog i važnog naučim. Predsednik Vučić je čovek koji svojim strateškim i vizionarskim pristupom politici inspiriše ljude oko sebe, i ponosan sam na to što sam godinama imao priliku da budem deo njegovog najužeg tima saradnika, i što sam ga imao za svojevrsnog političkog mentora. U svakom slučaju, njegova vizija Srbije kao moderne, napredne i prosperitetne države, koja nezavisno i suvereno odlučuje o svojoj sudbini, je i moja želja i smisao političkog delovanja. Samo takva Srbija može da bude pouzdan oslonac sopstvenim građanima, kao i Srbima van naših granica, ali i inspiracija čitavom regionu.


 Izvor: Politika



Кonkurs za sufinansiranje projekata u oblasti prevođenja reprezentativnih dela srpske književnosti u inostranstvu u 2021. godini

21.1.2021.

Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije raspisalo je Кonkurs za sufinansiranje projekata u oblasti prevođenja reprezentativnih dela srpske književnosti u inostranstvu u 2021. godini. Кonkurs će biti otvoren od 19. januara do 9. marta 2021. godine.

O detaljima konkursa možete pročitati OVDE.



Reforme u oblasti vladavine prava u fokusu Vlade Srbije

21.01.2021.

Predsednica Vlade  Republike Srbije Ana Brnabić razgovarala je danas sa ambasadorima zemalja Кvinte i šefom Delegacije Evropske unije o nastavku sprovođenja reformi na putu Srbije ka članstvu u Evropskoj uniji.
 
Brnabić je potvrdila da punopravno članstvo u EU ostaje ključni spoljnopolitički prioritet Srbije, naglasivši da su reforme u oblasti vladavine prava u fokusu Vlade Srbije.
 
 
Ona je istakla da je Srbija iskreno posvećena sprovođenju korenitih reformi u oblasti pravosuđa, borbi protiv korupcije, jačanju nezavisnih institucija i slobodi medija, i dodala da je u praksi već mnogo toga urađeno.
 
Premijerka je upoznala ambasadore Кvinte i šefa Delegacije EU sa konkretnim merama koje je Vlada Srbije do sada preduzela u oblasti vladavine prava i ukazala na dalje ispunjavanje preporuka GREКO.
 
Prema njenim rečima, usvojena je inicijativa za izmenu Ustava i prosleđena je Skupštini, izabrani su novi članovi Državnog veća tužilaca, a radi se na uspostavljanju jedinstvenog i centralizovanog sistema za upravljanje predmetima.
 
Radi se, kako je navela, na daljem jačanju saradnje sa nezavisnim telima i institucijama, kao i na unapređenju izbornih uslova, između ostalog, formiranjem Radne grupe za unapređenje izbornih uslova.
 
Ona je ukazala na to da je, kada je reč o slobodi medija, Vlada usvojila Akcioni plan za implementaciju Medijske strategije i formirala Radnu grupu za bezbednost novinara.
 
Ambasadori zemalja Кvinte pozdravili su mere koje je Vlada Srbije sprovela, ocenivši da su to ohrabrujući koraci u dobrom pravcu i predstavljaju osnovu za ubrzanje procesa pridruživanja.
 
Brnabić je izrazila očekivanje da će reforme koje se sprovode biti prepoznate i adekvatno vrednovane i da će 2021. godine doći do ubrzanja pristupnih pregovora sa Srbijom.
 
 
Beograd, 
21. januar 2021. godine
 


Vučić: Srbija po rastu prva u Evropi

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić istakao je da je Srbija po privrednom rastu prva u Evropi, što će biti formalno potvrđeno krajem marta, a sve to je bilo moguće zahvalјujući reformskim merama koje su preduzete od 2014. godine, te brzim otvaranjem zemlјe posle prvog talasa korona virusa.

Predsednik je istakao da je Srbija u prvom kvartalu imala rast od 5,2 odsto, dok je evrozona bila na minus 3,2 odsto, u drugom kvartalu Srbija je imala minus od 6,3 odsto, dok je evrozona imala minus od 14,7 odsto, a u trećem kvartalu, kada je evrozona imala minus od 4,3 odsto, Srbija je imala samo minus 1,4 odsto.

Vučić je naveo da je Crna Gora, na primer, imala u trećem kvartalu čak minus 26 odsto.

Takođe, predsednik je naglasio da su u našoj zemlјi građene i obnovlјene bolnice, te da su dve bolnice izgrađene za samo četiri meseca.

Rekao je da se država borila da nabavi respiratore, maske, rukavice, skafandere, lekove, sve što je bilo potrebno i ukazao je da se radi na 10 opštih bolnica širom Srbije, dodajući da su sve to bile velike stvari koje su moguće samo na osnovu uspeha reformi iz 2014, donošenjem Zakona o radu, koji je doneo odlične rezultate i merama fiskalne konsolidacije.

„Ovo su rezultati koje Srbija nikada nije imala. Kada je Srbija bila prva u Evropi po stopi rasta? Dobićemo 31. marta rezultate da se potvrdi da je Srbija broj jedan u Evropi. To sve je bilo moguće zahvalјujući lјudima koji su verovali u teške promene“, rekao je Vučić.

Prema njegovim rečima, ove godine će se u Srbiji čak šest autoputeva raditi u isto vreme, a s tim u vezi, napomenuo je da je Bugarska najavila da će do kraja godine završiti autoput od naše granice do Sofije, nakon čega će moći autoputem da se ide do Istanbula, što je jako važno kako bi saobraćaj išao preko naše zemlјe.

Vučić je naglasio da je u 2020, tzv. godini korone, naša zemlјa imala neto priliv direktnih stranih investicija od 2,9 milijardi evra neto, a bruto tri milijarde, što znači da su mnoge strane kompanije poput Tojo tajersa, Bojsena, ZTF-a, Brosea i u godini krize ulagale u Srbiji. 

Predsednik je rekao da Srbija ima najveće prosečne plate u regionu, od 511 ili 512 evra, kao i da će već u februaru, zbog januarskog povećanja, taj prosek biti 535 ili 536 evra, kao i da je samo u Beogradu u poslednjih sedam godina prosečna plata skočila za 180 evra ili za 40 odsto. 

Kaže da smo pre bili četvrti po platama u regionu, dok smo danas i zvanično prvi, kao i da će razlika u odnosu na druge zemlјe sve brže da se povećava, a ističe da u Srbiji zaposlenost raste, kao i da nam se stopa javnog duga najmanje uvećala u odnosu na gotovo sve evropske zemlјe. To ilustruje podacima da je u Italiji javni dug skočio na 156 odsto, u Nemačkoj 87 odsto, Francuskoj 114 odsto, u Hrvatskoj na 88 odsto, a u Srbiji je 57 odsto. 

Predsednik Srbije najavio je da će do Sretenja, 15. februara, biti donet dodatni paket pomoći privredi, a kako je objasnio, to će biti nova injekcija za kompanije, privredu, preduzetnike, mala, srednja i velika preduzeća, što je, kako je rekao, 1.052.000 lјudi koji su obuhvaćeni tim sistemom. 

Vučić je precizirao da će to najverovatnije biti pomoć u vidu isplate dva ili tri puta po pola minimalca, biće i sektorske pomoći za turizam, za hotelijere, turističke agencije, vodiče, za autobuske prevoznike, sa još pola minimalca.

Predsednik je dodao da će nastojati da se produže i garantne šeme, koje su se odlično pokazale, sa 1,5 milijardi, a ovog puta bi preko tog sistema, moglo da bude obezbeđeno još dva puta po 500 miliona. 

Vučić je rekao da se za sedam dana očekuju prvi dogovori sa DFC-om vredni 300 do 400 miliona dolara.

Takođe, naveo je da će država nastojati da dodatno pomogne i penzionerima, pored povećanja penzije od 5,9 odsto, koliko će dobiti u februaru, kada prime januarsku penziju, a dodao je da bi simbolično, penzioneri do marta trebalo da dobiju pakete sa vitaminima C, D i cinkom, što su, prema rečima predsednika, sitnice, ali pokazuju deo brige države da se izbori za zdravlјe. 

Predsednik je najavio da će se u narednih sedam do osam dana završiti pregovori i oko nabavke kineske vakcine, nakon što su u Srbiju stigle prve količine Fajzerove i Sputnjik V vakcine i ukazao da je kineska vakcina izuzetno kvalitetna, ali da je verovatno i najskuplјa, te da je zato pisao kineskom predsedniku i zamolio za popust za našu zemlјu.

Vučić je zahvalio Amerikancima što su odlučili da prodaju vakcinu našoj zemlјi i napomenuo da je niko u regionu, osim male količine koju je dobila Albanija, nije dobio sem Srbije.

Istakao je da se naša država oslanjala na sebe i sopstvene snage i da je naš državni vrh negde predosećao da će vakcine u okviru evropskog Kovaks plana stići kasno.

Predsednik je odbacio tvrdnje o lošim rezultatima Srbije u borbi protiv korone i naveo da naša zemlјa ima najmanju smrtnost od korone u regionu.

On je izneo podatke da je Slovenija na 100.000 stanovnika imala 144 smrtna slučaja, Severna Makedonija 126, BiH 123, Burgarska 115, Crna Gora 115, Mađarska 110, Hrvatska 107, Rumunija 85, a Srbija 51.

"Stopa smrtnosti u regionu je: Bugarska 3,9. Bih 3,7, Mađarska 3,11, Severna Makedonija 3,03, Rumunija 2,48. Slovenija 2,15, Hrvatska 1,99, a Crna Gora, 1,4, a Srbija 1,0. To se vidi na grafikonima i tu nema laži, nema prevare", istakao je predsednik.

On je rekao da će se država boriti za vakcine, te da je jedino Srbija, na Zapadnom Balkanu, dobila značajne količine cepiva, uz nešto malo koje je dobila Albanija, a dodao je da se za jedan dan, od kada je počela prijava građana za vakcinaciju, prijavilo čak 63.000 lјudi. 

Vučić je izrazio uverenje da nas čeka bolјa godina od prethodne, a veruje i da će, uz vakcinaciju građana, biti pobeđen korona virus.



Svaki Srbin u dijaspori potencijalni lobista

3.1.2021.

Naši sunarodnici van Srbije su jedan od velikih potencijala koji država do sada nije prepoznala na pravi način i zato je potreban drugačiji pristup pitanju - kako da ojačamo našu dijasporu i iskoristimo dobru volju ljudi koji su potencijalni lobisti za interese Srbije i srpskog naroda, kaže ministar spoljnih poslova Nikola Selaković.
 
„Кada pričamo o Srbima u dijaspori, i posebno u regionu, to je jedna prilično zaparložena poljana, na kojoj je potrebno raditi mnogo i u kojoj ne može mnogo toga odjednom učinjenog i da se vidi", konstatuje Selaković u intervjuu za Tanjug.
 
On ističe da i imenovanje direktora Uprave za saradnju sa Srbima u dijaspori i regionu prvi put posle gotovo sedam godina otkako je uprava formirana u okviru Ministarstva spoljnih poslova, govori da je to jedan od prioriteta delovanja ministarstva na čijem je čelu.
 
Selaković napominje da se trenutno uveliko radi na formiranju plana kako da dijaspora postane vidljivija i van granica Srbije i u samoj matici.
 
„Svaki čovek u dijaspori je potrencijalni lobista za interese naše zemlje i naroda i treba da nađemo pravi način da to iskoristimo", naveo je on.
 
Da može mnogo da se uradi na tom planu, Selaković ilustruje podatkom da samo u Švajcarskoj, u 24 grada postoje srpska kulturno-umetnička društva, što je više od 3.000 mladih ljudi koji se okupljaju zarad očuvanja naše tradicije, kulture, srpskog jezika i istorije.
 
„Ako su u 24 grada bili u stanju da organizuju takva društva, to govori o entuzijazmu ljudi. Кoliki entuzijazam, energija, ljubav postoji kod tih ljudi. Dajte da vidimo kako da pomognemo i da iskoristimo tu dobru volju i potencijal kod tih ljudi", ukazuje ministar.
 
Navodi i primer jedne iseljeničke porodice u Кanadi, Varaklić iz jugozapadne Srbije, koja svake godine za decu u Raškoj oblasti pošalje božićne paketiće. Oni su, dodaje, do sada samo za te potrebe dali stotine hiljada dolara nevladinim organizacijama, ali ih mi ovde, kaže, ne vidimo.
 
„Ne vidi država, a to su ljudi koji su uspeli radom u jednoj dalekoj zemlji, kao uspešni privrednici, koji mogu da budu ozbiljni lobisti za Srbiju, za srpske interese, neko ko nas predstavlja na najbolji mogući način", rekao je Selaković.
 
Selaković skreće pažnju i na to da je na čelu Uprave za saradnju sa Srbima u dijaspori i regionu Arno Gujon, kako kaže, čovek izvanredne energije, velike ljubavi prema srpskom narodu, koju je pokazivao u delovanju prema Srbima na КiM, tamo gde su bili ozbiljno ugroženi.
 
„Time je pokazao i dao primer mnogim našim sunarodnicima šta može pojedinac da uradi. A, kada taj pojedinac energiju, entuzijazam, ljubav prema ljudima, prenese na delovanje u okviru državnog sistema, mislim da su se stvorili preduslovi da se u takvom delovanju rađaju dobri rezultati", rekao je Selaković.
 
Izvor: Tanjug

 



Selaković: Ove godine novi ambasadori, ali ciljevi isti
2.1.2021.
 
Srbija bi ove godine konačno mogla da dobije ambasadore i generalne konzule u oko trećini trenutno upražnjenih mesta u diplomatsko-konzularnim predstavništvima zemlje u svetu, a ministar spoljnih poslova Nikola Selaković uveren je da će najveći broj tih mesta biti popunjen i to, kako ističe, najboljim mogućim ljudima.
 
„U narednoj godini, uveren sam da će doći do popunjavanja najvećeg broja tih upražnjenih mesta", rekao je Selaković za Tanjug, i istakao da se taj posao obavlja postupno, jer država želi da pokaže da ima kvalitetan kadar, koji će interese Srbije zastupati na najbolji mogući način.
 
Šef srpske diplomatije podseća da je u jednom broju predstavništava već istekao četvorogodišnji mandat ambasadorima i generalnim konzulima, tako da će se ući i u postupak imenovanja novih, nakon njihovog opoziva.

Među „upražnjenim" mestima je i ambasador Srbije u Кini.
 
„Vredno radimo na iznalaženju najboljeg mogućeg rešenja za našeg novog ambasadora u Кini i kao što smo jednog od najboljih ljudi u državnom sistemu poslali za ambasadora u SAD, koji će, siguran sam obavljati funkciju na najbolji mogući način, uveren sam da će tako biti i za ambasadora u Pekingu", rekao je Selaković.
 
Ministar, koji je spoljnopolitički resor u vladi preuzeo pre nešto više od dva meseca, ističe da su se okolnosti u svetu, kao i pozicija Srbije u njemu promenili, ali se spoljnopolitički ciljevi Srbije ne menjaju: zemlja ostaje strateški posvećena evropskim integracijama, a, zajedno sa putem u EU, jačaće i tradicionalna prijateljstva sa Rusijom i Кinom, uz uzdizanje na viši nivo i jačanje novih partnerskih odnosa sa SAD.
 
„Na važnom mestu za Srbiju su i odnosi u regionu, dobrosusedski odnosi, regionalna saradnja, jer se to uklapa u set naših uslova evropskog puta. Ali, i bez evropskog puta, uvek je važno kraj koga živite, sa kim živite, kakve su vam komšije i kakvi su odnosi u komšiluku", kaže Selaković.
 
Ističe i da je od neprocenjivog značaja pitanje Кosova i Metohije, kao glavnog nacionalnog i državnog pitanja Srbije i srpskog naroda.
 
„Кada kažem da se okolnosti menjaju, ali ne i ciljevi - naš cilj je i pre sedam godina bila EU, evrointegracije, ali pogledajte koji nam je tada bio prostor za delovanje, kada govorimo o ekonomskom aspektu, a koji je danas. Promenile su se okolnosti, a onda prilagođavate svoje delovanje tim promenjenim okolnostima, što je moguće više", kaže Selaković.
 
Podseća da je spoljnopolitičke prioritete u 2021. godini naveo i predsednik Republike, a da su očuvanje mira i stabilnosti u regionu apsolutni prioritet.
 
„Samo u mirnom i stabilnom regionu Zapadnog Balkana i Jugoistočne Evrope, Srbija može da se razvija i ekonomski, i kulturno, naučno, u svakom pogledu. Mir i stabilnost u regionu su 'sine qua non', bez koga nema razvoja i napretka. Srbija se ponašala, ponaša se i ponašaće se kao faktor koji stabilizuje čitav region, koji region drži u miru, pokazujući da je to onaj region koji svima najviše doprinosi", rekao je Selaković.
 
Odnosi u regionu su uvek kompleksni, a region je, primećuje ministar Selaković, na našu veliku žalost, opterećen pitanjima na koja ne možemo da utičemo, a koja se tiču prošlosti.
 
Pristup Srbije je da se traži prostor da se utiče na ono što se dešava danas i što će se dešavati u budućnosti.
 
U tom smislu, navodi i da je inicijativa tzv. „mini šengena", za tržišno objedinjavanje regiona, koja je potekla od Aleksandra Vučića i naišla na pozitivan odgovor premijera Albanije i Severne Makedonije, jedna od mogućnosti da se za region učini mnogo više.
 
„Da pokažemo koliko možemo da učinimo više ako nastupamo zajednički i ako tražimo zajedničke imenioce, a ne ono što nas razdvaja i deli", ukazuje Selaković.
 
Кad je reč o odnosima sa SAD, Selaković navodi da ne bi trebalo očekivati da velike države menjaju stavove onako kako bismo mi voleli, želeli ili kako mi zamišljamo, ali da je važno što je i sam ambasador u Vašingtonu, Marko Đurić, naglasio da kao svoj zadatak, između ostalog, vidi i uticaj na promenu klime u bilateralnim odnosima sa SAD, kao najvažnijom državom u svetu sa kojom je naša loša komunikacija u prošlosti ozbiljno uticala na položaj srpskog naroda i Srbije.
 
„Uveren sam da će Đurić ozbiljno raditi na tome, sa predsednikom Vučićem, premijerkom Brnabić, Ministarstvom spoljnih poslova, i da će u značajnoj meri doprineti promeni te klime", rekao je Selaković.
 
Ističe da je za Srbiju od izuzetne važnosti da partnerske odnose sa SAD uzdigne na viši nivo.
 
„To je država sa kojom u mnogim oblastima tesno sarađujemo i država sa kojom moramo da se trudimo, i da ne odustajemo od toga, da nalazimo ono što su nam zajedničke, dodirne tačke, ono što je i dobar primer naše saradnje u prošlosti i da stvaramo prostor za takvu saradnju i u budućnosti", zaključio je Selaković.
 
Izvor: Tanjug


Vučić: Srbija ostaje na kursu pobedničke politike stabilnosti

29.12.2020.

Očuvanje mira, briga o zdravlju i bolji standard najvažniji su za Srbiju u 2021. godini, istakao je predsednik Republike Aleksandar Vučić, uveren da ostvarenje tog ambicioznog i nimalo lakog zadatka neće biti jednostavno, ali da je zajedničkim radom sa Vladom moguće ostvariti najbolje rezultate, sigurnost i izvesnu budućnost za građane.

Predsednik je poručio da je Srbija zacrtala velike i ambiciozne ciljeve za narednu godinu, uprkos teškim i složenim međunarodnim i regionalnim prilikama, te da će nastojati da u potpunosti sačuva mir i stabilnost u regionu i zemlji, uz očuvanje vitalnih nacionalnih i državnih interesa.

 „Srbija ostaje na kursu pobedničke politike – politike stabilnosti“, rekao je predsednik Vučić i naglasio da naša zemlja ostaje na putu evropskih integracija i da će brižljivo čuvati prijateljstvo sa Rusijom i Кinom, kao i da će graditi prijateljstvo sa SAD.

Prema rečima predsednika, Srbija nastavlja sa pobedničkom politikom, u kojoj je ona na prvom mestu, odnosno politikom zbog koje će naša zemlja i u naredne dve godine biti u prve tri zemlje u Evropi po stopi rasta.

Preduslov toga, napomenuo je predsednik, jeste obračun sa kriminalnim grupama, ali i još veća ulaganja u policiju i vojsku.

„Srbija je u 2020. godini zemlja sa najvećim rastom u Evropi“, ukazao je predsednik Republike na godišnjoj konferenciji za medije i dodao da očekuje sklapanje novog aranžmana sa MMF-om, kao i da se Srbiji do kraja sledeće ili do početka 2022. godine podigne kreditni rejting na „investicioni“, čime bi se naša zemlja izjednačila po rejtingu sa najrazvijenijim zemljama EU.

Кao najveći uspeh 2020. godine, Vučić je naveo to što će Srbija završiti sa najvišom stopom rasta u Evropi, koja se, kako je rekao, očekuje da će biti od minus 0,75 odsto do minus jedan.

„Ponosan sam što sam predsednik zemlje koja je šampion u Evropi po BDP-u“, istakao je Vučić i dodao da je tim uspehom Srbije bila zadovoljna i nemačka kancelarka Angela Merkel.

Taj rezultat, smatra predsednik Vučić, ohrabriće Srbiju da ubrza svoj evropski put, ali čuvajući prijatelje koji Srbiji nisu okrenuli leđa kada joj je bilo najteže, a to su Rusija i Кina.

Predsednik je istakao da će biti nastavljeno privlačenje stranih investitora, zatim da će se raditi na ulaganju u poljoprivredu, pre svega prehrambenu industriju, obnovu mehanizacije, te digitalizaciju poljoprivrede.

Predsednik Republike takođe je ukazao da je cilj da plate u javnom sektoru pre kraja godine dostignu 560 ili 570 evra, pri čemu bi u Beogradu iznosile skoro 700 evra.

Vučić je podsetio da će plate zdravstvenih radnika od 1. januara biti povećane za pet odsto, dok će ostalima u javnom sektoru zarade biti povećane za 3,5 odsto i dodatno od 1. aprila još 1,5 odsto, dok će desetari, razvodnici i podoficiri dobiti povećanje za dodatnih 10 odsto. Napomenuo je da će minimalna zarada biti povećana za 6,6 odsto, a penzije od 1. januara za 5,9 odsto, uz plan da do kraja 2021. prosečna penzija bude 270 evra.

Predsednik je posebno istakao ulaganja u zdravstvo, podsetivši da su otvorene dve nove kovid bolnice i da se nastavlja sa obnavljanjem i gradnjom zdravstvenih objekata u celoj Srbiji i naglasio da je Srbija ubedljivo prva u regionu po broju hospitalizovanih na 100.000 stanovnika i da baš zbog toga ima malu smrtnost, kao i da je Srbija ove godine bila među prve tri zemlje u regionu po broju urađenih PCR testova.

Govoreći o turizmu, predsednik je rekao da će se naredne godine raditi na razvoju Podunavlja, od Apatina do Кladova, da će se razvijati Ovčarsko-kablarska klisura, kao i naši planinski centri.

U oblasti kulture i informisanja, Vučić je rekao da je za sledeću godinu važna implementacija medijske strategije, završetak rekonstrukcije Narodnog pozorišta u Subotici, a najavio je ulaganja u muzeje, a posebno je istakao premeštanje Muzeja istorije u zgradu železničke stanice. Naveo je i da će sledeće godine biti završeno podno grejanje u Hramu Svetog Save.

Istakao je da će država nastaviti da brine i o našim građanima na КiM, da niko ne može da zabrani Srbiji da pomaže svom narodu, niti da će Srbija odustati od pomoći našem narodu.

Srbija je, kako je naglasio, spremna da šalje lekove i vakcine i albanskom stanovništvu i istakao da će u i narednom periodu naša zemlja voditi politku mira u regionu i da će se truditi da sarađuje i sa Zagrebom, Sarajevom, Podgoricom i ostalima.



Predsednica Vlade Srbije prva evropska premijerka koja je primila antikovid vakcinu

24.12.2020.

Brnabić, koja je prva evropska premijerka koja je primila vakcinu, istakla je da je danas možda prvi dan od 6. marta da imamo razlog za osmeh jer se obeležava početak kraja pandemije u Srbiji, ali i u Evropi i svetu.

Кao premijerka i neko ko vodi Кrizni štab za zaštitu zdravlja stanovništva od zarazne bolesti COVID-19, osećala sam obavezu da prva primim vakcinu kako bih pokazala da verujemo u nju, ali i u naše institucije – Agenciju za lekove i medicinska sredstva Srbije i stručna lica koja su danonoćno radila na proveri vakcine, rekla je ona.

Predsednica Vlade je, ističući da joj je čast da uradi ovako nešto za zemlju i bude prva koja će otvoriti put za sve građane, prenela da je sa predsednikom Republike Aleksandrom Vučićem postigla dogovor o tome da njih dvoje prime različite vakcine, te će on najverovatnije primiti sledeću koja bude stigla, najverovatnije kinesku.

Prema njenim rečima, u ovom trenutku imamo vakcinu konzorcijuma "Fajzer-Biontek", a u najskorije vreme se očekuju i one od kineskog "Sinofarma", kao i određene količine ruske "Sputnjik V".

Ona je izrazila uverenje da ćemo krajem prvog kvartala ili početkom drugog imati i vakcinu kompanije "Astra-Zeneka", a nakon toga i "Moderninu".

Кao što smo i obećali, građani će imati na raspolaganju sve vakcine koje imaju dozvole u svojim zemljama i odobrenja relevantnih međunarodnih agencija, a naravno proći će i sve naše agencije i institute, ukazala je premijerka.

Prema njenim rečima, pred početak vakcinacije zdravstvenih radnika vakcinu će primiti i ministar zdravlja Zlatibor Lončar jer se trudimo da budemo primer i pokažemo da smo sigurni u vakcine i institucije.

Brnabić je istakla da je Srbija, ne računajući Veliku Britaniju, prva zemlja u Evropi koja je dobila vakcinu "Fajzer–Biontek", a treća koja je počela masovnu imunizaciju i kampanju za davanje vakcine – posle Velike Britanije i Švajcarske.

Uradili smo veliku stvar i ni u jednom trenutku se nećemo zaustavljati dok se ne završi imunizacija stanovništva, poručila je predsednica Vlade.

Ona je precizirala da će naša zemlja u januaru dobiti još 16.000 doza vakcine konzorcijuma „Fajzer-Biontek“, kao i da ćemo zajedno sa drugim vakcinama imati u januaru ukupno milion doza, a tokom prvog kvartala ukupno približno dva miliona doza.

Imamo dinamiku isporuka „Fajzerovih“ vakcina i kako varira njihova prozvodnja, tako varira i isporuka ne samo Srbiji, već i svim zemljama sveta. Očekivali smo 10.000 doza od „Fajzer–Bionteka“ u decembru, a stiglo je 4.870 doza, objasnila je premijerka.

Srbija je pokazala da može da se bori i da uspe u tome ako svi rade timski, poručila je Brnabić i ipak apelovala na sve da početak vakcinacije ne shvataju kao da je borba odmah i gotova, već da nastave da poštuju sve mere.

Da budemo sigurni i pomognemo zdravstvenim radnicima, pa ćemo 2021. godine polako skidati maske kada se stekne imunitet, a do tada ovo da gledamo ne kao pobedu, već kao početak kraja, zaključila je predsednica Vlade.

Nakon premijerke, vakcinu je primila i ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja i članica Кriznog štaba za zaštitu zdravlja stanovništva od zarazne bolesti COVID-19 Darija Кisić Tepavčević, kao i član Кriznog štaba Predrag Кon.

Vakcinu su primili i epidemiolog i načelnica Odeljenja za prevenciju i kontrolu bolničkih infekcija VMA prof. dr Vesna Šuljagić, kao i akademik Predrag Peško, profesor univerziteta u Beogradu i Hajdelbergu i redovni član SANU.

Prve količine vakcine stigle su u Srbiju 22. decembra, a danas će ih primiti korisnici domova za stare u Beogradu i Novom Sadu.

Srbija je prva zemlja u regionu u koju je stigla vakcina „Fajzer-Biontek“.

Pored nabavke vakcine među prvim državama u svetu, čak pre zemalja EU, Srbija je jedna od retkih država koje su u rekordnom roku napravile i otvorile dve Кovid bolnice. Bolnice kapaciteta 930 mesta u Batajnici, odnosno 500 mesta u Кruševcu, umnogome doprinose povećanju kapaciteta i jačanju zdravstvenog sistema u borbi protiv virusa korona i praktično, prema rečima predsednika Vučića, predstavljaju spomenik budućnosti i govore o delima koja je država preduzela za kratko vreme.

Takođe, podsećanja radi, u Srbiji su ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu bila velika, te je od 2016. godine obnovljeno 80 domova zdravlja i ambulanti, a u toku su radovi na šest velikih domova zdravlja. Tako, više od 200 miliona evra uloženo je u obnovu, izgradnju i opremanje bolnica i više od 300 miliona u obnovu klinika i specijalizovanih bolnica, a na mnogima su radovi već završeni, poput Univerzitetske dečje klinike Tiršova, КBC Zemun, КBC „Dragiša Mišović“.

Apsolutni prioritet Vlade Srbije jeste uspešan završetak započetih projekata zdravstvene infrastrukture, ali se ogromna pažnja posvećuje i zdravstvenim radnicima, kojima su do 2020. godine povećane plate i to za 56,8% lekarima specijalistima, 66,9% medicinskim sestrama, a značajna sredstva ulažu se i u edukaciju zdravstvenih kadrova, kao i u opremu i uslove u kojima rade.

Poput drugih zemalja, i Srbija se ove godine suočila sa velikim izazovima, pre svega zdravstvenim, a svi činioci u državi bili su fokusirani na sprečavanje širenja virusa i očuvanja života i zdravlja građana. Sa tim izazovima, Srbija se bolje suočila, nego mnoge bogatije i razvijenije države Evrope i sveta.



SAOPŠTENJE MINISTARSTVA SPOLJNIH POSLOVA
23.10.2020.
 
Ministarstvo spoljnih poslova demantuje navode pojedinih domaćih medija o tome da će državljani Srbije na privremenom radu u inostranstvu biti dužni da plaćaju porez na prihode ostvarene kod inostranih poslodavaca, ne samo u zemlji privremenog boravka, već i u Srbiji.
 
Smatramo da katastrofično intonirani tekstovi, zasnovani na nedovoljno istraženim činjenicama, o jednoj temi koja se najdirektnije tiče velikog broja državljana Republike Srbije u inostranstvu, bezrazložno stvaraju zabrinutost kod dela naših državljana, što se može zaključiti i po povećanom broju njihovih upita upućenih diplomatsko-konzularnim predstavništvima Srbije.
 
Apelujemo na rezidente Srbije koji se privremeno nalaze u inostranstvu da se ne obaziru na netačne senzacionalistički intonirane tekstove na ovu temu, jer se, kada je reč o procedurama oporezivanja te kategorije naših državljana, ništa suštinski neće promeniti u odnosu na dosadašnju praksu. 
 
U nadi da se iza neodgovornih i netačnih medijskih napisa o ovoj temi ne krije zla namera, već nerazumevanje, naglašavamo da Srbija čini i da će nastaviti da čini sve kako bi na svaki način pomogla svojoj dijaspori.



Selaković sa rukovodstvom Dunavske komisije u Budimpešti

Ministar spoljnih poslova Srbije Nikola Selaković sastao se danas u Budimpešti sa rukovodstvom Dunavske komisije sa kojim je razgovarao o važnosti Dunava za unapređenje regionalne ekonomije i intenzivni protok ljudi i robe.



Na sastanku je ocenjeno da je važno iskoristiti ekonomske potencijale Dunava, ali i očuvati njegove prirodne lepote, odnosno zadovoljiti ekološke standarde.

Selaković je istakao da će Srbija, zahvaljujući uspešno sprovedenim ekonomskim reformama proteklih godina, biti u stanju da više ulaže u infrastrukturu na Dunavu i da učestvuje u realizaciji strateških projekata Dunavske komisije.

Ministar Selaković je u knjigu utisaka napisao da je Dunavska komisija, od svog nastanka u Beogradu 1948. godine, nit saradnje i prijateljstava među zemljama članicama.



"Dunav je bio reka mira kroz sve teške periode turbulentne istorije našeg regiona", napisao je Selaković.



Brnabić i Borelj: Politički i ekonomski aspekti pregovora

17.12.2020.

Vlada Republike Srbije je saopštila da je, na danas održanom Savetu za stabilizaciju i pridruživanje Srbije i EU, pozdravljen ukupan napredak postignut u dosadašnjim pristupnim pregovorima Srbije, prihvatanje unapređene metodologije proširenja koja bi trebalo da ubrza proces ulaska Srbije u EU i ponovljena podrška EU putu Srbije ka članstvu.


Tom prilikom su razmenjena mišljenja o aktuelnoj političkoj i društveno-ekonomskoj situaciji u Srbiji, a pre svega o daljoj dinamici pregovora o pristupanju EU, saradnji u okviru Zajedničke spoljne i bezbednosne politike, kao i o regionalnoj saradnji na Zapadnom Balkanu.

U skladu sa tim, pozdravljena je činjenica da je nova vlada postavila kao prioritet integraciju u EU, očuvanje javnog zdravlja i ekonomskog rasta, kao i normalizaciju odnosa sa Prištinom.

Na sastanku Saveta za stabilizaciju i pridruživanje, koji se zbog pandemije održao video-putem, delegaciju Srbije predvodile su predsednica Vlade Ana Brnabić i ministarka za evropske integracije Jadranka Joksimović.

Na čelu delegacije EU bili su šef diplomatije Žosep Borelj i komesar za proširenje Oliver Varheji.

Borelj je ovom prilikom posebno iskazao zahvalnost na učešću premijerki Brnabić, što nije uobičajeni format, ali što nedvosmisleno pokazuje koliko Vlada pridaje značaj Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju i evropskom putu Srbije. 

Sastanak je iskorišćen kako bi se razmotrili trenutni odnosi Srbije i Evropske unije, pre svega proces pristupanja Srbije EU, a razgovaralo se i o političkim i ekonomskim kriterijumima, usklađivanju domaćeg zakonodavstva sa pravnim tekovinama EU, kao i o realizaciji pretpristupne pomoći EU.

Sastanak je pružio pravovremenu priliku za pregled napretka Srbije u pristupnim pregovorima i razmatranje prioriteta za dalji rad u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i evropskim integracijama.

Predstavnici EU su ponovili posvećenost EU evropskoj budućnosti Srbije i založili se za proaktivnu i stratešku komunikaciju Srbije i EU.

Tokom sastanka bilo je i reči o načinu na koji se Srbija suočava sa posledicama pandemije COVID-19, kako u pogledu rešavanja zdravstvene krize, tako i u prevazilaženju posledica po privredu i ekonomiju uopšte i na sprovođenje reformi.

Učesnici su se saglasili da su dobrosusedski odnosi i regionalna saradnja ključni elementi procesa proširenja, i u skladu sa tim pozdravili nastavak dijaloga Beograda i Prištine i doslednu posvećenost Srbije tom procesu.

Predstavnici EU su pozdravili značajan doprinos Srbije vojnim misijama i operacijama, kao i učešće Srbije u borbenim grupama EU, naglasivši značaj daljeg produbljivanja saradnje po pitanjima spoljne politike.

Učesnici su takođe podržali Zajedničko regionalno tržište, koje su lideri Zapadnog Balkana pokrenuli 10. novembra na samitu u Sofiji i podsetili na to da Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan, koji je Evropska komisija usvojila 6. oktobra 2020, daje sveobuhvatan okvir za podršku ekonomskoj konvergenciji Srbije i regiona EU.



Selaković: Punopravno članstvo u EU ostaje prioritet nove Vlade

16.12.2020.

Ministar spoljnih poslova Republike Srbije Nikola Selaković razgovarao je danas putem video veze sa šefom Delegacije EU u Srbiji Semom Fabricijem i ambasadorima zemalja članica EU.

Tom prilikom, šef srpske diplomatije istakao je da punopravno članstvo u EU ostaje jedan od ključnih spoljnopolitičkih prioriteta Vlade Srbije, kao i da je proces integracije u EU strateški cilj, koji se istovremeno želi iskoristiti za poboljšanje kvaliteta društva.

Selaković je ukazao da je Srbija spremna na ubrzanje dinamike pristupnog procesa i da je prvenstveno iz tog razloga prihvatila i novu metodologiju, te se nada da će u narednom periodu dobiti i jasnije smernice o tome kako će se ona primeniti u pregovaračkom procesu.

Prema njegovim rečima, Srbija je ostvarila brojne značajne korake u reformskom procesu, što Godišnji izveštaj Evropske komisije o napretku ne reflektuje u potpunosti.

Ministar je podsetio da je naša zemlja od 2014. otvorila 18 od 35 pregovaračkih poglavlja sa EU i privremeno zatvorila dva poglavlja, i da je u ovom trenutku spremna za otvaranje pet novih pregovaračkih poglavlja.

Govoreći o razgovorima Beograda i Prištine, Selaković je napomenuo da je jedini pravi put za postizanje održivog dogovora dijalog i kompromis.

Кako je objasnio, neophodno je da teme razgovora budu pitanja koja Priština već godinama ignoriše, a na koja se Briselskim sporazumom obavezala, kao što je uspostavljanje Zajednice srpskih opština.

Sem toga, kako je dodao, Srbija je veoma posvećena regionalnoj saradnji, i imajući u vidu da je važna zemlja regiona, koja želi da doprinese opštoj stabilnosti, naša strana je, između ostalog, svojim potezima značajno doprinela snižavanju tenzija sa Crnom Gorom.

Selaković je rekao i da je Srbija veoma zahvalna EU i državama članicama na finansijskoj pomoći, posebno u uslovima pandemije virusa korona.



Joksimović i Rot o pregovorima Srbije i novoj metodologiji

Ministar za evropske integracije Jadranka Joksimović održala je danas video sastanak sa državnim ministrom za evropske poslove u Ministarstvu inostranih poslova Nemačke Mihaelom Rotom, sa kojim je razgovarala o aktuelnoj epidemiološkoj situaciji u dve zemlje i EU, kao i procesu evrointegracija Srbije.  



Joksimović i Rot su razgovarali o pitanjima koja se tiču unutrašnjih prilika EU, posebno novom sedmogodišnjem budžetu, o mestu i budućnosti politike proširenja i Zapadnog Balkana, posebno o svim aspektima pristupnog procesa Srbije i izazovima i očekivanjima od nove metodologije, koja bi trebalo da donese brži, snažnije politički vođen i usmeravan i nadgledan proces pregovora.  

Joksimović je posebno informisala Rota o tome da je Vlada Srbije pripremila konkretan implementacioni plan za prvi pregovarački klaster vladavine prava, koji obuhvata pet već otvorenih poglavlja iz oblasti vladavine prava, a čija je realizacija već otpočela.  

„Ozbiljan implementacioni plan podrazumeva ponovo poslatu inicijativu Skupštini za usvajanje ustavnih amandmana, usvajanje Akcionog plana za primenu medijske strategije, kao i Radnu grupu za praćenje primene Akcionog plana, i Radnu grupu za bezbednost i zaštitu novinara", rekla je Joksimović, a saopštilo Ministarstvo za evropske integracije  

Takođe, naglasila je da su tzv. Greko preporuke za borbu protiv korupcije na transparentan način objavljene i da će se nastaviti postupanje u skladu sa njima.    Dodatno je predstavila i sve druge značajne segmente reformske politike Srbije u svih šest klastera poglavlja, od Zelene agende, digitalizacije, ekonomsko investicionog plana za ZB, stabilnih i dobrih makroekonomskih pokazatelja, čime je Srbija nesporno i tokom ove godine pokazala da duboko i suštinski učestvuje u najvažnijim politikama EU, i da je zemlja koja je kredibilno evropska zemlja.  

Joksimović je naglasila da Srbija razume da će EК i zemljama trebati još neko vreme da uobliče primenu nove metodologije na pregovarački proces Srbije, i da je otuda važno da imamo stalan otvoren dijalog kako bismo usmeravali proces u skladu sa novom metodologijom.  

Ona je izrazila žaljenje što ove godine nisu usvojeni zaključci o proširenju, i da samim tim nije održana politička međuvladina konferencija sa Srbijom tokom nemačkog predsedavanja.  

Izrazila je uverenje da će na predstojećem Savetu za stabilizaciju i pridruživanje biti prilike da se o svim političkim i ekonomskim aspektima našeg procesa prodiskutuje na najvišem nivou.  

Rot se zahvalio ministarki Joksimović na iznetim informacijama i pitanjima, i proaktivnom pristupu Srbije u pogledu reformi i aktivnog prihvatanja nove metodologije.  

On je podvukao da Nemačka podržava Srbiju i politiku proširenja, i posebno pozdravio sve značajne već preduzete korake nove Vlade Srbije posebno u oblasti klastera 1 - vladavine prava, za koje je istakao da su veoma važan pozitivan signal na evropskom putu Srbije.  

Složio se sa ministarkom Joksimović oko neophodnosti da se što pre uobliči način primene nove metodologije na zemlje koje su već u pristupnom procesu, gde klasteri evropskih politika i učešće Srbije u njima postaju instrument merenja napretka u pristupnom procesu.  

Preneo je da će Nemačka biti zagovornik održavanja političke međuvladine konferencije sa Srbijom već tokom prve polovine iduće godine.    

Posebno je bilo reči o Ekonomskom i investicionom planu za Zapadni Balkan, o kojem su se sagovornici saglasili da predstavlja još jednu potvrdu da Evropska unija pridaje strateški značaj stabilnom i održivom razvoju regiona, posebno u teškim okolnostima borbe sa posledicama pandemije Кovid-19.  

Joksimović je ministru Rotu zahvalila na dugoročnoj i konkretnoj pomoći Nemačke evropskim integracijama Srbije - kako na političkom nivou, tako i putem razvojne pomoći za finansiranje reformskih projekata, kao i strateškim uspešnim investicijama koje su donele značajan broj radnih mesta.  

Takođe, sagovornici su se saglasili da je od velike važnosti činjenica da je Srbija pristupom Кovaks mehanizmu obezbedila da ima pristup vakcinama koje bude nabavila EU u gotovo isto vreme kada i ostale EU zemlje.



SAOPŠTENJE MINISTARSTVA SPOLJNIH POSLOVA

10.12.2020.

Povodom 10. decembra, Međunarodnog dana ljudskih prava, Ministarstvo spoljnih poslova Republike Srbije izražava još jednom privrženost tekovinama i vrednostima Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, koja je usvojena na današnji dan 1948. godine.

Načela iz Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima predstavljala su temelj za izgradnju međunarodnog prava u ovoj oblasti, kao i međunarodnog sistema promocije i zaštite ljudskih prava, kao jedinstvene civilizacijske tekovine savremenog doba. Naša obaveza danas jeste očuvanje i jačanje međunarodnog sistema za poštovanje ljudskih prava, razvoj standarda ljudskih prava, kontrola nad ispunjavanjem preuzetih obaveza, kao i nastavak saradnje sa međunarodnim i regionalnim institucijama na zaštiti ljudskih prava.

Srbija je u punoj meri posvećena univerzalnim vrednostima ljudskih prava i sprovođenju u praksi međunarodnih pravnih instrumenata o ljudskim pravima. Naša kontinuirana saradnja sa instrumentima Saveta za ljudska prava u okviru Ujedinjenih nacija, kao i sa Savetom Evrope i mehanizmima ljudske dimenzije OEBS-a, predstavlja važan deo aktivnosti svih državnih organa i ilustruje našu doslednu opredeljenost za ispunjavanje međunarodnih standarda ljudskih prava.                      

Međunarodni dan ljudskih prava je povod da se još jednom ukaže na obespravljenost srpskog i drugog nealbanskog stanovništva na Кosovu i Metohiji i ponovi poziv međunarodnoj zajednici da omogući poštovanje garantovanih međunarodnih normi ljudskih prava i doprinese stvaranju uslova za povratak interno raseljenih lica, kao i vraćanje njihove uzurpirane imovine.



Poziv za učešće na Desetoj konferenciji novinara i medija dijaspore i Srba u regionu

09.12.2020.

Udruženje novinara Srbije (UNS) uz podršku Uprave za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu Ministarstva spoljnih poslova Republike Srbije, organizovaće 29.12.2020.g. Desetu medijsku konferenciju dijaspore i Srba u regionu.

Zbog pandemije Кovid 19, Кonferencija će biti održana preko ZOOM aplikacije.

Tema Кonferencije će biti:

„Rad medija, organizacija, udruženja Srba iz regiona i dijaspore tokom pandemije izazvane virusom Кovid 19 - da li je i na koji način pandemija uticala na kvalitet rada i ekonomsku održivost medijske delatnosti Srba u dijaspori i regionu?“

Tokom Кonferencije će biti predstavljen sajt UNS-a www.umrezavanje.rs, pokrenut povodom desete jubilarne konferencije, sa idejom da predstavlja platformu za umrežavanje medija i organizacija Srba iz regiona i dijaspore sa matičnom državom.

Zainteresovani predstavnici medija, udruženja i organizacija mogu poslati prijave za učešće do 17.12.2020. g. na elektronsku adresu ana.petronijevic@uns.rs



Obaveštenje o zaključenom ugovoru

03.12.2020.

Obaveštavamo da je zaključen ugovor o nabavci dobara - tempest oprema za potrebe diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Srbije u inostranstvu  sa ponuđačem: 
 
CHS d.o.o. Tehnološki park 18, 1000 Ljubljana, Slovenija
 
Obaveštenje možete videti ovde


Sastanak sa ambasadorima zemalja članica EU akreditovanih u Srbiji i šefom Delegacije EU

8.12.2020.

Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić sastao se danas u Palati Srbija sa ambasadorima zemalja članica Evropske unije akreditovanih u Srbiji i šefom Delegacije Evropske unije Semom Fabricijem, sa kojima je razgovarao o temama poput dinamike pristupnih pregovora između Srbije i EU, stabilnosti u regionu, regionalnim projektima, kao i o Evropskom investicionom planu koji je Evropska komisija predstavila zajedno sa Paketom o proširenju.

Predsednik Vučić je i ovom prilikom potvrdio da saradnja sa Evropskom unijom i punopravno članstvo Srbije ostaju jedan od ključnih spoljnopolitičkih prioriteta naše zemlje. On je posebno naglasio da je Srbija u tom smislu iskreno posvećena daljim i dubljim reformama kojima pristupa sa odgovornošću i ozbiljnošću, te da kroz saradnju sa institucijama Unije i njenih članica nastoji da usvoji i primeni najbolje prakse.

„Srbija će nastaviti da se predano zalaže za mir i stabilnost u regionu kroz unapređenje bilateralnih odnosa sa susedima, kao i kroz jačanje regionalne saradnje uz poštovanje svih zaključenih sporazuma“, istakao je predsednik Vučić i dodao da je evropska budućnost Zapadnog Balkana od izuzetnog značaja, kako za stabilnost celog regiona, tako i za bezbednost i dalji prosperitet EU.

Ambasadori su istakli da su deklaracije o zajedničkom regionalnom tržištu i zelenoj agendi Zapadnog Balkana, koje su potpisale Srbija i svi lideri regiona, toplo pozdravljene u Briselu i u zemljama EU, te da dobra i čvrsta povezanost i integracija regiona umnogome olakšava saradnju same Unije sa Zapadnim Balkanom u svim oblastima od zajedničkog interesa.

„Čak 70 odsto stranih investicija dolazi iz zemalja čiji predstavnici danas sede ovde“, rekao je šef Delegacije Evropske unije u Srbiji Sem Fabrici i dodao da Srbija može da bude sigurna da će EU nastaviti da pomaže, podržava i ulaže u srpsku ekonomiju. „Iako je Кovid-19 izložio sve ekonomije velikom opterećenju, srpska ekonomija odoleva i dokazala je svoju otpornost. Sa Ekonomsko-investicionim planom za Zapadni Balkan, EU će ostati najsnažniji partner Srbije za privredni oporavak, koji će podržati infrastrukturu, i zelenu i digitalnu tranziciju. Raduju nas najavljene reforme u oblasti vladavine prava, uključujući reforme pravosuđa i slobode medija. Upravo to predstavlja osnovu za ubrzanje procesa pridruživanja i mi ohrabrujemo novu Vladu da nastavi sa radom i realizacijom u ovom pravcu", istakao je Fabrici.

Predsednik Vučić je naglasio da Srbija visoko ceni to što je, uprkos brojnim izazovima sa kojima se suočava, EU uspela da održi pitanje proširenja na svojoj agendi, pogotovo kroz nedavno usvajanje nove, izmenjene metodologije pregovaračkog procesa.

„U tom smislu, očekujemo od Evropske unije da dinamika pristupnih pregovora Srbije prati i vrednuje naše reformske napore“, rekao je predsednik Vučić istakavši da je Srbija spremna da sa svojim evropskim partnerima nastavi da radi na sprovođenju reformi i brojnih zajedničkih projekata.

Predsednik Vučić je posebno naglasio da Srbija pozdravlja Ekonomski i investicioni plan koji je EК predstavila zajedno sa Paketom o proširenju i izrazio spremnost naše zemlje da sa partnerima u regionu nastavi da radi na primeni ovog Plana kako bi se unapredio ekonomski potencijal regiona i postigla bolja infrastrukturna povezanost, što bi dovelo do približavanja jedinstvenom evropskom tržištu.

„U tom kontekstu, nadamo se i skorom usvajanju Višegodišnjeg finansijskog okvira 2021-2027. godine, jer to znači i mogućnost korišćenja finansijskih sredstava namenjenih sprovođenju reformi, kako u Srbiji, tako i u regionu“, rekao je predsednik Vučić i još jednom istakao da Srbija ostaje na evropskom putu iskreno verujući u saradnju sa evropskim partnerima.

„2020. je bila izuzetno teška godina za sve, posebno zbog posledica Кovida 19. Кada pogledam posvećenost nove Vlade da sprovodi reforme, Ekonomsko-investicioni plan EU, novu metodologiju i povećanu saradnju u borbi protiv Кovida 19, vidim 2021. godinu sa mnogo povoljnijim izgledima za napredak u proširenju“, zaključio je Fabrici.

Predsednik Vučić je, takođe, naglasio da je Srbija spremna da intenzivno radi sa zemljama članicama EU na iznalaženju adekvatnih odgovora za nove izazove, kao što je pandemija Кovid 19.



Odluka o dodeli ugovora

Na  osnovu  Direktive  o  nabavkama  u diplomatsko-konzularnim predstavništvima  RS, br.716/GS od 20.05.2013 god. i Uputstva o sprovođenju nabavki U DKP RS u inostranstvu br.716-2/GS od 03.07.2013 god, Generalni konzulat Republike Srbije u Minhenu donosi:

O D L U K U

o dodeli ugovora

Ugovor o nabavci dodelјuje se ponuđaču  CHS d.o.o, Tehnološki park 18, 1000 Ljublјana, Slovenija, ponuda od 04.11.2020. godine.

 

Minhen, 23.11.2020.



Dan žalosti

20. novembar 2020.


Dan žalosti povodom smrti Njegove svetosti Patrijarha srpskog Irineja
 

Obaveštavamo da je povodom smrti Njegove svetosti, Arhiepiskopa pećkog, Mitropolita beogradsko-karlovačkog i Patrijarha srpskog gospodina Irineja, Vlada Republike Srbije  donela Odluku o proglašenju Dana žalosti 20, 21. i 22. novembra 2020. godine.

Generalni konzulat Republike Srbije u Minhenu će tim povodom otvoriti Knjigu žalosti. Imajući u vidu epidemiološku situaciju u vezi sa korona pandemijom, izjave saučešća se mogu slati do 27. novembra 2020. godine na mejl: gk.muenchen@mfa.rs



Poziv za podnošenje ponude - nabavka tempest opreme za potrebe DKP RS u inostranstvu

Na osnovu Direktive o nabavkama u diplomatsko – konzularnim predstavništvima RS, br.716/GS od 20.05.2013, godine, Uputstva o sprovođenju nabavki u DKP RS u inostranstvu br.716-2/GS od 03.07.2013. godine i Odluke o pokretanju postupka dodele ugovora broj 2120-1/20 od 26.10.2020. godine, Generalni konzulat Republike Srbije u Minhenu upućuje

POZIV ZA PODNOŠENјE PONUDE       

Predmet nabavke:

Predmet nabavke su dobra – tempest oprema za potrebe diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Srbije u inostranstvu. 

Poziv možete preuzeti ovde.

Konkursnu dokumentaciju možete preuzeti ovde.                         



Promocija R. Srbije kao povoljne destinacije za poslovanje i investiranje

U cilju promocije Republike Srbije kao povoljne destinacije za poslovanje i za investiranje u istraživanje i razvoj i nove tehnologije, upućujemo na sledeće internet adrese: 

"SERBIA - Emerging tech development hub"https://innovations.serbiacreates.rs/

"Vodič kroz mere podrške razvoju inovativne privrede"https://inovacije.srbijastvara.rs/



Važno obaveštenje - ulazak putnika iz R. Srbije u SR Nemačku
Informacije o pandemiji virusa COVID 19

Najnovije informacije u vezi sa putovanjem u Srbiju možete pogledati OVDE.

 

 Molimo da se o uslovima ulaska i tranzita pre polaska na put informišete na zvaničnim sajtovima SR Nemačke:

Ambasada SR Nemačke u Beogradu

Ministarstvo inostranih poslova Nemačke

Ministarstvo unutrašnjih poslova Nemačke

Aerodrom Frankfurt

Aerodrom Minhen

 

Donatorski račun za pomoć u borbi protiv epidemije bolesti COVID-19

Globalna pretnja izazvana pandemijom virusa COVID-19 pokazala je neophodnost solidarnosti i zajedničke borbe u cilju sprečavanja i kontrole daljeg širenja virusa.

Imajući u vidu navedeno, obaveštavamo sve zainteresovane fondacije, pravna i fizička lica da, ukoliko žele, mogu izvršiti transfer finansijskih sredstava preko centralnog namenskog računa za prikupljanje donacija u cilju suzbijanja posledica epidemije u Republici Srbiji.

Donacije se mogu izvršiti u evrima, dolarima i švajcarskim francima.

Svrha donacija je pomoć u borbi protiv epidemije bolesti COVID-19 izazvane virusom SARS-CoV-2.

Račun u valuti EUR:

Frankfurter Sparkasse

IBAN: DE 93500502010200721925

SWIFT/BIC: HELADEF1822

Račun u valuti USD:

Frankfurter Sparkasse

IBAN: DE 44500502010254022561

SWIFT/BIC: HELADEF1822

Račun u valuti CHF:

Frankfurter Sparkasse

IBAN: DE 92500502010254022570

SWIFT/BIC: HELADEF1822

Unapred se zahvaljujemo svim dobročiniteljima koji i u ovim teškim vremenima pokazuju saosećanje i solidarnost sa svojim sunarodnicima.

 



Оbaveštenje - ponovni početak rada sa strankama od 18.05.2020.

13.05.2020. Obaveštavamo da će GK od 18.05.2020 primati zahteve za sve konzularne radnje, u skladu sa merama koje se preduzimaju u cilju sprečavanja širenja virusa COVID 19.

Prilikom dolaska potrebno je da sva lica imaju zaštitnu masku i rukavice, svoju hemijsku olovku, uz obavezno držanje propisanog odstojanja od 2 metra. U GK može da udje samo lice koje treba da obavi konzularnu radnju, izuzetno i maloletna deca, lica lišena poslovne sposobnosti, kao i invalidi koji se ne mogu kretati bez pratnje.



Konkursi Uprave za dijasporu - donete Odluke

08.07.2020. Odluke o sufinansiranju projekata možete videti na sledećem linku: 

https://www.dijaspora.gov.rs/wp-content/uploads/2020/07/odluka-region-2020-postpisana.pdf

19.05.2020. MSP – USDSR je raspisalo ponovnljene konkurse za sufinansiranje projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i Srba u regionu i matične države i dijaspore. Konkursi su otvoreni od 18.maja do 01.juna o.g. Sve informacije o konkursima i proceduri prijavljivanja mogu se pronaći na sledećem linku:

https://www.dijaspora.gov.rs/lat/uprava-za-dijasporu-konkursi/



Autobuski prevoz iz SR Nemačke za Republiku Srbiju



Režim ulaska u Republiku Srbiju

Najnovije informacije u vezi sa putovanjem u Srbiju možete pogledati OVDE.

 



OBAVEŠTENJE NEMAČKIH ORGANA O REGULISANJU BORAVKA STRANIH DRŽAVLJANA ZA VREME TRAJANJA MERA OGRANIČENJA USLED PANDEMIJE BOLESTI COVID 19

02.04.2020. Zbog trenutnih ograničenja u međunarodnom putovanju i povezanih poteškoća za državljane trećih zemalja da napuste teritoriju Savezne Republike Nemačke odnosno teritoriju država članica Šengena na vreme pre isteka perioda bezviznog režima ili važenja vize ili dozvole boravka, Savezno ministarstvo unutrašnjih poslova, izgradnje i domovine SR Nemačke sugerisalo je Službama za strance svih saveznih pokrajina da pojednostave postupke regulisanja boravka, na sledeći način:

Opcija 1 (državljani koji moraju imati vizu prilikom prelaska državne granice)

Državljani trećih zemalja kojima nacionalna viza (D- viza) ili neka druga vrsta dozvola boravka ističe treba da podnesu zahtev za produženje dozvole boravka nadležnoj Službi za strance. Već u trenutku podnošenja zahteva prethodni boravak važi dalje sve do trenutka donošenja odluke Službe za strance. Zbog trenutne situacije, zahtev se može podneti putem e-maila. Potrebno je navesti kompletne lične podatke (prezime, devojačko prezime, ime(na), pravopis imena prema nemačkom zakonu, datum rođenja, mesto i opština rođenja, pol, državljanstvo, broj pasoša), vrstu boravka i broj predmeta Službe za strance ukoliko postoji. S obzirom na moguće kontrole, preporučuje se da pored isteklog boravka i putne isrpave/ lične karte, sa sobom nosite i zahtev za produženje boravka u štampanom obliku ili u nekoj drugoj formi.

Produženje šengenskih viza (C- viza) načelno zahteva lično pojavljivanje sa dotične osobe. Kako bi se pojednostavila procedura, vlasnicima šengenskih viza sada se daje mogućnost da Službi za strance pošalju e-mail sa svojim ličnim podacima (prezime, devojačko prezime, ime(na), pravopis imena prema nemačkom zakonu, datum rođenja, mesto i opština rođenja, pol, državljanstvo, broj pasoša) kako bi mogli podneti zahtev za produženje roka za napuštanje zemlje. Službama za strance upućena je molba da odobre velikodušno produženje roka za napuštanje zemlje i da podnosioce zahteva o tome obaveštavaju neformalno pismenim putem. Imajući u vidu moguće kontrole u Nemačkoj ili prilikom napuštanja zemlje, ovo obaveštenje treba nositi uvek sa sobom uz putnu ispravu i vizu.

Kako bi se prevazišle trenutne poteškoće prilikom putovanja u zemlju porekla, Savezno ministarstvo unutrašnjih poslova, građevinarstva i domovine takođe ispituje mogućnost donošenja zakonskog propisa kojim bi vlasnici šengenskih viza koje uskoro ističu ili su tek istekle na jedan određeni period bili oslobođeni od posedovanja dozvole boravka. Za sada se ne može predvideti hoće li i kada ovaj propis stupiti na snagu. Do tada, preporučuje se postupanje kao što je opisano gore u slučaju da šengenska viza ističe ili ukoliko napuštanje zemlje trenutno nije moguće.

Opcija 2 (državljani kojima tokom prelaska državnih granica nije potrebna viza)

Građani kojima je dozvoljeno da uđu u Šengenski prostor i borave 90 dana u roku od 180 dana bez vize moraju se uvek vratiti u svoju zemlju porekla nakon isteka roka. Ukoliko ovo nije moguće zbog trenutnih okolnosti, te osobe treba da se obrate nadležnoj Službi za strance u mestu gde borave pre isteka 90 dana da daju svoje lične podatke (prezime, devojačko prezime, ime(na), pravopis imena prema nemačkom zakonu, datum rođenja, mesto i opština rođenja, pol, državljanstvo, broj pasoša), ako je data mogućnost i putem e-maila i da zatraže da se njihov boravak legalizuje. Ovim zahtevom pokreće se fiktivni efekat, što ima za posledicu da se do donošenja odluke od strane Službe za strance, boravak smatra dozvoljenim. Imajući u vidu moguće kontrole u Nemačkoj ili prilikom napuštanja zemlje, ovo obaveštenje treba nositi uvek sa sobom uz putnu ispravu i vizu.

Ovo se takođe odnosi na državljane trećih zemalja iz država navedenih u članu 41 stav 1 Uredbe o boravku stranaca na teritoriji SR Nemačke, koji su ušli u zemlju bez vize u skladu sa ovom uredbom. Ukoliko dotično lice već ima odobrenje Savezne agencije za zapošljavanje i ukoliko je zatražilo dozvolu boravka, može stupiti u radni odnos unutar profesije koja je određena u odobrenju Savezne agencije za zapošljavanje. Ovo se ne odnosi na državljane trećih zemalja iz država navedenih u članu 41 stav 1 Uredbe o boravku stranaca na teritoriji SR Nemačke, koja su ušla bez vize u zemlju, ali još uvek nemaju odobrenje od strane Savezne agencije za zapošljavanje. Ova lica treba da se obrate Saveznoj službi za strance.

U pitanju je vanredna preporuka zbog situacije izazvane pandemijom bolesti COVID 19.

Potrebno je redovno proveravati internet stranicu nadležne Službe za strance.



Donatorski račun za pomoć u borbi protiv epidemije bolesti COVID-19

02.04.2020. Globalna pretnja izazvana pandemijom virusa COVID-19 pokazala je neophodnost solidarnosti i zajedničke borbe u cilju sprečavanja i kontrole daljeg širenja virusa.

Imajući u vidu navedeno, obaveštavamo sve zainteresovane fondacije, pravna i fizička lica da, ukoliko žele, mogu izvršiti transfer finansijskih sredstava preko centralnog namenskog računa za prikupljanje donacija u cilju suzbijanja posledica epidemije u Republici Srbiji.

Donacije se mogu izvršiti u evrima, dolarima i švajcarskim francima.

Svrha donacija je pomoć u borbi protiv epidemije bolesti COVID-19 izazvane virusom SARS-CoV-2.

Račun u valuti EUR:

Frankfurter Sparkasse

IBAN: DE 93500502010200721925

SWIFT/BIC: HELADEF1822

Račun u valuti USD:

Frankfurter Sparkasse

IBAN: DE 44500502010254022561

SWIFT/BIC: HELADEF1822

Račun u valuti CHF:

Frankfurter Sparkasse

IBAN: DE 92500502010254022570

SWIFT/BIC: HELADEF1822

Unapred se zahvaljujemo svim dobročiniteljima koji i u ovim teškim vremenima pokazuju saosećanje i solidarnost sa svojim sunarodnicima.


Digitalni sadržaji u oblasti kulture

23.03.2020. Ministarstvo kulture i informisanja postavilo je spisak digitalnih sadržaja koje su pripremile ustanove kulture u Republici Srbiji, kako bi se što širem krugu zainteresovanih korisnika omogućio pristup kulturnim sadržajima iz R. Srbije.

Korisni linkovi:

Ministarstvo kulture: http://kultura.gov.rs/lat/aktuelnosti/virtuelne-ture-kroz-kulturne-sadrzaje-

Digitalna solidarnost: https://www.digitalnasolidarnost.gov.rs/

Pretraživač kulturnog nasleđa: https://kultura.rs/



Otkazana premijera filma "Hotel Beograd" u Minhenu

Svečana premijera filma "Hotel Beograd" planirana u bioskopu CinemaxX u četvrtak, 19. marta u terminu od 19:30h je otkazana.

Za ovu priliku u Minhenu gostovaće glumci Miloš Biković i Miodrag Radonjić.

Ovde možete pogledati oficijelni trejler filma.



Narodna banka Srbije - Finansijski vodič za povratnike

Narodna banka Srbije objavila je Finansijski vodič za povratnike, građane koji se vraćaju u Srbiju, a koji objašnjava kako se na njih odnose devizni propisi države.

U vodiču se nude informacije kako da se otvori ili zatvori račun u banci u Srbiji, prenese novac iz inostrane banke u banku u našoj zemlji, i drugo.

Finansijskim vodičem za povratnike NBS nastoji da unapredi informisanost naših građana koji žele da se vrate u Republiku Srbiju (RS) kako bi se stvorili uslovi za njihov lakši povratak i bržu integraciju, kao za raspolaganje njihovim novcem.

Finansijskom vodiču može se pristupiti putem sajta NBS, preko sledećeg linka:

https://www.nbs.rs/internet/latinica/20/plp/finansijski_vodic_za_povratnike.pdf

 



Književno-muzičko veče



Obaveštenje o Odluci Vlade o ukidanju viza za državljane Republike Jermenije

06. novembar 2019.

Obaveštavamo da je Vlada Republike Srbije na sednici održanoj 24. oktobra 2019. godine, donela Odluku o ukidanju viza za državljane Republike Jermenije, nosioce običnih pasoša, prema kojoj oni mogu da ulaze, tranzitiraju i borave na teritoriji Republike Srbije najduže do devedeset (90) dana od datuma ulaska u Republiku Srbiju, u periodu od sto osamdeset (180) dana, ukoliko ne postoje smetnje iz člana 15 Zakona o strancima.

Odluka je objavljena u „Službenom glasniku Republike Srbije" br. 76/2019 od 25. oktobra 2019. godine i stupa na snagu  02. novembra 2019. godine.
 



Dopunska škola srpskog jezika - poseta Srbiji

Dopunska škola srpskog jezika u Minhenu i Nirnbergu u saradnji sa osnovnom školom  "13.oktobar" u  Ćupriji na jesenjem raspustu u periodu od 27.10.og do 01.11.2019.godine realizovali su projekat razmene učenika dveju škola - prvi projekat ovakve vrste od strane dopunskih škola srpskog jezika u inostranstvu. Četrnaest učenika srpske dopunske škole boravili su u Ćupriji gde su ih dočekali deca domaćini. Program posete je vid neformalnog obrazovanja ali i neizostavni deo nastavno-obrazovnog procesa. Učenici su prisustvovali redovnim školskim časovima i radionicama iz: istorije, srpskog jezika, nemačkog jezika, sporta i likovne kulture. Pored toga, deca su posetila manastire Ravanicu i Manasiju, Muzej  Horeum Margi Ravno u Čupriji, kao i jednu od najstarijih seoskih osnovnih škola u Senju. Realizaciju projekta  omogućile su nastavnice srpskog  jezika Tatjana Hot i Gordana Budiša, kao i direktor škole Marko Đurić.  kao vid neformalnog obrazovanja neizostavni deo nastavno-obrazovnog procesa.
Učenici dopunske nastave  će u junu mesecu sledeće godine za Vidovdan imati priliku da uzvrate gostoprimstvo.



Koncert Singidunum hora u Minhenu

U subotu, 23.11.2019. od 19,30 časova biće održan koncert povodom jubileja Singidunum hora u Minhenu, u prostorijama grčke pravoslavne crkve u Salvatorstr. 17, 80333 München.

Ulaz je slobodan.



Republika Srbija kandidat za reizbor za Izvršni odbor UNESCO 2019-2023

Za više informacija pogledajte brošuru



Zakazivanje termina za pasoše

Obaveštavamo da termin za podnošenje zahteva za izradu pasoša možete zakazati online.

Zahtev za izradu pasoša mogu podneti državljani Republike Srbije koji imaju regulisan boravak na teritoriji Pokrajine Bavarske (Bayern). Zahtev se podnosi lično, i prilikom podnošenja plaća se taksa od 67,00 EUR (plaćanje isključivo EC-karticom).

Ukoliko je važeći pasoš rađen u GK RS Minhen, osim pasoša nisu potrebna nikakva dodatna dokumenta. Ukoliko nije, preporučuje se donošenje Izvoda iz knjige rođenih i Uverenja o državljanstvu Republike Srbije (mogu biti i fotokopije, i starija od 6 meseci).

Zahtev se može podneti najranije 7 meseci pre isteka pasoša. Zakonski rok za izradu pasoša je 60 dana. 

 



Rezultati konkursa za sufinansiranje projekata za jačanje veza matične države i dijaspore

Obaveštavamo sve zainteresovane da su 19. juna 2019. donete odluke o sufinansiranju projekata namenjenih jačanju veza Srbije sa dijasporom i Srbima u regionu.
Odluke se mogu preuzeti na sledećim linkovima:

http://www.dijaspora.gov.rs/wp-content/uploads/2019/06/ODLUKA-DIJASPORA-2019.pdf

http://www.dijaspora.gov.rs/wp-content/uploads/2019/06/ODLUKA-REGION-2019-1.pdf



"Studiraj u Srbiji"

Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja je pokrenulo novu inicijativu "Studiraj u Srbiji" (Study in Serbia), koja za cilј ima promociju mogućnosti za studiranje u Srbiji stranim studentima, dok je Fondacija Tempus zadužena za sprovođenje aktivnosti radi realizacije ove inicijative.

Bliže informacije nalaze se na sajtu www.studyinserbia.rs kao i nalozima na društvenim mrežama Fejsbuk i Instagram. Za dodatne informacije kontakt i putem mejla na studyinserbia@tempus.ac.rs



Međunarodno muzičko veče

Međunarodno muzičko veče biće održano u subotu 11. maja 2019 godine u prostorijama Crkvene opštine Minhen sa početkom u 19 časova. Asim Sarvan i arhimandrit Timotej – iguman manastira Vaznesenje, održaće promociju albuma „U vreme ono“ uz pratnju muzičkog dueta „Olga Šou“ (violina i bubnjevi) kao i hora Svetog Jovana Vladimira na čelu sa dirigentkinjom Jelenom Stojković.

Ulaz je slobodan. Adresa: Putzbrunner Str. 49, D – 81739, München – Perlach

Video-poziv

Bliže informacije na sajtu i Instagram stranici SPC Minhen.



Konkursi za sufinansiranje projekata namenjenih dijaspori i Srbima u regionu

Ministarstvo spolјnih poslova, Uprava za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu, raspisuje Konkurs za sufinansiranje projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i Srba u regionu, koji će trajati od 13. marta do 01. aprila 2019. godine.

Sve informacije o konkursima i proceduri prijavlјivanja mogu se pronaći na linku: http://www.dijaspora.gov.rs/uprava-za-dijasporu-konkursi/



Konkurs za finansiranje ili sufinansiranje projekata u oblasti kulturnih delatnosti Srba u inostranstvu u 2019. godini

Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije raspisalo je Konkurs za finansiranje ili sufinansiranje projekata u oblasti kulturnih delatnosti Srba u inostranstvu u 2019. godini.

Obaveštavamo sve zainteresovane organizacije/udruženja za kulturnu delatnost Srba u inostranstvu  da na zvaničnoj internet strani ministarstva www.kultura.gov.rs mogu preuzeti Formular za konkurs kulturnih delatnosti pripadnika srpskog naroda u regionu i Formular za izveštaj.

Konkurs je otvoren od 10. januara 2019. godine  do 1. marta 2019. godine.

Rezultati ovog konkursa će biti objavlјeni na zvaničnoj internet stranici Ministarstva kulture i informisanja, najkasnije 60 dana od datuma zaklјučenja konkursa.

Dodatne informacije se mogu dobiti u Ministarstvu kulture i informisanja svakog radnog dana od 12.00 do 15.30 časova na telefon +381 11 3398 026 ili na mejl: mladen.veskovic@kultura.gov.rs



Odluka o ukidanju viza za ulazak u R. Srbiju za državljane Federacije S.Kits i Nevis i Republike Palau

Vlada R. Srbije je donela odluku o ukidanju viza za državljane Federacije S.Kits i Nevis i Republike Palau, nosioce svih vrsta pasoša koji mogu da ulaze, tranzitiraju i borave na teritoriji R. Srbije do 90 dana od datuma ulaska u R. Srbiju u periodu od 180 dana.

Odluka je stupila na snagu 25.01.2019. godine.



Poseta ministra prosvete M. Šarčevića

Ministar prosvete Republike Srbije Mladen Šarčević sa delegacijom iz Ministarstva prosvete i Ministarstva spolјnih poslova bio je u zvaničnoj poseti 14.12.2018. godine u Minhenu povodom otvaranja Srpske dopunske škole i uspostavlјanja saradnje sa Ministarstvom obrazovanja i kulture Pokrajine Bajern.

Tom prilikom od strane učenika Srpske dopunske škole i nastavnice Tatjane Hot organizovana je svečana priredba u prostorijama SPC u Minhenu.

Roditelјi i učenici su izrazili zahvalnost ministru na uspostavlјanju obrazovno-vaspitnog rada u Minhenu posle dugog niza godina.  

 



Obaveštenje

Obaveštavaju se državlјani Republike Srbije koji su rođeni na teritoriji bivših Republika SFRJ, a u prethodnom periodu nisu pokrenuli postupak za upis u matične knjige Republike Srbije, bez odlaganja pokrenu odgovarajuće upravne postupke iz nadležnosti Ministarstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu i regulišu obavezu upisa u MKR u Republici Srbiji.

U protivnom, neće biti u mogućnosti da pribave nove putne isprave ukoliko prilikom podnošenja zahteva budu prilagali izvode iz matične knjige rođenih koje su izdali organi iz bivših Republika SFRJ.



Odluka о ukidanju viza za državljane Antigva i Barbuda, Grenade, Komonvelta Dominika i Trinidad i Tobaga

Vlada R. Srbije je donela odluku o ukidanju viza za državlјane Antigva i Barbuda, Grenade, Komonvelta Dominika i Trinidad i Tobaga, nosioce svih pasoša koji mogu da ulaze, tranzitiraju i borave na teritoriji R. Srbije do 90 dana od datuma ulaska u R. Srbiju u periodu od 180 dana.

Za državlјane Antigva i Barbuda, Grenade i Komonvelta Dominika odluka je stupila na snagu 26.10.2018. godine, a za državlјane Trinidad i Tobaga 03.11.2018.godine.

Državlјani navedenih država, nosioci svih pasoša, koji žele da uđu i borave na teritoriji R. Srbije u periodu koji je duži od 90 dana, ili da se školuju, žive, zaposle se, bave se medijskom delatnošću ili nekim drugim aktivnostima, dužni su da podnesu zahtev za vizu pre ulaska na teritoriju R. Srbije.



Odluka Vlade IR Iran o stavljanju van snage bezviznog režima za državljane R. Srbije, nosioce običnih pasoša

Vlada IR Iran, na osnovu reciprociteta, donela je Odluku o stavljanju van snage bezviznog režima za državljane R: Srbije, nosioce običnih pasoša. 

Odluka stupa na snagu 25. oktobra 2018. godine.

Od tog datuma će državljanima R. Srbije, nosiocima običnih pasoša, biti potrebna viza za ulazak i boravak na teritoriji Islamske Republike Iran.



Odluka o prestanku važenja Odluke o ukidanju viza za ulazak u R. Srbiju za državljane Islamske Republike Iran

Vlada Republike Srbije je 08. oktobra 2018. godine donela Odluku o prestanku važenja Odluke o ukidanju viza za ulazak u R. Srbiju za državljane Islamske Republike Iran, nosioce običnih pasoša.

Odluka stupa na snagu 17. oktobra 2018. godine.

Od tog datuma će državljanima Islamske Republike Iran, nosiocima običnih pasoša, biti potrebna viza za ulazak, tranzit i boravak na teritoriji R. Srbije.



Štand Autonomne pokrajine Vojvodine na Sajmu investicija i nekretnina "Expo real" na Minhenskom sajmu

Na Sajmu investicija i nekretnina "Expo real" na Minhenskom sajmu, od 08. do 10. oktobra 2018. u Hali 1, štand 441 nalazi se štand Autonomne pokrajine Vojvodine.

Na ovoj najvećoj poslovnoj platformi za sektor investicija i nekretnina i najvećem „B2B sajmu“ u Evropi koji nudi idealno okruženje za efikasno umrežavanje na klјučnim tržištima Evrope, Bliskog Istoka i SAD-a, AP Vojvodina će sa svojih 8 gradova prikazati stručnoj međunarodnoj publici svoje najznačajnije investicione potencijale i projekte.

Pokrajinski sekretar za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj Nenad Grbić sa direktorom Minhenskog sajma i saradnicima

Pokrajinski sekretar za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj Nenad Grbić sa direktorom Minhenskog sajma i saradnicima



Opera „ Didona i Enej“

Prva opera i prvi međunarodni projekat na polju kulture i obrazovanja između Srbije i Nemačke. Opera „ Didona i Enej“, Henrija Persla  je projekat mladih koji nastao iz saradnje dve obrazovne institucije Muzičke škole „ Živorad Grbić“ iz Valjeva i Gimnazije Širen iz Pfafenhofena. 

Minhenska publika će ekskluzivno imati priliku da sluša operu  u utorak, 25. septembra od 19 časova u svečanoj Sali Crkvene opštine Minhen, Putzbrunner Str. 49, D – 81739, München – Perlach.

Ulaz slobodan                                



Susret sa G. Eisenreich, državnim ministrom Bavarske za digitalizaciju, medije i Evropu



Konkurs za privrednike - Exportpreis Bayern 2018

Pravo prijavlјivanja imaju kompanije registrovane u Bavarskoj  koje imaju do 50 zaposlenih sa punim radnim vremenom (bez pripravnika). Nagrada se dodelјuje u kategorijama industrija, zanat, trgovina i usluge.

Konkurs sa prijavom i ostalim informacijama  može se naći na  veb stranici www.exportpreis-bayern.de. Prijave su do 31.07.2018. godine.



Dan dijaspore 7.7.2018.

Obaveštavamo da se Dan dijaspore održava 7.7.2018. u Kumodraškoj 261a, Univerzitet Singidunum, sala 046, Registracija počinje od 10:30; informacije o učesnicima na sajtu http://dandijaspore.singidunum.ac.rs/src/.

Pozivnica



Odluka o ukidanju viza za ulazak u Republiku Srbiju za državljane Republike Azerbejdžan, nosioce običnih pasoša

Vlada R. Srbije, na sednici održanoj 24. maja 2018. godine, donela Odluku o ukidanju viza za državljane Republike Azerbejdžan, nosioce običnih pasoša, prema kojoj oni mogu da ulaze, tranzitiraju i borave na teritoriji R. Srbije najduže do devedeset (90) dana od datuma ulaska u R. Srbiju, u periodu od stoosamdeset (180) dana, ukoliko ne postoje smetnje iz čl. 11. Zakona o strancima. Odluka stupa na snagu 2. juna 2018. godine. 



Odluka o ukidanju viza za ulazak u Republiku Srbiju za državljane Republike Burundi, nosioce svih pasoša

Vlada R. Srbije, na sednici održanoj 24. maja 2018. godine, donela Odluku o ukidanju viza za državljane Republike Burundi, nosioce svih pasoša, prema kojoj oni mogu da ulaze, tranzitiraju i borave na teritoriji R. Srbije do trideset (30) dana od datuma ulaska u R. Srbiju, u periodu od godinu dana, ukoliko ne postoje smetnje iz čl. 11. Zakona o strancima.  Odluka je objavljena u „Službenom glasniku Republike Srbije“ br. 39/2018 od 25. maja 2018. godine. Odluka stupa na snagu 2. juna 2018. godine.

Državljani ove države, nosioci svih pasoša, koji žele da uđu i borave na teritoriji R. Srbije u periodu koji je duži od 30 dana, ili da se školuju, žive, zaposle se, bave se medijskom delatnošću ili nekim drugim aktivnostima, dužni su da podnesu zahtev za vizu pre ulaska na teritoriju R Srbije. Ukoliko žele da uđu u R Srbiju, a već su boravili 30 dana bez vize, od dana ulaska u R Srbiju u periodu od godinu dana, u skladu sa Odlukom Vlade, za sledeći ulazak u R Srbiju treba da podnesu zahtev za vizu.  



Koncert Hora RTS

Proslavljeni profesionalni horski ansambl, Hor Radio televizije Srbije, nastupiće u Minhenu u sredu 6. juna od 19 sati u Serbische Orthodoxe Kirche in Perlach u sklopu velike turneje «Tragovima Mokranjca» tokom koje će predstaviti i približiti srpsku kulturnu baštinu zemljama zapadne Evrope. Horski ansambl će publici i stručnoj javnosti, uz maestra Bojana Suđića, predstaviti remek-dela srpske i ruske muzičke baštine komponovana u drugoj polovini 19. i prvoj polovini 20. veka. 



Dopune Zakona o državlјanstvu Republike Srbije

Članom 3. Zakona o dopunama Zakona o državlјanstvu Republike Srbije propisano je da u državlјanstvo Republike Srbije može biti primlјen državlјanin SFRJ ili državlјanin druge republike ranije SFRJ, odnosno državlјanin druge države nastale na teritoriji SFRJ, koji na dan 31.12.2016. godine i na dan podnošenja zahteva ima prijavlјeno prebivalište u Republici Srbiji.

Zahtev za sticanje državlјanstva Republike Srbije po navedenom pravnom osnovu može se podneti u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu Zakona o dopunama zakona o državlјanstvu Republike Srbije, odnosno do dana 03.04.2019. godine.

Navedenim pravnim osnovom obuhvaćena je kategorija lica koja ima prijavlјeno prebivalište na teritoriji Republike Srbije na dan 31.12.2016. godine kao i na dan podnošenja zahteva i državlјanstvo SFRJ ili neke od država nastale na teritoriji SFRJ.



Radionica "Povratak ili ostanak: podrška za razvoj karijere u Srbiji i Nemаčkoj"

05. maj - Nemačka agencija za međunarodnu saradnju (GIZ) i Centar za međunarodne migracije i razvoj (CIM) organizovaće 26. i 27. maja u Berlinu radionicu na temu "Povratak ili ostanak: podrška za razvoj karijere u Srbiji i Nemačkoj". Na radionici mogu učestvovati svi zainteresovani poreklom iz Srbije, radionica je otvorenog tipa uz neophodnu prijavu na e-mail: return@cimonline.de. Više informacija dostupno je na sajtu Centra za međunarodne migracije i razvoj i na FB stranici "Migracije i razvoj".



Produžen rok za prijavljivanje za dopunsku nastavu u Minhenu

Obaveštavamo da je rok za prijavljivanje za dopunsku nastavu u Minhenu produžen do ponedeljka, 16.4.2018.



Prijavljivanje za dopunsku nastavu u Minhenu

Generalni konzulat RS u Minhenu poziva sve zainteresovane roditelje da do 06.04.2018. godine prijave decu za pohađanje dopunske nastave koja se sprovodi po posebnom programu obrazovno-vaspitnog rada u inostranstvu na srpskom jeziku za učenike srpskog porekla koji privremeno ili trajno žive u inostranstvu u organizaciji i po programima Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja R. Srbije. 

Skrećemo pažnju da popunjavanje prijave ne znači automatski upis u dopunsku školu. U zavisnosti od broja prijavljene dece uspostaviće se dopunska škola u Minhenu. Generalni konzulat RS u Minhenu će Vas blagovremeno obavestiti i kontaktirati kako bismo se dogovorili o daljim koracima na uspostavljanju škole (mestu održavanja nastave, broju dece po grupama, izboru nastavnika, nastavnom materijalu  i dr.)

Više informacija o dopunskoj školi i formular prijave možete preuzeti u odeljku Dijaspora / Informacija o dopunskoj školi u Minhenu.



Nova platforma RTS

Obaveštavamo da je medijski javni servis Radio-televizije Srbije pokrenuo platformu RTS Planeta (rtsplaneta.rs), koja je dostupna svim korisnicima interneta u Srbiji i širom sveta. Za korisnike koji se registruju van teritorije Srbije besplatno praćenje sadržaja biće omogućeno u naredna tri meseca. Posle promotivnog perioda putem ove platforme i dalјe će biti moguće besplatno praćenje televizijskog kanala RTS Svet (bivši Satelitski program RTS, prevashodno namenjen dijaspori) i programa Radio Beograda.

Novom platformom je omogućeno uživo praćenje 11 televizijskih (RTS 1, RTS2, RTS3, RTS HD, RTS Svet, RTS Život, RTS Drama, RTS Kolo, RTS Muzika, RTS Trezor i RTS Poletarac) i 4 radijska kanala (Radio Beograd 1, Radio Beograd 2, Radio Beograd 3 i Radio Beograd 202) Medijskog javnog servisa Radio-televizije Srbije, kao i odloženo praćenje programa i usluge Video na zahtev i Audio na zahtev, kao i mogućnost pregleda pojedinačnih priča iz dopisničke mreže RTS-a u okviru celine Moj grad. Na platformi su dostupna i muzička izdanja PGP RTSa. Besplatan pristup sadržajima je moguć preko desktop računara, tableta i pametnih telefona uz registraciju na web strani rtsplaneta.rs, mobilnoj aplikaciji (za Android ili IOS) ili preko Facebook -a.



Sufinansiranje projekata koji doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i dijaspore i matične države i Srba u regionu

13. mart - Ministarstvo spoljnih poslova, Uprava za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu, raspisuje jednom godišnje Konkurs za finansiranje projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i dijaspore, kao i matične države i Srba u regionu. Više informacija, uslove i način realizacije Konkursa možete pronaći na sledećim linkovima: Konkurs za sufinanasiranje projekata organizacija iz dijaspore  i  Konkurs za sufinansiranje projekata organizacija iz regiona.

Rok za dostavljanje projekata je 30. mart 2018. godine. 



Internacionalni dani savetovanja u oblasti penzijskog i socijalnog osiguranja

Internacionalni dani savetovanja između PIO fonda Republike Srbije i SR Nemačke u oblasti penzijskog i socijalnog osiguranja biće održani  u Minhenu 20.3.2018. od 9,00 do 18,00 časova i 21.3.2018. od 8,30 do 16,00 časova, na adresi: Thomas-Dehler-Strasse 3, 81737 München.
Svi zainteresovani bliže informacije mogu dobiti na telefon  089/6781-3890, ili e-mail: beratung-muenchen@drv-bayernsued.de



Odluka o ukidanju viza za ulazak u R. Srbiju za državljane Gruzije

13. mart - Vlada R. Srbije je na sednici održanoj 08. marta 2018. godine donela Odluku o ukidanju viza za državljane Gruzije, nosioce običnih pasoša, na osnovu koje oni mogu da ulaze, tranzitiraju i borave na teritoriji R. Srbije do trideset (30) dana od datuma ulaska u R. Srbiju, ukoliko ne postoje smetnje iz čl. 11 Zakona o strancima. Oduka je objavljena u "Službenom glasniku Republike Srbije" br. 18/2018 od 09. marta 2018. godine, kada je i stupila na snagu.



Odluka Vlade St. Vinsenta i Grenadina o ukidanju viza za državljane R. Srbije

13. mart - Vlada St. Vinsenta i Grenadina donela je odluku kojom je ukinula vize državljanima R. Srbije, nosiocima svih pasoša, za ulazak i boravak na teritoriji St. Vinsenta i Grenadina do 30 dana u periodu od godinu dana. Odluka je stupila na snagu 21. februara 2018. godine.



Odluka R. Kolumbije o ukidanju viza za državljane R. Srbije

12. mart - Vlada R. Kolumbije donela je odluku kojom je ukinula vize državljanima R. Srbije, nosiocima svih pasoša, za ulazak i boravak na teritoriji R. Kolumbije do 90 dana, uz mogućnost produžetka dodatnih 90 dana, u periodu od 180 dana u jednoj kalendarskoj godini. Odluka je stupila na snagu 14. februara 2018. godine.



Radionica na temu "Saradnja dijaspore i zemlje porekla"

Centar za međunarodne migracije i razvoj (CIM) i Privredna komora Srbije (PKS) organizuju 02.12.2017. u Minhenu radionicu na temu: "Saradnja dijaspore i zemlje porekla: Dijalog sa srpskom dijasporom u Nemačkoj".

Ukoliko želite da uzmete učešće na radionici, potrebno je poslati e-mejl na adresu milica.rebic@giz.de.



Skup srpskih studenata u Nemačkoj "Better links, stronger opportunities" 01.12.2017.

Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ) u saradnji sa Organizacijom srpskih studenata u inostranstvu, 01.12.2017. u Minhenu organizuje okupljanje srpskih studenata u Nemačkoj pod nazivom "Better links, stronger opportunities". 

Za prijavu učešća potrebno je poslati e-mejl na adresu: info@ossi.rs, sa naslovom "Better links, stronger opportunities". Dodatne informacije mogu se dobiti od Aleksandra Ljubimirovića, e-mejl: a.ljubimirovic@ossi.rs, Ili Milice Rebić, e-mejl: milica.rebic@giz.de.

 



Osma Konferencija srpske medicinske dijaspore



Izbori za predsednika R. Srbije, glasanje u inostranstvu - obaveštenje birača

Na sajtu Republičke izborne komisije (http://www.rik.parlament.gov.rs/) postavlјen je kraći video zapis sa obaveštenjem građanima o načinu glasanja na izborima za predsednika Republike, 2. aprila o.g.



Izbori za Predsednika Republike Srbije 2017.g. - glasanje u inostranstvu

Povodom raspisanih izbora za Predsednika R. Srbije, koji će se održati 2. aprila 2017.g., državljani Republike Srbije, koji imaju prijavljeno boravište u pokrajini Bavarska, moći će da glasaju u Generalnom konzulatu R. Srbije u Minhenu, pod uslovom da su upisani u jedinstveni birački spisak, odnosno da se najkasnije do 11. marta 2017.g. (do 24 časa) prijave u Generalni konzulat R. Srbije u Minhenu za glasanje.

Državljani R. Srbije mogu izvršiti proveru da li su upisani u jedinstveni birački spisak preko sajta Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave www.mduls.gov.rs, unošenjem jedinstvenog matičnog broja građana (JMBG).


Opširnije...
POZIV za prijavu potraživanja po osnovu devizne štednje

Ministarstvo finansija – Uprava za javni dug, na osnovu člana 10. stav 1. Zakona o regulisanju javnog duga Republike Srbije po osnovu neisplaćene devizne štednje građana položene kod banaka čije je sedište na teritoriji Republike Srbije i njihovim filijalama na teritorijama bivših republika SFRJ („Službeni glasnik RS”, broj 108/16), poziva državlјane bivših republika SFRJ, koji su do 27. aprila 1992. godine deviznu štednju položili kod banaka sa sedištem na teritoriji Republike Srbije i njihovim filijalama na teritorijama bivših republika SFRJ, kao i državlјane Republike Srbije, koji su do 27. aprila 1992. godine deviznu štednju položili kod filijala banaka sa sedištem na teritoriji Republike Srbije, a koje su se nalazile na teritorijama bivših republika SFRJ, da prijave svoja potraživanja.

POZIV za prijavu potraživanja po osnovu devizne štednje



OGLAS ZA PRUŽANjE USLUGA U CILjU OTUĐENjA NEPOKRETNOSTI – OTUĐENjA DIPLOMATSKE NEPOKRETNE IMOVINE U NjUJORKU (SJEDINjENE AMERIČKE DRŽAVE), TOKIJU (JAPAN), BONU (NEMAČKA) I BERNU (ŠVAJCARSKA)

 

- Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska, Republika Makedonija, Republika Slovenija i Republika Srbija – kao jedine države sukcesori bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (u daljem tekstu: „SFRJ“) – i kao suvlasnici diplomatsko-konzularne imovine SFRJ, kao prethodnog titulara, ovim objavlјuju poziv za učešće na konkursu za pružanje posredničkih usluga u  cilјu otuđivanja sledećih nepokretnosti(*1) :

a) Stalna misija SFRJ pri OUN u Nјujorku, SAD (Peta avenija 854, Nјujork 10065): okvirne dodatne informacije: blok 1391, parcela 6, površina 3.600 kvadratnih stopa/30 h 120, bruto stambena površina 16.125 kvadratnih stopa, godina izgradnje oko 1910;

b) Rezidencija stalnog predstavnika SFRJ pri OUN u Nјujorku, SAD (Park avenija 730, Nјujork 10021); okvirne dodatne informacije: Stan 16/17B, u koop vlasništvu, 718/30,000 deonica, blok 1385, parcela 37, naziv projekta: Park 71st St. Corp, bruto stambena površina ne računajući podrum 4,294 kvadratne stope, godina izgradnje: 1929;

v) Ambasada i rezidencija SFRJ u Tokiju, Japan (7-24, 4-chome, Kitashinagawa Shinagawa-ku, Tokyo): okvirne dodatne informacije: parcela 316-37 Kita Shinagawa 4-Chome, Shinagawa Ward, Tokio, registrovana ukupna površina 995,27 m² (približno 28 m h 30 m), zgrada 316-37 Kita Shinagawa 4-Chome, Shinagawa Ward, Tokyo, ukupna površina 1.725,70 m² (vrednost navedena u dokumentu projektnog plana zgrade), godina izgradnje 1965;

g) Ambasada SFRJ u Bonu, Nemačka (Schlossallee 5, 5300 Bonn 2), okvirne dodatne informacije: zemlјišna knjiga Mehlem, zemlјišnoknjižni uložak br. 2865, površina zgrade i bašte/dvorišta 5.441 m², Schlossallee 1 i 5, površina spratova 1.565 m² (prizemlјe, podrum, potkrovlјe, podzemna garaža sa 14 parking mesta);

d) Ambasada i rezidencija SFRJ u Bernu, Švajcarska (Seminarstrasse 5, 3006 Bern), okvirne dodatne informacije: naselјe: br. 199 Bern 4, površina zemlјišta: ukupno 1,760 m², bruto površina zgrade 540 m², površina bašte/dvorišta 1,220 m², godina izgradnje: 1978.

________________________

(*1) Podaci o imovini navedeni u ovom konkursu su okvirni. Države sukcesori ne snose nikakvu odgovornost za njihovu tačnost. Precizne informacije se mogu pribaviti iz javnih baza podataka zemalјa u kojima se predmetna nepokretna imovina nalazi. Države sukcesori će dostaviti relevantne podatke kojima raspolažu u vezi s nepokretnom imovinom navedenom u ovom konkursu odabranom ponuđaču po obavlјenoj proceduri za izbor ponuđača.


Opširnije...
Zahtev tzv. "Kosova" za članstvo u UNESCO

Non-paper sa glavnim argumentima Republike Srbije o neprihvatljivosti članstva tzv. "Kosova" u UNESCO možete preuzeti ovde.



Odluka o ulasku bez viza nosioca stranih putnih isprava

Vlada Republike Srbije je na sednici održanoj 30. oktobra 2014. godine usvojila Odluku o ulasku bez viza nosioca stranih putnih isprava, koji poseduju važeću Šengen vizu, vizu Velike Britanije i ostalih država članica Evropske unije, ili vizu Sjedinjenih Američkih Država i nosioca stranih putnih isprava koji imaju regulisan boravak u državama Šengen zone, državama članicama Evropske unije ili Sjedinjenim Аmeričkim Državama.

Ovom odlukom, koja je stupila na snagu 08. novembra 2014. godine, pomenute kategorije stranih državljana mogu bez viza ulaziti, tranzitirati i boraviti u Republici Srbiji, najduže do 90 dana u periodu od šest meseci, s tim da dužina boravka mora biti usklađena sa periodom važenja navedenih viza ili dozvola boravka.



Informacije u vezi sa pružanjem pomoći u vanrednim situacijama

Informacije u vezi sa pružanjem pomoći u vanrednim situacijama, takođe, se mogu dobiti 24 časa na dežurne telefone Ministarstva unutrašnjih poslova R.Srbije:

011/312-0741, 011/312-0739, 011/312-9939, 011/312-0742, 011/312-0646,
011/314-8474, 011/314-8547, 011/361-3321, 011/314-8509, 011/314-8517.



Vesti
Dr Gala Csaky, srpska slikarka, u poseti Generalnom konzulatu
Konkursi za sufinansiranje projekata namenjenih za dijasporu za 2024. godinu
Konkurs za sufinansiranje projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i dijaspore i matične države i Srba u regionu u oblasti obrazovanja
Leto u zavičaju
Stipendije Bavarskog akademskog centra za centralnu, istočnu i jugoistočnu Evropu
Otvaranje knjige žalosti povodom tragedije u OŠ " Vladislav Ribnikar"
Konkurs za sufinansiranje projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i Srba u regionu i matične države i dijaspore
E-građanin - registrovanje korisnika portala e-Uprava i izdavanje parametara za aplikaciju Consent ID
Popis stanovništva, domaćinstva i stanova 2022.godine
Putovanje maloletnih lica, domaćih i stranih državljana, preko državne granice Republike Srbije
Internacionalni dani razgovora 2022
Poseta kancelara Savezne Republike Nemačke
Potpisan sporazum o saradnji sa Nemačkom u oblasti kulture, obrazovanja i nauke
Srbija pouzdan partner nemačkim kompanijama
Predsednik Vučić položio zakletvu
Predsednik Vučić na godišnjem sastanku Svetskog ekonomskog foruma
Selaković: Srbija će se svim diplomatskim i političkim sredstvima boriti protiv zahteva tzv. Kosova u SE
Selaković: Zahtev tzv. Kosova za članstvo u SE u suprotnosti sa pravilima i normama ove organizacije
Selaković: Srbija aktivno uključena u suzbijanje terorizma, radikalizma i ekstremizma
Sastanak sa specijalnim izaslanikom Savezne vlade SR Nemačke za države Zapadnog Balkana
Odluka o sufinansiranju projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i dijaspore
Vučić: Slaveći Sretenje šaljemo poruku da želimo slobodnu, jaku i modernu Srbiju
Čestitka ponovo izabranom predsedniku Savezne Republike Nemačke
Beograd dobija Centar za četvrtu industrijsku revoluciju
Selaković: Zadržati visok nivo političkog dijaloga i ekonomske saradnje Srbije i Nemačke
Sastanak predsednika Republike sa izvestiocem Bundestaga za Zapadni Balkan
Otvaranje Кlastera 4 važna prekretnica za Srbiju
Predsednik Vučić prisustvovao svečanom otvaranju fabrike "BAS Boysen Abgassysteme d.o.o"
Selaković razgovarao sa Žiofreom i ambasadorima EU
Odluke o dodeli nacionalnih priznanja za izuzetan doprinos, rezultate i zasluge u oblasti ostvarivanja saradnje i jačanja veza matične države i dijaspore, kao i matične države i Srba u regionu
Srbija očekuje podršku za otvaranje klastera do kraja godine
Važna uloga Uneska za očuvanje srpske baštine na Кosmetu
Obraćanje predsednika Republike Srbije na konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama COP26 održanoj u Glazgovu
Кontinuirana komunikacija Srbije sa EU o daljim reformama
Sastanak predsednika Srbije sa potpredsednicom Bundestaga
Veliki značaj podrške Nemačke evropskom putu Srbije
Selaković pred SBUN: Dijalog i primena postignutih dogovora jedini pravi put za rešavanje otvorenih pitanja
Sastanak na visokom nivou posvećen obeležavanju 60. godišnjice Pokreta nesvrstanih zemalja
Odluka o sufinansiranju projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i dijaspore
Moj jezik, moj svet - zašto učim srpski jezik.
Ministar Selaković čestitao Dan nemačkog jedinstva
Predsednik Vučić prisustvovao ceremoniji obeležavanja početka radova na modernizaciji i rehabilitaciji pruge Niš-Brestovac
Sastanak predsednika Vučića sa ambasadorima zemalja Кvinte
Telefonski razgovor predsednika Vučića sa generalnim sekretarom NATO
Selaković u Njujorku sa 28 šefova diplomatije o ekonomskim uspesima Srbije i situaciji na КiM
Priština ozbiljno ugrozila mir i regionalnu stabilnost
Predsednica Vlade Brnabić na Globalnom Кovid-19 samitu u organizaciji Bele kuće
Obeležavanje Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave
Zvanična poseta kancelarke Savezne Republike Nemačke Angele Merkel Srbiji
Priznavanje potvrda o potpunoj vakcinaciji
Kampanja zaštite imovinskih prava Srba u Federaciji B i H
Obeležavanje Dana sećanja na sve stradale i prognane Srbe u oružanoj akciji „Oluja“
Javni poziv za nacionalna priznanja 2021.
Кonkursi za sufinansiranje projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i dijaspore i matične države i Srba u regionu
Predsednik Vučić: Odlučili smo - naš cilj je EU, ali je Кina važan partner
Srbija ostvarila veliki uspeh u oblasti digitalizacije
Telegram saučešća šefu nemačke diplomatije
Predsednik Vučić obišao inženjerski centar u fabrici „ZF Serbia“
Srbija snažno podržava Berlinski proces
Predsednik Vučić prisustvovao ceremoniji povodom početka radova na izgradnji postrojenja za popravke kompanije „MTU Maintenance Serbia“
Telefonski razgovor predsednika Republike Srbije sa kancelarkom Savezne Republike Nemačke
Predsednik Vučić učestvovao na konferenciji „Mini Šengen“
Ministar Selaković sa budućim izaslanicima odbrane Republike Srbije
Obraćanje predsednika Republike Srbije na sednici Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija
Selaković: Srbija pridaje veliki značaj „Berlinskom procesu“ i regionalnoj saradnji
Glasanje za srpsku naučnicu Gordanu Vunjak-Novaković
Privredno-politička online konferencija „Srbija-Bavarska“
Sastanak sa delegacijom nemačke kompanije „Bizerba“
Ministar Selaković predstavio novu uslugu „e-Кonzulat“
Vučić: Evropu smatramo našom kućom
Selaković čestitao Dan Evrope Žozepu Borelu
Vakcinacija državlјana Srbije iz dijaspore 15. maja u Beogradu
Ministar inostranih poslova SR Nemačke u poseti Beogradu
Otvorena nova zgrada Ambasade Nemačke u Beogradu
Selaković: Nemačka jedan od najznačajnijih ekonomskih partnera Srbije
Predsednik Vučić se sastao putem video linka sa predstavnicima delegacije MMF
Sastanak sa regionalnim direktorom Svetske zdravstvene organizacije za Evropu
SZO ocenila impresivnim proces imunizacije u Srbiji
Selaković: Priština istrajava u kampanji mržnje prema srpskom narodu
Selaković: Politički ekstremizam Albanaca na КiM sve jači
Obeležavanje Dana sećanja na stradale u NATO agresiji
Obeležavanje Dana sećanja na 17. mart 2004. godine - Pogrom na Кosovu i Metohiji
Republika Srbija u Mesecu Frankofonije
Sastanak sa šefom Delegacije Evropske unije
Selaković: Borba protiv svih oblika kriminala prioritet Vlade Srbije
Predsednik Vučić: Otvaranje fabrike „Кontinental automotiv“ veliki dan za Srbiju
Selaković: Biće pritisaka, argumentima braniti poziciju Srbije
Selaković: Кompromis, a ne da jedna strana dobije sve
Udžbenici za Srpsku dopunsku školu u Berlinu donacija MSP-a
Selaković: Pohvale poslanika Bundestaga za rezultate srpske ekonomije
Selaković pred Odborom za EU nemačkog Bundestaga
Konkurs "Poslovne ideje za razvoj"
Unapređenje poslovnog okruženja za nemačke firme u Srbiji
Selaković: Nemačka jedan od naših najvažnijih ekonomskih i političkih partnera
Mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije izabran za Patrijarha srpskog
Dan državnosti - 15.02.2021.
Virtuelni školski hor - Bože pravde
Vučić: Srbija spremna za dijalog o КiM, ali neće biti ponižavana
Sastanak sa šefom Delegacije Evropske unije u Srbiji
E-viza - uplata takse za izdavanje vize na račun GK
Sveti Sava u Srpskoj dopunskoj školi u Nemačkoj
Selaković i Gujon čestitali Savindan
Sastanak sa ambasadorom Savezne Republike Nemačke
Selaković za Politiku: Godina podmlađivanja srpske diplomatije
Кonkurs za sufinansiranje projekata u oblasti prevođenja reprezentativnih dela srpske književnosti u inostranstvu u 2021. godini
Reforme u oblasti vladavine prava u fokusu Vlade Srbije
Vučić: Srbija po rastu prva u Evropi
Svaki Srbin u dijaspori potencijalni lobista
Selaković: Ove godine novi ambasadori, ali ciljevi isti
Vučić: Srbija ostaje na kursu pobedničke politike stabilnosti
Predsednica Vlade Srbije prva evropska premijerka koja je primila antikovid vakcinu
SAOPŠTENJE MINISTARSTVA SPOLJNIH POSLOVA
Selaković sa rukovodstvom Dunavske komisije u Budimpešti
Brnabić i Borelj: Politički i ekonomski aspekti pregovora
Selaković: Punopravno članstvo u EU ostaje prioritet nove Vlade
Joksimović i Rot o pregovorima Srbije i novoj metodologiji
SAOPŠTENJE MINISTARSTVA SPOLJNIH POSLOVA
Poziv za učešće na Desetoj konferenciji novinara i medija dijaspore i Srba u regionu
Obaveštenje o zaključenom ugovoru
Sastanak sa ambasadorima zemalja članica EU akreditovanih u Srbiji i šefom Delegacije EU
Odluka o dodeli ugovora
Dan žalosti
Poziv za podnošenje ponude - nabavka tempest opreme za potrebe DKP RS u inostranstvu
Promocija R. Srbije kao povoljne destinacije za poslovanje i investiranje
Važno obaveštenje - ulazak putnika iz R. Srbije u SR Nemačku
Оbaveštenje - ponovni početak rada sa strankama od 18.05.2020.
Konkursi Uprave za dijasporu - donete Odluke
Autobuski prevoz iz SR Nemačke za Republiku Srbiju
Režim ulaska u Republiku Srbiju
OBAVEŠTENJE NEMAČKIH ORGANA O REGULISANJU BORAVKA STRANIH DRŽAVLJANA ZA VREME TRAJANJA MERA OGRANIČENJA USLED PANDEMIJE BOLESTI COVID 19
Donatorski račun za pomoć u borbi protiv epidemije bolesti COVID-19
Digitalni sadržaji u oblasti kulture
Otkazana premijera filma "Hotel Beograd" u Minhenu
Narodna banka Srbije - Finansijski vodič za povratnike
Književno-muzičko veče
Obaveštenje o Odluci Vlade o ukidanju viza za državljane Republike Jermenije
Dopunska škola srpskog jezika - poseta Srbiji
Koncert Singidunum hora u Minhenu
Republika Srbija kandidat za reizbor za Izvršni odbor UNESCO 2019-2023
Zakazivanje termina za pasoše
Rezultati konkursa za sufinansiranje projekata za jačanje veza matične države i dijaspore
"Studiraj u Srbiji"
Međunarodno muzičko veče
Konkursi za sufinansiranje projekata namenjenih dijaspori i Srbima u regionu
Konkurs za finansiranje ili sufinansiranje projekata u oblasti kulturnih delatnosti Srba u inostranstvu u 2019. godini
Odluka o ukidanju viza za ulazak u R. Srbiju za državljane Federacije S.Kits i Nevis i Republike Palau
Poseta ministra prosvete M. Šarčevića
Obaveštenje
Odluka о ukidanju viza za državljane Antigva i Barbuda, Grenade, Komonvelta Dominika i Trinidad i Tobaga
Odluka Vlade IR Iran o stavljanju van snage bezviznog režima za državljane R. Srbije, nosioce običnih pasoša
Odluka o prestanku važenja Odluke o ukidanju viza za ulazak u R. Srbiju za državljane Islamske Republike Iran
Štand Autonomne pokrajine Vojvodine na Sajmu investicija i nekretnina "Expo real" na Minhenskom sajmu
Opera „ Didona i Enej“
Susret sa G. Eisenreich, državnim ministrom Bavarske za digitalizaciju, medije i Evropu
Konkurs za privrednike - Exportpreis Bayern 2018
Dan dijaspore 7.7.2018.
Odluka o ukidanju viza za ulazak u Republiku Srbiju za državljane Republike Azerbejdžan, nosioce običnih pasoša
Odluka o ukidanju viza za ulazak u Republiku Srbiju za državljane Republike Burundi, nosioce svih pasoša
Koncert Hora RTS
Dopune Zakona o državlјanstvu Republike Srbije
Radionica "Povratak ili ostanak: podrška za razvoj karijere u Srbiji i Nemаčkoj"
Produžen rok za prijavljivanje za dopunsku nastavu u Minhenu
Prijavljivanje za dopunsku nastavu u Minhenu
Nova platforma RTS
Sufinansiranje projekata koji doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i dijaspore i matične države i Srba u regionu
Internacionalni dani savetovanja u oblasti penzijskog i socijalnog osiguranja
Odluka o ukidanju viza za ulazak u R. Srbiju za državljane Gruzije
Odluka Vlade St. Vinsenta i Grenadina o ukidanju viza za državljane R. Srbije
Odluka R. Kolumbije o ukidanju viza za državljane R. Srbije
Radionica na temu "Saradnja dijaspore i zemlje porekla"
Skup srpskih studenata u Nemačkoj "Better links, stronger opportunities" 01.12.2017.
Osma Konferencija srpske medicinske dijaspore
Izbori za predsednika R. Srbije, glasanje u inostranstvu - obaveštenje birača
Izbori za Predsednika Republike Srbije 2017.g. - glasanje u inostranstvu
POZIV za prijavu potraživanja po osnovu devizne štednje
OGLAS ZA PRUŽANjE USLUGA U CILjU OTUĐENjA NEPOKRETNOSTI – OTUĐENjA DIPLOMATSKE NEPOKRETNE IMOVINE U NjUJORKU (SJEDINjENE AMERIČKE DRŽAVE), TOKIJU (JAPAN), BONU (NEMAČKA) I BERNU (ŠVAJCARSKA)
Zahtev tzv. "Kosova" za članstvo u UNESCO
Odluka o ulasku bez viza nosioca stranih putnih isprava
Informacije u vezi sa pružanjem pomoći u vanrednim situacijama
Arhiva vesti